UVODNA RIJEČ

Svi smo mi doktori

Piše: Jasna A. Petrović

     Zašto se netko od 80+ godina ne bi cijepio protiv Covida-19? Zato jer je slabije pokretan, a živi na petom katu zgrade bez lifta; zato jer prebiva u selu bez autobusa i vlaka, Bogu iza nogu? Zato jer ne želi dobiti nuspojave poput krvnog ugruška, neuropatije, sljepila i svih drugih poznatih i nepoznatih boleština, a niti dobiti svojstvo magneta na mjestu cijepljenja odnosno„ugradnje čipa"? Zato jer je sve to izmišljotina, stari bi umirali ionako od drugih bolesti i jer iza svega stoji farmaceutska industrija koja mlati lovu na naivcima. Uostalom, brojke to potvrđuju. Ako ste Hrvat od 80+ cijepilo vas se manje od polovice, dok je u Austriji 70 posto dobilo dvije doze, u većini EU zemalja od 65 do 90 posto, a npr. u Danskoj, Irskoj i Španjolskoj čak 100 posto!

     Starost je neizlječiva bolest, ali rizik od Covida-19 je mnogo veći od mogućih nuspojava na cjepivo, no kako posustaje korona, tako se u Hrvatskoj smanjuje interes za cijepljenje, ma koliko stručnjaci i političari upozoravali da je cijeplje­nje "zalog" za dulju turističku sezonu i mirniju jesen, kad bi Covid-19 ponovo mogao pokazati zube. Ipak, trebate li se cijepiti kad ste već ionako stari i izraubani, pa vam preostaje još jedva koja godina života; ako ste među onih 40 posto necijepljenih od 65+?

     Pa, naravno da trebate - kažu zagovaratelji cijepljenja, jer pandemija korone nije šala, a bolje je s cjepivom dobiti lakšu verziju bolesti, nego završiti na respiratoru. Kad se cijepiš, piše na televizijskim ekranima, onda si odgovorna osoba koja pokazuje želju da svojim činom zaštiti i druge. Osim toga od svih umrlih od koronavirusa manje od 12 posto ih je iz domova za starije, jer je tamo procijepljenost iznosila čak 80 posto.

     Antivakseri su, pak, sigurni kako je cjepivo nesigurno jer je prebrzo izmišljeno i nije testirano na dovoljnom broju ispitanika. No, ista im teorija nije niti u primisli kad dobiju neki novi antibiotik ili lijek za druge bolesti? Uvjetuju li svoje liječenje uvidom u znanstvene rukopise o stvaranju i testi­ranju lijeka? Nažalost, jedna smo od europskih zemalja s najvećim udjelom stanovnika koji„ne vjeruju" u cijepljenje.

     No, nije li ipak glavni razlog oklijevanja prema cijepljenju pad povjerenja u institucije i sustav, čemu su pridonijele i nekoherentnosti u upravljanju epidemijom, pa i nepoštiva­nje mjera od strane njihovih donositelja? Stoga i od sustava treba krenuti povratak povjerenja. Otvorenim informacijama, dosljednošću, s poštovanjem prema svom građaninu. Medi­cina je toliko napredovala da praktično nijedan čovjek nije zdrav, no još je važnije osvijestiti da s obzirom da nema lijeka protiv Covida-19, bolje je spriječiti nego liječiti. Cjepivom.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

  

O siromaštvu starijih osoba

 

     Uoči Skupštine SUH je organizirao i kratku panel raspravu pod nazivom „Siromaštvo i pandemija: starost kao pre­suda". Na raspravi su sudjelovali prof.dr.sc. Zoran Šućur, s katedre socijalne politike Pravnog fakulteta Zagreb te Andreja Ninić, iz Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invalidi­tetom Grada Zagreba. Razlog održavanja rasprave je rastuće siromaštvo osoba starije životne dobi, koje se dodatno pogoršalo pandemijom koronavirusa.

     Na raspravi su se tako mogli čuti zastrašujući podaci prema kojima čak 30,1 posto starijih od 65 u Hrvatskoj živi u riziku od siromaštva, a taj se broj penje čak na 50,3 posto u slučaju da starije osobe žive kao samci. Udjel prosječne mirovine u pro­sječnoj plaći iznosi svega 37,4 posto te je nakon Irske, najgori u EU. Profesor Šućur je objasnio i razloge zbog čega su žene još ugroženije od muškaraca te se definitivno složio da su mirovi­ne u Hrvatskoj male te da je potrebna hitna izmjena formule njihovog usklađivanja.

     „S jedne strane je privilegija da žene žive duže od muškaraca, ali to sa sobom nosi rizik samačkog života. Samački život je najskuplji, veći su troškovi života, a i žene imaju niže mirovine, zbog nižih plaća ili radi sniženih prihoda zbog porodiljnog dopusta. Jedan dio žena uopće nije participirao na tržištu rada, sve to dovodi do veće ugroženosti žena", objasnio je profesor Šućur, koji se složio sa zahtjevima SUH-a da Vlada mora pod hitno isplatiti i solidarni Covid dodatak, kako bi olakšala život umirovljenicima u vrijeme povećanih troškova života zbog pandemije, ali i povećanog broja smrtnih slučajeva, koje su dijelom i rezultat porasta siromaštva.

     Andreja Ninić je pak prisutnima kazala kako se panel raspra­va simbolično poklopila s proslavom Svjetskog dana socijalnog rada. Predstavila je i neke od brojnih programa i pogodnosti koje njezin ured provodi za osobe starije životne dobi na području Zagreba, te je najavila i skoro donošenje novog Socijalnog plana koji će još više pomoći ugroženim skupinama.

     „Grad Zagreb ima čak 29 programa i mjera kojima obuhvaća ugrožene korisničke skupine, od čega je gotovo polovica usmjerena prema osobama starije životne dobi, što pokazuje da u Gradu jako misle na potrebe starijih osoba", kazala je Ninić i pozvala sve umirovljenike da šalju svoje prijedloge za poboljšanje uslu­ga i uvođenje novih mjera, jer će ih pri izradi novih socijalnih strategija uzeti u obzir.

Igor Knežević