UVODNA RIJEČ

Svi smo mi doktori

Piše: Jasna A. Petrović

     Zašto se netko od 80+ godina ne bi cijepio protiv Covida-19? Zato jer je slabije pokretan, a živi na petom katu zgrade bez lifta; zato jer prebiva u selu bez autobusa i vlaka, Bogu iza nogu? Zato jer ne želi dobiti nuspojave poput krvnog ugruška, neuropatije, sljepila i svih drugih poznatih i nepoznatih boleština, a niti dobiti svojstvo magneta na mjestu cijepljenja odnosno„ugradnje čipa"? Zato jer je sve to izmišljotina, stari bi umirali ionako od drugih bolesti i jer iza svega stoji farmaceutska industrija koja mlati lovu na naivcima. Uostalom, brojke to potvrđuju. Ako ste Hrvat od 80+ cijepilo vas se manje od polovice, dok je u Austriji 70 posto dobilo dvije doze, u većini EU zemalja od 65 do 90 posto, a npr. u Danskoj, Irskoj i Španjolskoj čak 100 posto!

     Starost je neizlječiva bolest, ali rizik od Covida-19 je mnogo veći od mogućih nuspojava na cjepivo, no kako posustaje korona, tako se u Hrvatskoj smanjuje interes za cijepljenje, ma koliko stručnjaci i političari upozoravali da je cijeplje­nje "zalog" za dulju turističku sezonu i mirniju jesen, kad bi Covid-19 ponovo mogao pokazati zube. Ipak, trebate li se cijepiti kad ste već ionako stari i izraubani, pa vam preostaje još jedva koja godina života; ako ste među onih 40 posto necijepljenih od 65+?

     Pa, naravno da trebate - kažu zagovaratelji cijepljenja, jer pandemija korone nije šala, a bolje je s cjepivom dobiti lakšu verziju bolesti, nego završiti na respiratoru. Kad se cijepiš, piše na televizijskim ekranima, onda si odgovorna osoba koja pokazuje želju da svojim činom zaštiti i druge. Osim toga od svih umrlih od koronavirusa manje od 12 posto ih je iz domova za starije, jer je tamo procijepljenost iznosila čak 80 posto.

     Antivakseri su, pak, sigurni kako je cjepivo nesigurno jer je prebrzo izmišljeno i nije testirano na dovoljnom broju ispitanika. No, ista im teorija nije niti u primisli kad dobiju neki novi antibiotik ili lijek za druge bolesti? Uvjetuju li svoje liječenje uvidom u znanstvene rukopise o stvaranju i testi­ranju lijeka? Nažalost, jedna smo od europskih zemalja s najvećim udjelom stanovnika koji„ne vjeruju" u cijepljenje.

     No, nije li ipak glavni razlog oklijevanja prema cijepljenju pad povjerenja u institucije i sustav, čemu su pridonijele i nekoherentnosti u upravljanju epidemijom, pa i nepoštiva­nje mjera od strane njihovih donositelja? Stoga i od sustava treba krenuti povratak povjerenja. Otvorenim informacijama, dosljednošću, s poštovanjem prema svom građaninu. Medi­cina je toliko napredovala da praktično nijedan čovjek nije zdrav, no još je važnije osvijestiti da s obzirom da nema lijeka protiv Covida-19, bolje je spriječiti nego liječiti. Cjepivom.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

BESPLATNO DOPUNSKO OSIGURANJE

20.000 „spašenih" osiguranika

 

     Od početka 2009. godine do 1. svibnja 2020. je na snazi bio prihodovni cenzus za dopunsko osiguranje, kojim se u okviru ondašnje zdravstvene reforme ciljano smanjio broj osiguranika koji ga ostvaruju na račun proračuna. Prigodom svakog od dva godišnja usklađivanja mirovina, kad bi mirovine porasle i za jednu kunu više od cenzusa, umirovljenici su ispadali iz be­splatnog dopunskog osiguranja zbog čega je Sindikat umirovljenika Hrvatske započeo bespoštednu borbu za povećanje cenzusa na razinu hrvatske linije siromaštva, koja sada iznosi 2.710 kuna.

     Nakon stalnog inzistiranja putem Naci­onalnog vijeća, kao i pritiskom kroz medije, Sindikat je 2019. godine svakog četvrtka organizirao mini-prosvjede pred zgradom Vlade na Markovom trgu, te najposlije s Ma­ticom umirovljenika postigao, direktno s premijerom Plenkovićem, dogovor o po­većanju cenzusa na 2.000 kn za samca, a 1.516,32 kn po članu obitelji.

     Stupanjem na snagu Zakona o izmjena­ma i dopuni Zakona o dobrovoljnom zdrav­stvenom osiguranju,„Narodne novine" br. 53/2020 1. svibnja 2020. godine, očekivalo se vraćanje u sustav besplatnog osiguranja kojih desetak tisuća umirovljenika. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje proveo je analize rezultata primjene Zakona i prati učinak provedenih zakonskih izmjena.

     Na dan 31. prosinca 2018. godine bilo je ukupno 407.211 aktivnih polica na teret državnog proračuna po prihodovnom cen­zusu, od čega 116.254 polica koje koriste umirovljenici. Na isti datum 2019. godine bilo je ukupno 336.700 aktivnih polica na teret državnog proračuna po prihodovnom cenzusu, od čega 103.675 polica koje koriste umirovljenici, dokje 31. prosinca 2020. godine bilo je ukupno 285.693 aktivnih polica na teret državnog proračuna po prihodovnom cenzusu, od čega 90.947 polica koje koriste umirovljenici.

Usporeno „ispadanje"

     Iako navedeni podaci pokazuju smanjenje ukupnog broja polica na teret državnog proračuna po prihodovnom cenzusu, u 2020. godini vidljivo je opadanje trenda smanjenja broja navedenih polica u odnosu na godinu ranije. Isto tako, u skupini osigu­ranika umirovljenika vidljivo je smanjenje broja polica po vidljivo manjoj stopi u od­nosu na smanjenje broja polica u ostalim kategorijama osiguranika.

     Isto tako, iz podataka kojima HZZO raspolaže, prepoznaje se brže smanjivanje broja polica na teret državnog proračuna po prihodovnom cenzusu u kategoriji osi­guranika članova kućanstva, u odnosu na police osiguranika koji su evidentirani kao samci, čiji broj se smanjuje znatno sporije. Navedeni trend posebno je vidljiv u ka­tegoriji umirovljenika u kojoj osiguranici samci zauzimaju veći dio od osiguranika članova kućanstva.

     „Nakon stupanja na snagu Zakona, HZZO je proveo niz aktivnosti u cilju što bolje implementacije Zakona i olakšavanja osiguranicima stjecanje prava. Za osigura- nike dopunskog zdravstvenog osiguranja kojima je prije donošenja zakonskih izmjena dostavljena obavijest o prestanku važenja police na teret državnog proračuna teme­ljem prihodovnog cenzusa, odnosno koji su ranije izgubili navedeno pravo, nakon povećanja prihodovnog cenzusa iznimno je izvršena dodatna revizija njihovih polica odnosno potrebna usklađenja sa odredba­ma Zakona te su im, ukoliko je utvrđeno stjecanje prava, obnovljene odnosno sklo­pljene police na teret državnog proračuna po osnovi prihodovnog cenzusa", naglaša­va Morana Krušarovski, voditeljica Pravne službe HZZO .

20.000 novih osiguranika

     Stoga je određeni broj osiguranika slije­dom zakonskih izmjena i dalje nesmetano nastavio koristiti pravo na policu na teret državnog proračuna, a dio osiguranika se ponovo vratio u sustav. Prema analizama utjecaja primjene navedenih zakonskih iz­mjena na kretanje broja osiguranika, pravo na policu dopunskog zdravstvenog osigu­ranja na teret državnog proračuna nakon povećanja prihodovnog cenzusa ostvarilo je oko 20.000 osiguranika,.

     Dodatno, na temelju podataka iz izvr­šenih analiza, Zavod je putem obavijesti dostavljenih na kućnu adresu, pozvao još 2.700 osiguranika za koje postoje sazna­nja ili se pretpostavlja da bi mogli ostvariti pravo na policu dopunskog zdravstvenog osiguranja na teret državnog proračuna s obzirom na izmjenu Zakona, ukoliko se u kućanstvu nije ništa promijenilo, s ciljem da se jave Zavodu radi utvrđivanja istog, ukoliko to još nisu učinili.

„Automatsko" usklađivanje

     Slijedom provedenog usklađenja pri- hodovnog cenzusa utvrđenog u članku 14.b. Zakona s promjenama prosječnog indeksa potrošačkih cijena i promjenama bruto plaće zaposlenih u Republici Hrvatskoj, temeljem kojeg pravo na plaćanje premije dopunskog zdravstvenog osiguranja iz dr­žavnog proračuna u 2021. godini osigurane osobe ostvaruju ako im ukupan prihod u prethodnoj kalendarskoj godini, iskazan po članu obitelji, mjesečno nije veći od 1.600,12 kuna, te osigurane osobe samci ako im pri­hod u prethodnoj kalendarskoj godini nije veći od 2.047,20 kuna, Zavod je u siječnju 2021. godine još jednom, putem službenim mrežnih stranica, obavijestio osiguranike o navedenim promjenama. Također ih je po­zvao, ukoliko smatraju da bi mogli ostvariti pravo na policu dopunskog zdravstvenog osiguranja na teret državnog proračuna, no navedeno pravo im nije utvrđeno, da se obrate Zavodu radi eventualnog ostva­rivanja prava.

     Pravo na policu dopunskog zdravstvenog osiguranja na teret državnog proračuna u 2021. godini osiguranicima utvrđuje se na temelju ostvarenih prihoda u 2020. godi­ni. Stoga, neovisno o tome dođe li u 2021. godini do povećanja prihoda osiguranika (primjerice zbog usklađivanja mirovina), osiguranici neće gubiti pravo na policu dopunskog zdravstvenog osiguranja koju su stekli osnovom utvrđenih prihoda u 2020. Primjerice, za policu koja vrijedi od 1. travnja 2021. do 31. ožujka 2022. godine, pravo na plaćanje premije iz državnog proračuna utvrđivat će se na temelju ostvarenih prihoda osiguranika u 2020. godini, a 2022. godine Zavod će ponovo, po službenoj dužnosti utvrđivati pravo za navedenu policu osnovom prihoda ostvarenih u 2021. godini.

Bolje vise, nego manje

     S obzirom na to da je temeljem nave­denog usklađenja, a sukladno zakonskim izmjenama došlo do ponovnog povećanja prihodovnog cenzusa za ostvarivanje prava na plaćanje premije besplatnog dopunskog zdravstvenog osiguranja, te s obzirom na najnovije dostupne podatke za mjesec si­ječanj 2021. godine se iskazuje povećanje broja zaključenih polica na teret državnog proračuna po prihodovnom cenzusu za 2.357 polica više, odnosno 35,15% u odnosu na siječanj 2020. godine. Mišljenja smo da će navedene izmjene utjecati na daljnje zau­stavljanje trenda smanjenja broja polica na teret državnog proračuna, kao i na to da najosjetljivije skupine osiguranika i dalje ostanu zaštićene.

     Koliko smo postigli? Korak naprijed. Pi­tajte one koji su dobili besplatno dopunsko osiguranje, a bilo im je oduzeto. Pitajte one koji ga ne bi dobili da nije povećan prihodovni cenzus.

J.A.Petrović