UVODNA RIJEČ

Svi smo mi doktori

Piše: Jasna A. Petrović

     Zašto se netko od 80+ godina ne bi cijepio protiv Covida-19? Zato jer je slabije pokretan, a živi na petom katu zgrade bez lifta; zato jer prebiva u selu bez autobusa i vlaka, Bogu iza nogu? Zato jer ne želi dobiti nuspojave poput krvnog ugruška, neuropatije, sljepila i svih drugih poznatih i nepoznatih boleština, a niti dobiti svojstvo magneta na mjestu cijepljenja odnosno„ugradnje čipa"? Zato jer je sve to izmišljotina, stari bi umirali ionako od drugih bolesti i jer iza svega stoji farmaceutska industrija koja mlati lovu na naivcima. Uostalom, brojke to potvrđuju. Ako ste Hrvat od 80+ cijepilo vas se manje od polovice, dok je u Austriji 70 posto dobilo dvije doze, u većini EU zemalja od 65 do 90 posto, a npr. u Danskoj, Irskoj i Španjolskoj čak 100 posto!

     Starost je neizlječiva bolest, ali rizik od Covida-19 je mnogo veći od mogućih nuspojava na cjepivo, no kako posustaje korona, tako se u Hrvatskoj smanjuje interes za cijepljenje, ma koliko stručnjaci i političari upozoravali da je cijeplje­nje "zalog" za dulju turističku sezonu i mirniju jesen, kad bi Covid-19 ponovo mogao pokazati zube. Ipak, trebate li se cijepiti kad ste već ionako stari i izraubani, pa vam preostaje još jedva koja godina života; ako ste među onih 40 posto necijepljenih od 65+?

     Pa, naravno da trebate - kažu zagovaratelji cijepljenja, jer pandemija korone nije šala, a bolje je s cjepivom dobiti lakšu verziju bolesti, nego završiti na respiratoru. Kad se cijepiš, piše na televizijskim ekranima, onda si odgovorna osoba koja pokazuje želju da svojim činom zaštiti i druge. Osim toga od svih umrlih od koronavirusa manje od 12 posto ih je iz domova za starije, jer je tamo procijepljenost iznosila čak 80 posto.

     Antivakseri su, pak, sigurni kako je cjepivo nesigurno jer je prebrzo izmišljeno i nije testirano na dovoljnom broju ispitanika. No, ista im teorija nije niti u primisli kad dobiju neki novi antibiotik ili lijek za druge bolesti? Uvjetuju li svoje liječenje uvidom u znanstvene rukopise o stvaranju i testi­ranju lijeka? Nažalost, jedna smo od europskih zemalja s najvećim udjelom stanovnika koji„ne vjeruju" u cijepljenje.

     No, nije li ipak glavni razlog oklijevanja prema cijepljenju pad povjerenja u institucije i sustav, čemu su pridonijele i nekoherentnosti u upravljanju epidemijom, pa i nepoštiva­nje mjera od strane njihovih donositelja? Stoga i od sustava treba krenuti povratak povjerenja. Otvorenim informacijama, dosljednošću, s poštovanjem prema svom građaninu. Medi­cina je toliko napredovala da praktično nijedan čovjek nije zdrav, no još je važnije osvijestiti da s obzirom da nema lijeka protiv Covida-19, bolje je spriječiti nego liječiti. Cjepivom.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

   

Umirovljenici traže pravedno pravo na rad

 

     Treća sjednica Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe je održana putem video pozi­va 17. ožujka 2020. Sanja Predavec iz Ministarstva zdravstva predstavila je organizaciju i provedbu cijepljenja protiv Covid 19 u Hrvatskoj, osobito s naglaskom na starije osobe.

Predstavnica Ministarstva rada, mi­rovinskoga sustava, obitelji socijalne politike Marija Penava Šimac upozna­la je članove s rezultatima istraživanja o potrebama starijih osoba za usluga­ma iz sustava socijalne skrbi te su in­formirani o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o volonterstvu. Također, zamjenik rav­natelja Hrvatskog zavoda za mirovin­sko osiguranje Ivo Bulaja informirao je članove Nacionalnog vijeća o proved­bi Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe, naglasivši kako je od do sada 8.321 zahtjeva pozitivno riješeno samo 4.059 starijih od 65 godina, i od toga 65,9 posto žena.

     Članovi su obaviješteni o dosa­dašnjem tijeku pregovora o isplati tzv. Covid dodatka umirovljenicima, kojom je prigodom naglašeno kako pregovori idu u pozitivnom smjeru te će isplate tog nužnog dodatka uskoro i biti.

     Državna tajnica Majda Burić je pred­stavila uspješnost skrbi o 70.000 starijih u njihovim domovima i to zapošljava­njem 13.000 žena.

      Đina Šverko iz Sindikata umirovlje­nika je pod razno naglasila hitnu po­trebu izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju kako bi se omogućilo pra­vo na rad i obiteljskim umirovljenica- ma, ravnomjerno pravo „običnim" i posebnim umirovljenicima te osobito ukinulo oduzimanje dodatka na najni­žu mirovinu prigodom zaposlenja.