UVODNA RIJEČ

Svi smo mi doktori

Piše: Jasna A. Petrović

     Zašto se netko od 80+ godina ne bi cijepio protiv Covida-19? Zato jer je slabije pokretan, a živi na petom katu zgrade bez lifta; zato jer prebiva u selu bez autobusa i vlaka, Bogu iza nogu? Zato jer ne želi dobiti nuspojave poput krvnog ugruška, neuropatije, sljepila i svih drugih poznatih i nepoznatih boleština, a niti dobiti svojstvo magneta na mjestu cijepljenja odnosno„ugradnje čipa"? Zato jer je sve to izmišljotina, stari bi umirali ionako od drugih bolesti i jer iza svega stoji farmaceutska industrija koja mlati lovu na naivcima. Uostalom, brojke to potvrđuju. Ako ste Hrvat od 80+ cijepilo vas se manje od polovice, dok je u Austriji 70 posto dobilo dvije doze, u većini EU zemalja od 65 do 90 posto, a npr. u Danskoj, Irskoj i Španjolskoj čak 100 posto!

     Starost je neizlječiva bolest, ali rizik od Covida-19 je mnogo veći od mogućih nuspojava na cjepivo, no kako posustaje korona, tako se u Hrvatskoj smanjuje interes za cijepljenje, ma koliko stručnjaci i političari upozoravali da je cijeplje­nje "zalog" za dulju turističku sezonu i mirniju jesen, kad bi Covid-19 ponovo mogao pokazati zube. Ipak, trebate li se cijepiti kad ste već ionako stari i izraubani, pa vam preostaje još jedva koja godina života; ako ste među onih 40 posto necijepljenih od 65+?

     Pa, naravno da trebate - kažu zagovaratelji cijepljenja, jer pandemija korone nije šala, a bolje je s cjepivom dobiti lakšu verziju bolesti, nego završiti na respiratoru. Kad se cijepiš, piše na televizijskim ekranima, onda si odgovorna osoba koja pokazuje želju da svojim činom zaštiti i druge. Osim toga od svih umrlih od koronavirusa manje od 12 posto ih je iz domova za starije, jer je tamo procijepljenost iznosila čak 80 posto.

     Antivakseri su, pak, sigurni kako je cjepivo nesigurno jer je prebrzo izmišljeno i nije testirano na dovoljnom broju ispitanika. No, ista im teorija nije niti u primisli kad dobiju neki novi antibiotik ili lijek za druge bolesti? Uvjetuju li svoje liječenje uvidom u znanstvene rukopise o stvaranju i testi­ranju lijeka? Nažalost, jedna smo od europskih zemalja s najvećim udjelom stanovnika koji„ne vjeruju" u cijepljenje.

     No, nije li ipak glavni razlog oklijevanja prema cijepljenju pad povjerenja u institucije i sustav, čemu su pridonijele i nekoherentnosti u upravljanju epidemijom, pa i nepoštiva­nje mjera od strane njihovih donositelja? Stoga i od sustava treba krenuti povratak povjerenja. Otvorenim informacijama, dosljednošću, s poštovanjem prema svom građaninu. Medi­cina je toliko napredovala da praktično nijedan čovjek nije zdrav, no još je važnije osvijestiti da s obzirom da nema lijeka protiv Covida-19, bolje je spriječiti nego liječiti. Cjepivom.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

21. IZBORNA SKUPŠTINA SUH-a

Ante Kuprešak - novi predsjednik

 

     U utorak 16. ožujka 2021. godine u Zagrebu, u Chromosovom neboderu u ulici grada Vukovara je održana 21. Izborna sjednica Skupštine SUH-a. Na sjednici je prisustvovalo 37 od 47 delegata s pravom glasa pridržavajući se svih propisanih epidemioloških mjera. Upravo zbog pandemije i ograničenog broja ljudi, na Skupštinu nisu pozvani gosti iz domaćih i stranih umirovljeničkih udruga i sindikata, kao ni mediji, što je prije bila uobičajena praksa.

     Na početku Skupštine dosadašnja predsjednica Jasna Petrović pozdravila je sve prisutne, nakon čega je uslijedila himna Republike Hrvatske te minuta šutnje za sve preminule članove SUH-a i druge starije osobe u razdoblju između 16. i 21. Skup­štine. Nakon usvajanja poslovnika i dnevnog reda izabrano je Radno predsjedništvo na čelu s Matom Obradovićem, te Đinom Šverko i Asjom Tomin kao članicama. Zatim je izvršen izbor radnih tijela Skupštine: Verifikacijska komisija, Kandidacijska komisija, Komisija za zaključke, zapisničari i ovjerovitelji zapisnika.

Ponos na ostvareno

     Nakon što je Ana Dujanović, predsjednica Verifikacijske ko­misije, zaključila da je rad skupštine legalan te da postoji kvorum za odlučivanje, na red su došli izvještaji.

     Jasna A. Petrović pripremila je izvještaj o radu u proteklom mandatu na 20 stranica, pa je zbog ograničenosti vremena pod­nijela skraćeni izvještaj osvrćući se na 13 najvažnijih točaka za koje se SUH uspio izboriti samo u ovom zadnjem mandatu. Naj­svježija vijest je da se SUH zajedno s Maticom izborio za isplatu jednokratnog solidarnog Covid dodatka, kojeg će najkasnije do početka svibnja dobiti najmanje 750 tisuća umirovljenika, a za što će država isplatiti 750 milijuna kuna. SUH i MUH su pokrenuli inicijativu još u travnju 2020., a u pregovorima s ministrom su se izborili da dodatak dobiju i oni koji imaju zaštićene račune, objasnila je Petrović i dobila pljesak.

     Četiri puta u ovom mandatu SUH je uspio spriječiti da se za oko 250 tisuća vozača starijih vozača od 65 godina ne uvede plaćanje obaveznog liječničkog pregleda. Zatim je uspješno uvedena nacionalna naknada za starije osobe, prema  kojoj se očekuje da će gotovo 20 tisuća starijih od 65 godina, pretežno žena, koji nisu ostvarile uvjete za mirovinu, dobivati 800 kuna mjesečno, ali s usklađivanjem jednom godišnje. Trenutno je to pravo ostvarilo 5 tisuća osoba.

     Nakon stalnih pritisaka i tri prosvjeda pred Vladom RH, SUH se 2020. godine izborio i da se nakon 16 godina po prvi put podigne cenzus za besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje čime se spasilo i vratilo 20 tisuća starijih osoba u sustav besplat­nog dopunskog, a izboreno je i da se svake godine u studenom cenzus usklađuje, kako nitko ne bi usklađivanjem i porastom mirovina izgubio to pravo, kazala je Petrović.

     Uspjeh je i povišenje najniže mirovine za 3,13 posto, kao i promjena švicarske formule drugog godišnjeg usklađivanja mirovina, sa 50:50, na omjer 70:30 u korist povoljnijeg rasta indeksa troškova života ili plaća.

„Izborili smo se i za šest mjeseci dodatnog staža za svako dijete za sve novoumirovljene od 2019. godine, čime je tim umirovljenicama mirovina porasla za 2 posto po djetetu. Tako je 26 tisuća novoumirovljenih dobili više mirovine, no preostaje nam borba i za ukidanje diskriminacije za sve one majke koje su se umirovile prije 2019. godine, a nemaju to pravo", kazala je Petrović.

Reforma drugog stupa

     Napravljen je i snažan pritisak na ministra da se proširi pravo na rad za umirovljenike te pravo na to sad imaju i prijevremeni umirovljenici, a do kraja godine bi to pravo trebale ostvariti i obiteljske umirovljenice.

     „Jako velika stvar, a koja je mnogima prošla ispod radara, jest da smo uspjeli reformirati drugi stup, na način da svi koji se umirovljuju imaju pravo iz drugog stupa prijeći u prvi stup ako im je tamo povoljnija mirovina. Čak 61 posto svake godine, odnosno preko 25 tisuća umirovljenika već su do sada dobili veću mirovinu zahvaljujući toj mogućnosti", istaknula je Petrović.

   Velik uspjeh je i što je Vlada konačno prihvatila inicijativu da se vlasnička prava nad domovima za starije osobe s HZMO-a spuste na županije, čime je spriječena privatizacija i moguća prenamjena domova, a riječ je o nekretninama koje vrijede 2,5 milijardi kuna, a čime će se omogućiti proširenje kapaciteta domova i bolja skrb, te dobivanje novca iz europskih fondova.

     Petrović je poručila i da je u ovom mandatu odrađeno 17 različitih projekata kojima je SUH dobio potporu za ostvare­nje svojih ciljeva i lakše funkcioniranje udruge, redovito izlazi mjesečnik Glas umirovljenika, a od 2016. godine je stvorena i Facebook stranica Pokret protiv siromaštva starijih osoba koju prati 21.350 ljudi, čije su objave samo u 2020. godini imale 4,6 milijuna dosega. Web stranica SUH-a je u 2020. imala 74.500 posjeta, a uspjeh je i što je Pravno savjetovalište SUH-a radilo bez problema i tijekom korone, dapače radionice Putujućeg pravnog savjetovališta su organizirane diljem Hrvatske.

      U ovom mandatu Petrović je istaknula i stvaranje jako dobrih odnosa s Maticom umirovljenika Hrvatske, s kojom je suradnja podignuta na višu razinu, uz odličnu koordinaciju, zbog čega su i SUH i Matica postali jači.

Puno posla pred nama

     Kazala je i kako je velik uspjeh osnivanje Nacionalnog vijeća za umirovljenika i starije osobe, na čijem je sada čelu, a kroz koji se uspjelo postići da SUH i Matica imaju kontinuirani dijalog.

     „Puno toga ima što nismo ostvarili, ostaje puno posla za sljedeću ekipu, ali smo uspjeli popraviti položaj umirovljenika na nacionalnoj razini. Ponosna sam i nadam se da dijelite ponos sa mnom", kazala je Petrović za kraj i dobila veliki pljesak.

     Nakon toga je Marija Šimičić iz Knjigovodstva Sezak prezen­tirala financijsko-planske dokumente, Ivan Grbavac je podnio Izvještaj Nadzornog odbora u kojem navodi da je ustanovljeno da su sva materijalno-financijska poslovanja SUH-a izvršena u duhu pozitivnih zakonskih propisa i nije bilo nikakvih nepravilnosti.

     Mirjana Radišić Ružić je podnijela izvještaj Statutarne komisije u kojem je navela da se cjelokupna izborna aktivnost u pogledu izbora tijela upravljanja nižih razina, kao i kandidatura za tijela upravljanja na razini SUH-a, odvijala u skladu s odredbama Statuta.

     Uslijedila je rasprava o podnesenim izvještajima nakon čega su svi izvještaji usvojeni jednoglasno. Uslijedilo je davanje razr­ješnice članovima tijela upravljanja SUH-a (Predsjednici SUH-a, Predsjedništvu, Upravni odbor, Nadzornom odboru i   Statutarnoj komisiji). Nakon toga je Đina Šverko pročitala Program rada za naredno razdoblje (2021.-2025.) koji sadrži 50 točaka, koje su smjernice za daljnji rad i borbu SUH-a u ostvarivanju prava umi­rovljenika. Nakon burne rasprave i on je usvojen jednoglasno.

Izabrano novo vodstvo

     Na kraju je slijedio i izbor tijela upravljanja SUH-a. Za pred­sjednika SUH-a jednoglasno je izabran Ante Kuprešak, koji je tako zamijenio Jasnu Petrović, koja je odradila dva uspješna mandata na čelu SUH-a. Za potpredsjednike su jednoglasno izabrani Vesna Bečić, Mato Obradović, Đina Šverko i Asja Tomin. Za članove predsjedništva SUH-a izabrani su Ivan Bakica, Mirella Marini, Stjepan Milobara, Lučo Pavletić, Stjepan Rakitić, Vera Vidmar, Eva Vrtovec i Snježana Živčić, te članovi po funkciji.

      Za članove Nadzornog odbora SUH-a jednoglasno su iza­brani Ivan Grbavac, Vjekoslav Čaklec, Bruna Jovanović, Mirjana Novačić i Vlatka Novosel. Za članove Statutarne komisije SUH-a sa 35 glasova za i 2 suzdržana izabrani su Mirjana Radišić Ružić, Biserka Budigam, Željko Kovač, Fridrih Moretti i Zlatko Risek.

     Pred kraj Skupštine podijeljena su i posebna priznanja župa­nijskim povjereništvima SUH-a, podružnicama, kao i pojedincima - članovima tijela upravljanja u prošlom mandatu i članovima koji su posebno ostavili doprinos u radu i djelovanju SUH-a, kao i inozemnim kolegama i organizacijama. Skupština je završena pozdravnim govorom novog predsjednika SUH-a Ante Kuprešaka.

     Odmah nakon Skupštine održana je konstituirajuća 1. sjednica Predsjedništva SUH-a na kojoj su potvrđeni mandati novoiza­branim članovima Predsjedništva SUH-a, Jasna A. Petrović je izabrana za zamjenicu predsjednika SUH-a, a Igor Knežević za glavnog tajnika SUH-a.     

I.K.