UVODNA RIJEČ

Svi smo mi doktori

Piše: Jasna A. Petrović

     Zašto se netko od 80+ godina ne bi cijepio protiv Covida-19? Zato jer je slabije pokretan, a živi na petom katu zgrade bez lifta; zato jer prebiva u selu bez autobusa i vlaka, Bogu iza nogu? Zato jer ne želi dobiti nuspojave poput krvnog ugruška, neuropatije, sljepila i svih drugih poznatih i nepoznatih boleština, a niti dobiti svojstvo magneta na mjestu cijepljenja odnosno„ugradnje čipa"? Zato jer je sve to izmišljotina, stari bi umirali ionako od drugih bolesti i jer iza svega stoji farmaceutska industrija koja mlati lovu na naivcima. Uostalom, brojke to potvrđuju. Ako ste Hrvat od 80+ cijepilo vas se manje od polovice, dok je u Austriji 70 posto dobilo dvije doze, u većini EU zemalja od 65 do 90 posto, a npr. u Danskoj, Irskoj i Španjolskoj čak 100 posto!

     Starost je neizlječiva bolest, ali rizik od Covida-19 je mnogo veći od mogućih nuspojava na cjepivo, no kako posustaje korona, tako se u Hrvatskoj smanjuje interes za cijepljenje, ma koliko stručnjaci i političari upozoravali da je cijeplje­nje "zalog" za dulju turističku sezonu i mirniju jesen, kad bi Covid-19 ponovo mogao pokazati zube. Ipak, trebate li se cijepiti kad ste već ionako stari i izraubani, pa vam preostaje još jedva koja godina života; ako ste među onih 40 posto necijepljenih od 65+?

     Pa, naravno da trebate - kažu zagovaratelji cijepljenja, jer pandemija korone nije šala, a bolje je s cjepivom dobiti lakšu verziju bolesti, nego završiti na respiratoru. Kad se cijepiš, piše na televizijskim ekranima, onda si odgovorna osoba koja pokazuje želju da svojim činom zaštiti i druge. Osim toga od svih umrlih od koronavirusa manje od 12 posto ih je iz domova za starije, jer je tamo procijepljenost iznosila čak 80 posto.

     Antivakseri su, pak, sigurni kako je cjepivo nesigurno jer je prebrzo izmišljeno i nije testirano na dovoljnom broju ispitanika. No, ista im teorija nije niti u primisli kad dobiju neki novi antibiotik ili lijek za druge bolesti? Uvjetuju li svoje liječenje uvidom u znanstvene rukopise o stvaranju i testi­ranju lijeka? Nažalost, jedna smo od europskih zemalja s najvećim udjelom stanovnika koji„ne vjeruju" u cijepljenje.

     No, nije li ipak glavni razlog oklijevanja prema cijepljenju pad povjerenja u institucije i sustav, čemu su pridonijele i nekoherentnosti u upravljanju epidemijom, pa i nepoštiva­nje mjera od strane njihovih donositelja? Stoga i od sustava treba krenuti povratak povjerenja. Otvorenim informacijama, dosljednošću, s poštovanjem prema svom građaninu. Medi­cina je toliko napredovala da praktično nijedan čovjek nije zdrav, no još je važnije osvijestiti da s obzirom da nema lijeka protiv Covida-19, bolje je spriječiti nego liječiti. Cjepivom.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

FINANCIJSKI LOBIJI

Vlada ne želi da izaberete povoljniju mirovinu?

 

     Našem Sindikatu umirovljenika javio se 64-godišnji Damir Sviben iz Ple- ternice, koji je negdje srećom načuo da umirovljenici pri odlasku u mirovinu mogu izabrati hoće li primati mirovinu samo iz prvog ili iz prvog i drugog stupa mirovinskog osiguranja. Zbog toga je od HZMO-a i REGOS-a zatražio informativni izračun svoje mirovine iz oba stupa - i došao do, za njega, zapanjujućih podata­ka. Sljedeće godine kad ode u mirovinu, odluči li se za mirovinu iz oba stupa, ona će iznositi 4.630 kuna. Odluči li se pak na mirovinu samo iz prvog stupa, ona će mu iznositi 5.380 kuna, odnosno čak 750 kuna više!

     Zbog toga nas je nazvao i upitao je li istina da stvarno može izabrati mirovinu iz prvog stupa, šokiran izračunom kojeg je dobio, jer razlika je doista ogromna. Objasnili smo mu kako je mirovinskom reformom od 1. siječnja 2019., zahvaljujući zalaganju SUH-a, budućim umirovljenici­ma omogućen taj izbor, kao i da je od tog datuma oko 61 posto novoumirovljenih izabralo primati mirovinu samo iz prvog stupa. Veliki je to uspjeh u odnosu na moć financijske industrije predvođene inoze­mnim mirovinskim fondovima i bankama, jer se tako konačno vidi da je za većinu umirovljenika povoljnija mirovina samo iz prvog stupa.

Utjecaj bankarskih lobija

      Udjel od 61 posto onih koji se odluče za mirovinu samo iz prvog stupa bio bi i daleko veći, da u mirovinski zakon nije uvedena odredba prema kojoj oni koji izaberu mirovinu iz oba stupa imaju pra­vo na jednokratnu isplatu od 15 posto u bruto iznosu od ukupno kapitaliziranih sredstava doznačenih MOD-u, pod uvjetom da im je osnovna mirovina iz prvog stupa veća od 15 posto od najniže mirovine iz prvog stupa prema Zakonu o mirovinskom osiguranju. U prijevodu, brojni siromašni umirovljenici kojima treba novac za pre­življavanje i povrat duga ili spas od ovrhe, odlučuju se za mješovitu mirovinu iz oba stupa samo kako bi odmah dobili tih 15 posto sredstava iz drugog stupa. Mnogi­ma od njih bi mirovina bila viša da su se odlučili samo za prvi stup, no s obzirom da im novac treba odmah, odlučili su se za taj izbor.

      Važno je reći i da je pri svakoj isplati mirovine iz oba stupa, kao i pri jednokratnoj isplati od 15 posto, mirovinsko osigurava­juće društvo (MOD) obračunava porez i prirez porezu na dohodak, a oni iznose 10 i 15 posto, ovisno o poreznim razredima umirovljenika.

      Tako su vladajući u Hrvatskoj pod utje­cajem stranih bankarskih lobija koje drže mirovinsko osiguravajuće društvo bacili mamac od 15 posto siromašnim umirov­ljenicima, na koji su se mnogi zakačili, jer su bili primorani zbog svoje materijalne situacije. Nije tu kraj Vladinom podilaženju financijskim utjecajima sa strane, jer prije nekoliko dana iz Vlade je stigla najava da će se krenuti sa jačanjem drugog stupa, koji se pokazao kao totalni promašaj u tranzicijskim zemljama, i od kojeg su odustale Poljska, Mađarska, Slovačka, Bugarska i Estonija, a na putu je takvoj odluci i Rumunjska.

REGOS-ove loše „upute"

     No, vratimo se na gospodina Svibena s početka naše priče. Nakon što smo mu objasnili da ima pravo izbora i uputili ga na stranice državnog Središnjeg registra osiguranika (REGOS) da se dodatno infor­mira, ponovno nas je nazvao i kazao kako je ogorčen informacijama koje se tamo nalaze, odnosno da su zbunjujuće i da su netransparentne u odabiru mirovine iz prvog ili mješovitog stupa.

      Slijedom toga odlučili smo vidjeti je li to doista tako. Nakon otvaranje online stranice pod izbornikom osiguranici otvo­rilo nam se 12 naslova od kojih su sedam bili općeniti, a njih pet je bilo isključivo i samo o drugom stupu. Nabrojat ćemo ih: Tko mora biti član II. stupa; Koraci do mirovine iz II. stupa od 1.1.2019.; Mirovina iz II. stupa; Nasljeđivanje sredstava II. stupa; Istup iz II. stupa. Dakle, nijedan naslov u kojem se spominje prvi stup! Situaciju je tek donekle spasio naslov„Izjava o izboru mirovine", na koju kad se klikne doista pišu upute kako osiguranici doista mogu izabrati mirovinu.

     Posebno je problematičan gore spome­nuti naslov„Koraci do mirovine iz II. stupa od 1.1.2019", koji sugerira kako doći do mirovine iz oba stupa. Postavlja se pitanje zašto ne postoji i sličan naslov koji klikom vodi na upute kako ostvariti mirovinu samo iz prvog stupa, koja je definitivno isplativija većini hrvatskih umirovljenika?

      Kliknuli smo na problematičan naslov i tamo u uvodu šturo piše kako je moguće izabrati mirovinu koju želite ostvariti, a u samo jednoj od devet uputa kako ostva­riti mirovinu iz prvog i drugog stupa piše da se mirovina može odabrati i samo iz prvog stupa (mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti). Dojam je, doista, kako informacije o izboru prvog stupa je teško naći, a da se drugi stup fa­vorizira čak i od strane Središnjeg registra osiguranika koji je nominalno institucija u funkciji građana, te ne bi smjela biti glasnogovornikom inozemnih banaka.

Igor Knežević