UVODNA RIJEČ

Tko nam je „smjestio" Covid dodatak?!

Piše: Jasna A. Petrović

     Kad Vučić već po drugi put od početka pandemije daje Covid dodatak građanima i umirovljenicima Srbije, onda hrvatska oporba govori kako je on mudar populist koji je i socijal­no osjetljiv. Međutim, kad hrvatska Vlada, nakon godinu dana pritisaka umirovljeničkih udruga za isplatom takvog dodatka i hrvatskim umirovljenicima, nakon svakotjednih pregovora s umi­rovljenicima, konačno usvoji odluku o isplati, gle oporbe kako skače na pravedničke stražnje noge i udara po takvoj mjeri koja će makar jednokratno olakšati težak životni standard najranjivije starije populacije!

     Prvi skače na noge junačke znameniti Krešimir Beljak, čelnik Hrvatske seljačke stranke, te glasno ustvrdi kako će taj dodatak dobiti ljudi s velikim njemačkim mirovinama, jer kaže da će najviši dodatak dobiti ljudi koji imaju male hrvatske, a velike inozemne mirovine, što nije točno.

     S druge strane, šef Bloka Umirovljenici Zajedno Milivoj Špika putem priopćenja straši umirovljenike kako će primanjem do­datka više izgubiti nego dobiti što također nije točno.„Pitanje je koliko će umirovljenika zbog nekoliko kuna ili nekoliko stotina kuna kojima prelaze cenzus izgubiti pravo na policu dopunskog zdravstvenog ili izgubiti neka druga prava i hoće li Covid dodatak biti zaštićen od ovrha?" Sve to pita Špika koji nije primijetio kako su sve takve nevolje izpregovarane i utanačene.

     Možda ćete reći da nisu namjerno preokrenuli istinu, no i onaj tko je u poslu nemaran, brat je onome koji ruši.

Treći se obznanio saborski zastupnik Hrvatske stranke umi­rovljenika koja je dijelom sudjelovala u zahtijevanju isplate Covid dodatka, tvrdeći kako je taj iznos puno manji od onog koji je on tražio, no dopušta da će umirovljenicima koji žive od niskih mi­rovina barem malo pomoći?! Halo,„barem malo"? Šesto milijuna kuna i 850 tisuća umirovljenika su male brojke?

     A onda Hrelja kaže kako je to sitnica jer je taj „novac ionako osiguran u proračunu, i to milijardu i 200 milijuna kuna, pa se Vlada nije pretrgnula". Drugi pak političar kaže da je to sve no­vac iz Europske unije, iako je to zapravo umirovljenički novac iz budžeta, namaknut većim dijelom preniskom stopom zadnjeg usklađivanja od samo pola posto. I tako se, nakon koronavirusa i cjepiva, nižu teorije zavjere i u vezi Covid dodatka.

     Glupost je udaljena samo par klikova kompjutorskim mišem. Sve više ljudi vjeruje u stvari koje su se do jučer smatrale nevi­đenim glupostima. Nije to samo bizarno, već je i izuzetno opa­sno za demokraciju. A naposljetku, takve gluposti nanose i bol, nesigurnost, strah, pokreću ljude u paniku, trk, ili ih zamrznu na mjestu. Negativni pogled na život nije samo gubljenje vremena, već i ozbiljan propust biti odgovornom osobom. Dečki, saberite se i radujte se s onima kojima je Covid dodatak olakšao barem jedan dan.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

 

NACIONALNA NAKNADA U RALJAMA BANAKA

Kako do prava, kako do naknade

 

     Koliko se osoba prijavilo za nacional­nu naknadu za starije osobe u prvih mjesec dana? Koliki je ukupni iznos koji će se isplatiti za prvi mjesec (siječanj) iz državnog proračuna za tu namjenu?

     Nezaobilazni sugovornik za ova pitanja je zamjenik ravnatelja Hrvatskog zavo­da za mirovinsko osiguranje Ivan Bulaja, koji podsjeća kako je HZMO zahtjeve za ostvarivanje prava na nacionalnu nakna­du za starije osobe počeo zaprimati još od 15. prosinca 2020. te je do 5. veljače 2021. podneseno ukupno 7.023 zahtjeva. Podatke o ukupnom broju osoba koje će ostvariti pravo na nacionalnu naknadu za starije osobe HZMO će moći dostaviti tek nakon što se obrade podaci o donesenim rješenjima o priznanju prava, jer naime ima djelomično i nepotpunih podataka.

      S obzirom na to da će prve isplate na­cionalne naknade za starije osobe prema rješenjima biti isplaćene tijekom veljače, u ovom trenutku HZMO ne može odgo­voriti na upit o ukupnom iznosu koji će se isplatiti iz državnog proračuna za mjesec siječanj 2021. godine.

Tanki odaziv

     Možemo li biti zadovoljni dosadaš­njim brojem prijava osoba, s obzirom da je u prvoj godini planirano gotovo 19.700 osoba? Naime, radna skupina za izradu Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe predvidjela je tu brojku građana RH starijih od 65 godina koji bi mogli ostvariti pravo na naknadu do kraja 2021. Bulaja ocjenjuje kako s obzirom na dosadašnji broj zaprimljenih zahtjeva, smatra da je riječ o dobrom odazivu građana, posebice jer broj zaprimljenih zahtjeva kontinuirano raste.

    S obzirom da umirovljeničke udruge imaju dojam kako se nedovoljno informira starije građane o njihovim pravima, osobi­to one iz zabiti, provjerili smo u HZMO-u provode li akcije kojima se dodatno šire informacije do onih koji bi mogli ostvariti to pravo, jesu li tiskani kampanjski mate­rijali, npr. postavljeni plakati u poštama, dijeljeni letci? Koliko se usuglasila suradnja s centrima socijalne skrbi, Crvenim križem, Caritasom? Bulaja odgovara kako HZMO od prosinca 2020. kontinuirano informira građane o uvjetima za ostvarivanje prava i podnošenju zahtjeva za priznanje prava na nacionalnu naknadu za starije osobe.

Kampanja bez punog efekta

     „U tom smislu, koristimo sve dostu­pne komunikacijske alate i kanale, od medijskih objava i osiguranja gostova­nja predstavnika HZMO-a u radijskim i TV emisijama, a u suradnji s Hrvatskim radijom slušatelji su informirani u svim regionalnim programima HR-a. Nada­lje informacije se redovito objavljuju na vlastitim kanalima (internetska stranica i društvene mreže), a u svim poslovnim jedinicama HZMO-a diljem Hrvatske zainteresirani građani dodatno se in­formiraju osobno, telefonom ili putem e-pošte. Tiskani su informativni letci i plakati dostupni u svim službama/ure- dima/ispostavama HZMO-a, Centrima socijalne skrbi diljem RH te u biskupi­jama Hrvatskog Caritasa radi što bolje informiranosti starijih osoba koje žive na izoliranim područjima kako bi im, osim njihovih bližnjih, i socijalni radnici kao i volonteri mogli prenijeli potrebne infor­macije i pružiti pomoć kod podnošenja zahtjeva", zaključuje Bulaja. Informiranje zainteresirane javnosti kontinuirano će se provoditi i tijekom 2021.

     Zanimljivo je saznati iz kojih dijelova Hrvatske stiže najviše prijava, da li iz ru­ralnih područja, kako je bilo očekivano? Iznenađuje da je do sada najviše zahtje­va za ostvarivanje prava na nacionalnu naknadu za starije osobe podneseno je u Područnoj službi u Zagrebu (1.414), zatim u Područnoj službi u Osijeku (587), Područnoj službi u Splitu (539), Područ­nom uredu u Vukovaru (495) i Područnoj službi u Varaždinu (414).

     HZMO za sada nema podatke iz kojih županija dolaze korisnici koji su ostvarili pravo na nacionalnu naknadu za starije osobe, već će to biti dostupno nakon isplate u veljači 2021. Doista je iznenađujuće kako nema zadovoljava­jući broj prijava iz Moslavine, Banovine i Like, i izrazito siromašnih ruralnih krajeva. Možda rukovođeni lošim iskustvom sa zajamčenom minimalnom naknadom za stjecanje koje postoji vrlo isključiv imovinski cenzus, možda zato jer nemaju nikoga tko bi ih informirao ili pomogao ispuniti prijavu, nemali broj onih koji žive u najdubljem siromaštvu u kućercima, pa čak nemaju niti električni priključak ili vodu, nisu u mogućnosti prijaviti se.

Žene su najsiromašnije

     Očekivano, ipak, u ukupnom broju podnesenih zahtjeva za ostvarivanje prava na nacionalnu naknadu za starije osobe od bijednih 800 kuna većinom su žene, čak 69 posto, dok je udio zahtjeva koji su podnijeli muškarci 31 posto. Žene imaju duži životni vijek, a s obzirom da one iz ruralnih područja u pravilu imaju neki djelić imovine neke njive ili kućerka, u pravilu do sada nisu ostvarivale stalnu socijalnu pomoć.

     Nakon upornih zahtjeva Sindikata umirovljenika Hrvatske da se korisnicima nacionalne naknade, osobito u uvjeti­ma pandemije, reduciranog broja pošta, banaka i bankomata te desetkovanog javnog prijevoza, kao i uslijed potresa u dijelovima Hrvatske, osobama koje ostvare pravo na nacionalnu naknadu omogućiti dostava mirovine poštom, i dalje odgovori iz HZMO-a i Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike ne obećavaju. Kako oni zamiš­ljaju da će polupokretna bakica iz zabiti bez ceste odlaziti do prvog bankomata kojih tridesetak kilometara udaljenosti kako bi podigla svoju naknadu? Očito im nedostaje socijalna osjetljivost.

     Bulaja odgovara kako je u Zakonu o nacionalnoj naknadi za starije osobe u članku 10. propisano da Nacionalnu na­knadu za starije osobe isplaćuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, putem poslovnih banaka. To što su se predstavnici umirovljeničkih udruga, Sindikata i Matice umirovljenika tijekom rada radne skupine o nacionalnoj naknadi itekako zalagali da se omogući dostava naknade poštom, nitko ne spominje, jer je Ministarstvo obećalo sve svoje naknade i mirovine dostavljati samo putem banaka. Zna se: tko je jači, taj kvači.

Jasna A. Petrović