UVODNA RIJEČ

Tko nam je „smjestio" Covid dodatak?!

Piše: Jasna A. Petrović

     Kad Vučić već po drugi put od početka pandemije daje Covid dodatak građanima i umirovljenicima Srbije, onda hrvatska oporba govori kako je on mudar populist koji je i socijal­no osjetljiv. Međutim, kad hrvatska Vlada, nakon godinu dana pritisaka umirovljeničkih udruga za isplatom takvog dodatka i hrvatskim umirovljenicima, nakon svakotjednih pregovora s umi­rovljenicima, konačno usvoji odluku o isplati, gle oporbe kako skače na pravedničke stražnje noge i udara po takvoj mjeri koja će makar jednokratno olakšati težak životni standard najranjivije starije populacije!

     Prvi skače na noge junačke znameniti Krešimir Beljak, čelnik Hrvatske seljačke stranke, te glasno ustvrdi kako će taj dodatak dobiti ljudi s velikim njemačkim mirovinama, jer kaže da će najviši dodatak dobiti ljudi koji imaju male hrvatske, a velike inozemne mirovine, što nije točno.

     S druge strane, šef Bloka Umirovljenici Zajedno Milivoj Špika putem priopćenja straši umirovljenike kako će primanjem do­datka više izgubiti nego dobiti što također nije točno.„Pitanje je koliko će umirovljenika zbog nekoliko kuna ili nekoliko stotina kuna kojima prelaze cenzus izgubiti pravo na policu dopunskog zdravstvenog ili izgubiti neka druga prava i hoće li Covid dodatak biti zaštićen od ovrha?" Sve to pita Špika koji nije primijetio kako su sve takve nevolje izpregovarane i utanačene.

     Možda ćete reći da nisu namjerno preokrenuli istinu, no i onaj tko je u poslu nemaran, brat je onome koji ruši.

Treći se obznanio saborski zastupnik Hrvatske stranke umi­rovljenika koja je dijelom sudjelovala u zahtijevanju isplate Covid dodatka, tvrdeći kako je taj iznos puno manji od onog koji je on tražio, no dopušta da će umirovljenicima koji žive od niskih mi­rovina barem malo pomoći?! Halo,„barem malo"? Šesto milijuna kuna i 850 tisuća umirovljenika su male brojke?

     A onda Hrelja kaže kako je to sitnica jer je taj „novac ionako osiguran u proračunu, i to milijardu i 200 milijuna kuna, pa se Vlada nije pretrgnula". Drugi pak političar kaže da je to sve no­vac iz Europske unije, iako je to zapravo umirovljenički novac iz budžeta, namaknut većim dijelom preniskom stopom zadnjeg usklađivanja od samo pola posto. I tako se, nakon koronavirusa i cjepiva, nižu teorije zavjere i u vezi Covid dodatka.

     Glupost je udaljena samo par klikova kompjutorskim mišem. Sve više ljudi vjeruje u stvari koje su se do jučer smatrale nevi­đenim glupostima. Nije to samo bizarno, već je i izuzetno opa­sno za demokraciju. A naposljetku, takve gluposti nanose i bol, nesigurnost, strah, pokreću ljude u paniku, trk, ili ih zamrznu na mjestu. Negativni pogled na život nije samo gubljenje vremena, već i ozbiljan propust biti odgovornom osobom. Dečki, saberite se i radujte se s onima kojima je Covid dodatak olakšao barem jedan dan.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

CIJEPITI SE ILI NE?

Ne slušajte nevjerne Tome

 

     Sto je to cijepljenje, vakcinacija? To je jednostavan, sigu­ran i efikasan način zaštite od opasnih bolesti, prije nego što čovjek dođe u kontakt s oboljenjem. Cjepiva koriste i naše prirodne obrambene snage, čine imunološki sustav ja­čim i tako postajemo otporni prema specifičnim infekcijama. Što se tiče cjepiva za prevenciju današnjeg Covid-19, zastra­šujućeg oboljenja koji odnosi milijune života, koja smo ne­strpljivo očekivali i koja su konačno na raspolaganju, najveći znanstveni autoriteti tvrde da su sigurna i u visokom postotku djelotvorna. Pa onda, tko smo mi da im ne vjerujemo? Zar mo­žemo uopće zamisliti da bi se ti znanstveni umovi poigravali sa zdravljem ljudske rase? Današnja cjepiva su rezultat njiho­vog mukotrpnog i ustrajnog rada desetljećima.

Dakle, cjepiva protiv koronavirusa su sigurna, a moguće nuspojave (crvenilo na mjestu uboda, bolnost, vrućica, umor) su obično blage i prolazne. Ozbiljnije nuspojave su moguće, ali su ekstremno rijetke. Bez sumnje, cjepiva se permanentno kontroliraju na sigurnost. Sva službeno odobrena cjepiva su prethodno vrlo strogo testirana kroz sve faze kliničkih pokusa. Nemojmo smetnuti s uma - daleko je vjerojatnije da će nam zdravlje biti ozbiljno narušeno od bolesti koje cjepivo preve- nira, nego od samog cjepiva! Na primjer, tetanus može uzro­kovati ekstremnu bol, mišićne bolove i krvne ugruške; ospice mogu uzrokovati encefalitis (upalu mozga) i sljepoću; zatim mnoge bolesti mogu rezultirati i smrću. A cjepivo sve to sprje­čava. Koristi od cijepljenja u velikoj mjeri pretežu nad rizici­ma. Mnogo više oboljenja i smrtnih slučajeva bi se pojavilo da nema cjepiva.

Antivakseri su opasni

     Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) procjenjuje da cijepljenja (vakcinacije) spase između 2 i 3 milijuna života svake godine. Dva glavna razloga koja upućuju da se mora­mo cijepiti su, prvi, da zaštitimo sebe i drugi, da zaštitimo one oko nas. Jedno od pitanja koja se sve češće javlja u javnosti je da li osobe, koje su već preboljele Covid-19 ipak trebaju biti cijepljene? Da, trebaju biti cijepljene, bez obzira što su već imale infekciju. Međutim, svatko tko trenutno boluje, koji je inficiran, treba pričekati s cijepljenjem dok se ne riješi bolesti i nakon što zadovolji kriterije prekida izolacije. Budući da su ponovne infekcije s virusom rijetke, ali moguće, osobe koje prebole infekciju trebaju pričekati 90 dana da bi se cijepili, i uz to dobiti suglasnost svog liječnika.

     Cijepljenje protiv gripe spriječit će da obolite od gripe, međutim, budući da postoji mogućnost da se istovremeno inficirate s Covid-19, ta procijepljenost protiv gripe, sačuvat će vas od potencijalno težeg oblika Covida-19. To znači da je cijepiti se protiv gripe važnije nego ikad. Sve priznate službe­ne regulatorne agencije u svijetu odobrile su prva cjepiva za primjenu na ljudima. Potvrdile su ih kao sigurno i djelotvorno dugoročno rješenje pandemije.

      Cjepiva su se pokazala i do 95 posto efikasna u prevenciji zaraze, nakon dvije doze, bez ozbiljne zabrinutosti što se tiče njihove sigurnosti. Nažalost, u javnosti se mjestimično i po­vremeno, kod nekih ljudi, pojavljuju određene sumnje, nepo­vjerenje u cjepivo. Antivakseri, koji su protiv svih cjepiva su u ofenzivi. Jedan od faktora koje ističu te nevjerne Tome je i sumnja u financijske motive industrije - proizvođača cjepiva.

Puno toga je na kocki

     Djelotvorno i sigurno cjepivo, koje zaustavlja pandemiju i ponovo nas čini sposobnim da ponovno nastavimo prekinutu društvenu, edukativnu i  ekonomsku aktivnost, poboljšat će javno mišljenje i stavove pojedinaca prema znanosti i poveća­ti javno prihvaćanje cjepiva.

     Znanstvenici i voditelji javnog zdravstva trebaju pristupi­ti tom pitanju nepovjerenja u cjepivo vrlo ozbiljno, umjesto da ga zanemaruju. Nedavno ispitivanje javnosti u Engleskoj pokazuje da više od trećine Engleza ima određene sumnje o cjepivu. Cjepiva nisu samo naša najbolja nada koja proizlazi iz pandemije koronavirusom. Ona su temeljni alat da se svatko od nas zaštiti od brojnih zaraznih bolesti, koje se mogu preve- nirati i koje prijete čovječanstvu.

     Svjetska zdravstvena organizacija smješta to oklijevanje ljudi, kad su u pitanju cjepiva, među top 10 prijetnji global­nom zdravlju. Sva do sada pronađena cjepiva štite milijarde ljudi na svijetu. Cjepiva su u potpunosti istrijebila zastrašujuće bolesti, poput velikih boginja, dovela svijet blizu eliminiranja i drugih bolesti, kao što je dječja paraliza (polio) i TBC. Zbog toga je komuniciranje sigurnosti i efikasnosti cjepiva od stra­ne vodećih ljudi u znanosti od kritične važnosti. Povjerenje u autoritete je značajni faktor. Javna lica, političari, vođe lo­kalnih zajednica, slavne osobe trebaju se javno cijepiti. Izjave pouzdanih ljudi moraju biti korištene u cilju poboljšanja stava i povjerenja javnosti.

     Ako se odlučite tražiti razne informacije online putem, budite sigurni da pretražujete samo pouzdane izvore. Danas imamo priliku slobodno tvrditi da posjedujemo cjepivo koje ne samo da je sigurno, efikasno i koje nam je na raspolaganju, nego da imamo cjepivo kojemu možemo i vjerovati. Akcija ši­renja takvog mišljenja i stava treba početi odmah.

dr. Ivo Belan