UVODNA RIJEČ

Svi smo mi doktori

Piše: Jasna A. Petrović

     Zašto se netko od 80+ godina ne bi cijepio protiv Covida-19? Zato jer je slabije pokretan, a živi na petom katu zgrade bez lifta; zato jer prebiva u selu bez autobusa i vlaka, Bogu iza nogu? Zato jer ne želi dobiti nuspojave poput krvnog ugruška, neuropatije, sljepila i svih drugih poznatih i nepoznatih boleština, a niti dobiti svojstvo magneta na mjestu cijepljenja odnosno„ugradnje čipa"? Zato jer je sve to izmišljotina, stari bi umirali ionako od drugih bolesti i jer iza svega stoji farmaceutska industrija koja mlati lovu na naivcima. Uostalom, brojke to potvrđuju. Ako ste Hrvat od 80+ cijepilo vas se manje od polovice, dok je u Austriji 70 posto dobilo dvije doze, u većini EU zemalja od 65 do 90 posto, a npr. u Danskoj, Irskoj i Španjolskoj čak 100 posto!

     Starost je neizlječiva bolest, ali rizik od Covida-19 je mnogo veći od mogućih nuspojava na cjepivo, no kako posustaje korona, tako se u Hrvatskoj smanjuje interes za cijepljenje, ma koliko stručnjaci i političari upozoravali da je cijeplje­nje "zalog" za dulju turističku sezonu i mirniju jesen, kad bi Covid-19 ponovo mogao pokazati zube. Ipak, trebate li se cijepiti kad ste već ionako stari i izraubani, pa vam preostaje još jedva koja godina života; ako ste među onih 40 posto necijepljenih od 65+?

     Pa, naravno da trebate - kažu zagovaratelji cijepljenja, jer pandemija korone nije šala, a bolje je s cjepivom dobiti lakšu verziju bolesti, nego završiti na respiratoru. Kad se cijepiš, piše na televizijskim ekranima, onda si odgovorna osoba koja pokazuje želju da svojim činom zaštiti i druge. Osim toga od svih umrlih od koronavirusa manje od 12 posto ih je iz domova za starije, jer je tamo procijepljenost iznosila čak 80 posto.

     Antivakseri su, pak, sigurni kako je cjepivo nesigurno jer je prebrzo izmišljeno i nije testirano na dovoljnom broju ispitanika. No, ista im teorija nije niti u primisli kad dobiju neki novi antibiotik ili lijek za druge bolesti? Uvjetuju li svoje liječenje uvidom u znanstvene rukopise o stvaranju i testi­ranju lijeka? Nažalost, jedna smo od europskih zemalja s najvećim udjelom stanovnika koji„ne vjeruju" u cijepljenje.

     No, nije li ipak glavni razlog oklijevanja prema cijepljenju pad povjerenja u institucije i sustav, čemu su pridonijele i nekoherentnosti u upravljanju epidemijom, pa i nepoštiva­nje mjera od strane njihovih donositelja? Stoga i od sustava treba krenuti povratak povjerenja. Otvorenim informacijama, dosljednošću, s poštovanjem prema svom građaninu. Medi­cina je toliko napredovala da praktično nijedan čovjek nije zdrav, no još je važnije osvijestiti da s obzirom da nema lijeka protiv Covida-19, bolje je spriječiti nego liječiti. Cjepivom.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 


 

BANKARSKA POHLEPA

Guljenje siromašnih naknadama

     Pohlepnim bankama novca nikad dosta, a da do njega dođu ne biraju sredstva, niti imaju socijalnu osjetljivost prema starijim osobama. Naime, samo u prošloj godini banke su od građana naplatile 1,6 milijardi kuna naknada i provizija, za vođenje računa i raznih paketa, a brk su omastile i uvođenjem naknada za podizanje gotovine s vlastitih računa. Najveća hrvatska banka, ZABA, u rujnu 2019. je uvela plaćanje naknade za podizanje novca na šalterima banke, koja je tada iznosila 1,95 kuna, no to im nije bilo dovoljno pa tu uslugu sada naplaćuju tri kune po svakoj isplati s kunskih transak­cijskih računa.

      Zanimljivo, oni koji podižu 10.000 i više kuna ne plaćaju nakna­du, jer su očito klijenti dubljeg džepa, pa je takva mjera banke ciljano usmjerena na one najsiromašnije i najstarije. Objašnjenje banke bilo je da je razlog uvođenju naknade poticanje na korištenje bankomata, a ubrzo su njezin primjer slijedile i ostale banke. Tako PBZ također na­plaćuje tri kune za podizanje gotovine na šalteru za iznose od 100 do 5.000 kuna, a iznad tog iznosa ne naplaćuje naknadu. Tri kune napla­ćuje i Sberbank, dok je OTP odlučio naplaćivati čak četiri kune za sve isplate od 100 do 500.000 kuna.

HPB još nije uveo naplatu podizanja gotovine s računa u poslovni­ci, ali je od 1. ožujka uvodi za podizanje debitnom karticom na EFTPOS uređajima u poslovnoj mreži banke i poslovnih partnera; Hrvatske po­šte i Fine, u iznosu 1,2 posto vrijednosti transakcije. Čista guljotina!

      Jedino pozitivno je što većina banaka nije uvela naknade za podi­zanje novca sa šaltera za osobe koje imaju zaštićene račune te račune pod skrbništvom. No, zato su gotovo sve povisile naknade za podi­zanje novca s bankomata drugih banaka, iako su u prvom valu pan­demije na preporuku HNB-a ukinule te naknade, da bi nakon srpnja 2020. ponovno uvele naknade, te očito odlučile nadomjestiti gubitke, iako pandemija još traje...

I.K.