UVODNA RIJEČ

Tko nam je „smjestio" Covid dodatak?!

Piše: Jasna A. Petrović

     Kad Vučić već po drugi put od početka pandemije daje Covid dodatak građanima i umirovljenicima Srbije, onda hrvatska oporba govori kako je on mudar populist koji je i socijal­no osjetljiv. Međutim, kad hrvatska Vlada, nakon godinu dana pritisaka umirovljeničkih udruga za isplatom takvog dodatka i hrvatskim umirovljenicima, nakon svakotjednih pregovora s umi­rovljenicima, konačno usvoji odluku o isplati, gle oporbe kako skače na pravedničke stražnje noge i udara po takvoj mjeri koja će makar jednokratno olakšati težak životni standard najranjivije starije populacije!

     Prvi skače na noge junačke znameniti Krešimir Beljak, čelnik Hrvatske seljačke stranke, te glasno ustvrdi kako će taj dodatak dobiti ljudi s velikim njemačkim mirovinama, jer kaže da će najviši dodatak dobiti ljudi koji imaju male hrvatske, a velike inozemne mirovine, što nije točno.

     S druge strane, šef Bloka Umirovljenici Zajedno Milivoj Špika putem priopćenja straši umirovljenike kako će primanjem do­datka više izgubiti nego dobiti što također nije točno.„Pitanje je koliko će umirovljenika zbog nekoliko kuna ili nekoliko stotina kuna kojima prelaze cenzus izgubiti pravo na policu dopunskog zdravstvenog ili izgubiti neka druga prava i hoće li Covid dodatak biti zaštićen od ovrha?" Sve to pita Špika koji nije primijetio kako su sve takve nevolje izpregovarane i utanačene.

     Možda ćete reći da nisu namjerno preokrenuli istinu, no i onaj tko je u poslu nemaran, brat je onome koji ruši.

Treći se obznanio saborski zastupnik Hrvatske stranke umi­rovljenika koja je dijelom sudjelovala u zahtijevanju isplate Covid dodatka, tvrdeći kako je taj iznos puno manji od onog koji je on tražio, no dopušta da će umirovljenicima koji žive od niskih mi­rovina barem malo pomoći?! Halo,„barem malo"? Šesto milijuna kuna i 850 tisuća umirovljenika su male brojke?

     A onda Hrelja kaže kako je to sitnica jer je taj „novac ionako osiguran u proračunu, i to milijardu i 200 milijuna kuna, pa se Vlada nije pretrgnula". Drugi pak političar kaže da je to sve no­vac iz Europske unije, iako je to zapravo umirovljenički novac iz budžeta, namaknut većim dijelom preniskom stopom zadnjeg usklađivanja od samo pola posto. I tako se, nakon koronavirusa i cjepiva, nižu teorije zavjere i u vezi Covid dodatka.

     Glupost je udaljena samo par klikova kompjutorskim mišem. Sve više ljudi vjeruje u stvari koje su se do jučer smatrale nevi­đenim glupostima. Nije to samo bizarno, već je i izuzetno opa­sno za demokraciju. A naposljetku, takve gluposti nanose i bol, nesigurnost, strah, pokreću ljude u paniku, trk, ili ih zamrznu na mjestu. Negativni pogled na život nije samo gubljenje vremena, već i ozbiljan propust biti odgovornom osobom. Dečki, saberite se i radujte se s onima kojima je Covid dodatak olakšao barem jedan dan.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

FINANCIJSKI LOBIJI

Vlada ne želi da izaberete povoljniju mirovinu?

 

     Našem Sindikatu umirovljenika javio se 64-godišnji Damir Sviben iz Ple- ternice, koji je negdje srećom načuo da umirovljenici pri odlasku u mirovinu mogu izabrati hoće li primati mirovinu samo iz prvog ili iz prvog i drugog stupa mirovinskog osiguranja. Zbog toga je od HZMO-a i REGOS-a zatražio informativni izračun svoje mirovine iz oba stupa - i došao do, za njega, zapanjujućih podata­ka. Sljedeće godine kad ode u mirovinu, odluči li se za mirovinu iz oba stupa, ona će iznositi 4.630 kuna. Odluči li se pak na mirovinu samo iz prvog stupa, ona će mu iznositi 5.380 kuna, odnosno čak 750 kuna više!

     Zbog toga nas je nazvao i upitao je li istina da stvarno može izabrati mirovinu iz prvog stupa, šokiran izračunom kojeg je dobio, jer razlika je doista ogromna. Objasnili smo mu kako je mirovinskom reformom od 1. siječnja 2019., zahvaljujući zalaganju SUH-a, budućim umirovljenici­ma omogućen taj izbor, kao i da je od tog datuma oko 61 posto novoumirovljenih izabralo primati mirovinu samo iz prvog stupa. Veliki je to uspjeh u odnosu na moć financijske industrije predvođene inoze­mnim mirovinskim fondovima i bankama, jer se tako konačno vidi da je za većinu umirovljenika povoljnija mirovina samo iz prvog stupa.

Utjecaj bankarskih lobija

      Udjel od 61 posto onih koji se odluče za mirovinu samo iz prvog stupa bio bi i daleko veći, da u mirovinski zakon nije uvedena odredba prema kojoj oni koji izaberu mirovinu iz oba stupa imaju pra­vo na jednokratnu isplatu od 15 posto u bruto iznosu od ukupno kapitaliziranih sredstava doznačenih MOD-u, pod uvjetom da im je osnovna mirovina iz prvog stupa veća od 15 posto od najniže mirovine iz prvog stupa prema Zakonu o mirovinskom osiguranju. U prijevodu, brojni siromašni umirovljenici kojima treba novac za pre­življavanje i povrat duga ili spas od ovrhe, odlučuju se za mješovitu mirovinu iz oba stupa samo kako bi odmah dobili tih 15 posto sredstava iz drugog stupa. Mnogi­ma od njih bi mirovina bila viša da su se odlučili samo za prvi stup, no s obzirom da im novac treba odmah, odlučili su se za taj izbor.

      Važno je reći i da je pri svakoj isplati mirovine iz oba stupa, kao i pri jednokratnoj isplati od 15 posto, mirovinsko osigurava­juće društvo (MOD) obračunava porez i prirez porezu na dohodak, a oni iznose 10 i 15 posto, ovisno o poreznim razredima umirovljenika.

      Tako su vladajući u Hrvatskoj pod utje­cajem stranih bankarskih lobija koje drže mirovinsko osiguravajuće društvo bacili mamac od 15 posto siromašnim umirov­ljenicima, na koji su se mnogi zakačili, jer su bili primorani zbog svoje materijalne situacije. Nije tu kraj Vladinom podilaženju financijskim utjecajima sa strane, jer prije nekoliko dana iz Vlade je stigla najava da će se krenuti sa jačanjem drugog stupa, koji se pokazao kao totalni promašaj u tranzicijskim zemljama, i od kojeg su odustale Poljska, Mađarska, Slovačka, Bugarska i Estonija, a na putu je takvoj odluci i Rumunjska.

REGOS-ove loše „upute"

     No, vratimo se na gospodina Svibena s početka naše priče. Nakon što smo mu objasnili da ima pravo izbora i uputili ga na stranice državnog Središnjeg registra osiguranika (REGOS) da se dodatno infor­mira, ponovno nas je nazvao i kazao kako je ogorčen informacijama koje se tamo nalaze, odnosno da su zbunjujuće i da su netransparentne u odabiru mirovine iz prvog ili mješovitog stupa.

      Slijedom toga odlučili smo vidjeti je li to doista tako. Nakon otvaranje online stranice pod izbornikom osiguranici otvo­rilo nam se 12 naslova od kojih su sedam bili općeniti, a njih pet je bilo isključivo i samo o drugom stupu. Nabrojat ćemo ih: Tko mora biti član II. stupa; Koraci do mirovine iz II. stupa od 1.1.2019.; Mirovina iz II. stupa; Nasljeđivanje sredstava II. stupa; Istup iz II. stupa. Dakle, nijedan naslov u kojem se spominje prvi stup! Situaciju je tek donekle spasio naslov„Izjava o izboru mirovine", na koju kad se klikne doista pišu upute kako osiguranici doista mogu izabrati mirovinu.

     Posebno je problematičan gore spome­nuti naslov„Koraci do mirovine iz II. stupa od 1.1.2019", koji sugerira kako doći do mirovine iz oba stupa. Postavlja se pitanje zašto ne postoji i sličan naslov koji klikom vodi na upute kako ostvariti mirovinu samo iz prvog stupa, koja je definitivno isplativija većini hrvatskih umirovljenika?

      Kliknuli smo na problematičan naslov i tamo u uvodu šturo piše kako je moguće izabrati mirovinu koju želite ostvariti, a u samo jednoj od devet uputa kako ostva­riti mirovinu iz prvog i drugog stupa piše da se mirovina može odabrati i samo iz prvog stupa (mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti). Dojam je, doista, kako informacije o izboru prvog stupa je teško naći, a da se drugi stup fa­vorizira čak i od strane Središnjeg registra osiguranika koji je nominalno institucija u funkciji građana, te ne bi smjela biti glasnogovornikom inozemnih banaka.

Igor Knežević