UVODNA RIJEČ

Svi smo mi doktori

Piše: Jasna A. Petrović

     Zašto se netko od 80+ godina ne bi cijepio protiv Covida-19? Zato jer je slabije pokretan, a živi na petom katu zgrade bez lifta; zato jer prebiva u selu bez autobusa i vlaka, Bogu iza nogu? Zato jer ne želi dobiti nuspojave poput krvnog ugruška, neuropatije, sljepila i svih drugih poznatih i nepoznatih boleština, a niti dobiti svojstvo magneta na mjestu cijepljenja odnosno„ugradnje čipa"? Zato jer je sve to izmišljotina, stari bi umirali ionako od drugih bolesti i jer iza svega stoji farmaceutska industrija koja mlati lovu na naivcima. Uostalom, brojke to potvrđuju. Ako ste Hrvat od 80+ cijepilo vas se manje od polovice, dok je u Austriji 70 posto dobilo dvije doze, u većini EU zemalja od 65 do 90 posto, a npr. u Danskoj, Irskoj i Španjolskoj čak 100 posto!

     Starost je neizlječiva bolest, ali rizik od Covida-19 je mnogo veći od mogućih nuspojava na cjepivo, no kako posustaje korona, tako se u Hrvatskoj smanjuje interes za cijepljenje, ma koliko stručnjaci i političari upozoravali da je cijeplje­nje "zalog" za dulju turističku sezonu i mirniju jesen, kad bi Covid-19 ponovo mogao pokazati zube. Ipak, trebate li se cijepiti kad ste već ionako stari i izraubani, pa vam preostaje još jedva koja godina života; ako ste među onih 40 posto necijepljenih od 65+?

     Pa, naravno da trebate - kažu zagovaratelji cijepljenja, jer pandemija korone nije šala, a bolje je s cjepivom dobiti lakšu verziju bolesti, nego završiti na respiratoru. Kad se cijepiš, piše na televizijskim ekranima, onda si odgovorna osoba koja pokazuje želju da svojim činom zaštiti i druge. Osim toga od svih umrlih od koronavirusa manje od 12 posto ih je iz domova za starije, jer je tamo procijepljenost iznosila čak 80 posto.

     Antivakseri su, pak, sigurni kako je cjepivo nesigurno jer je prebrzo izmišljeno i nije testirano na dovoljnom broju ispitanika. No, ista im teorija nije niti u primisli kad dobiju neki novi antibiotik ili lijek za druge bolesti? Uvjetuju li svoje liječenje uvidom u znanstvene rukopise o stvaranju i testi­ranju lijeka? Nažalost, jedna smo od europskih zemalja s najvećim udjelom stanovnika koji„ne vjeruju" u cijepljenje.

     No, nije li ipak glavni razlog oklijevanja prema cijepljenju pad povjerenja u institucije i sustav, čemu su pridonijele i nekoherentnosti u upravljanju epidemijom, pa i nepoštiva­nje mjera od strane njihovih donositelja? Stoga i od sustava treba krenuti povratak povjerenja. Otvorenim informacijama, dosljednošću, s poštovanjem prema svom građaninu. Medi­cina je toliko napredovala da praktično nijedan čovjek nije zdrav, no još je važnije osvijestiti da s obzirom da nema lijeka protiv Covida-19, bolje je spriječiti nego liječiti. Cjepivom.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

 

NACIONALNA NAKNADA U RALJAMA BANAKA

Kako do prava, kako do naknade

 

     Koliko se osoba prijavilo za nacional­nu naknadu za starije osobe u prvih mjesec dana? Koliki je ukupni iznos koji će se isplatiti za prvi mjesec (siječanj) iz državnog proračuna za tu namjenu?

     Nezaobilazni sugovornik za ova pitanja je zamjenik ravnatelja Hrvatskog zavo­da za mirovinsko osiguranje Ivan Bulaja, koji podsjeća kako je HZMO zahtjeve za ostvarivanje prava na nacionalnu nakna­du za starije osobe počeo zaprimati još od 15. prosinca 2020. te je do 5. veljače 2021. podneseno ukupno 7.023 zahtjeva. Podatke o ukupnom broju osoba koje će ostvariti pravo na nacionalnu naknadu za starije osobe HZMO će moći dostaviti tek nakon što se obrade podaci o donesenim rješenjima o priznanju prava, jer naime ima djelomično i nepotpunih podataka.

      S obzirom na to da će prve isplate na­cionalne naknade za starije osobe prema rješenjima biti isplaćene tijekom veljače, u ovom trenutku HZMO ne može odgo­voriti na upit o ukupnom iznosu koji će se isplatiti iz državnog proračuna za mjesec siječanj 2021. godine.

Tanki odaziv

     Možemo li biti zadovoljni dosadaš­njim brojem prijava osoba, s obzirom da je u prvoj godini planirano gotovo 19.700 osoba? Naime, radna skupina za izradu Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe predvidjela je tu brojku građana RH starijih od 65 godina koji bi mogli ostvariti pravo na naknadu do kraja 2021. Bulaja ocjenjuje kako s obzirom na dosadašnji broj zaprimljenih zahtjeva, smatra da je riječ o dobrom odazivu građana, posebice jer broj zaprimljenih zahtjeva kontinuirano raste.

    S obzirom da umirovljeničke udruge imaju dojam kako se nedovoljno informira starije građane o njihovim pravima, osobi­to one iz zabiti, provjerili smo u HZMO-u provode li akcije kojima se dodatno šire informacije do onih koji bi mogli ostvariti to pravo, jesu li tiskani kampanjski mate­rijali, npr. postavljeni plakati u poštama, dijeljeni letci? Koliko se usuglasila suradnja s centrima socijalne skrbi, Crvenim križem, Caritasom? Bulaja odgovara kako HZMO od prosinca 2020. kontinuirano informira građane o uvjetima za ostvarivanje prava i podnošenju zahtjeva za priznanje prava na nacionalnu naknadu za starije osobe.

Kampanja bez punog efekta

     „U tom smislu, koristimo sve dostu­pne komunikacijske alate i kanale, od medijskih objava i osiguranja gostova­nja predstavnika HZMO-a u radijskim i TV emisijama, a u suradnji s Hrvatskim radijom slušatelji su informirani u svim regionalnim programima HR-a. Nada­lje informacije se redovito objavljuju na vlastitim kanalima (internetska stranica i društvene mreže), a u svim poslovnim jedinicama HZMO-a diljem Hrvatske zainteresirani građani dodatno se in­formiraju osobno, telefonom ili putem e-pošte. Tiskani su informativni letci i plakati dostupni u svim službama/ure- dima/ispostavama HZMO-a, Centrima socijalne skrbi diljem RH te u biskupi­jama Hrvatskog Caritasa radi što bolje informiranosti starijih osoba koje žive na izoliranim područjima kako bi im, osim njihovih bližnjih, i socijalni radnici kao i volonteri mogli prenijeli potrebne infor­macije i pružiti pomoć kod podnošenja zahtjeva", zaključuje Bulaja. Informiranje zainteresirane javnosti kontinuirano će se provoditi i tijekom 2021.

     Zanimljivo je saznati iz kojih dijelova Hrvatske stiže najviše prijava, da li iz ru­ralnih područja, kako je bilo očekivano? Iznenađuje da je do sada najviše zahtje­va za ostvarivanje prava na nacionalnu naknadu za starije osobe podneseno je u Područnoj službi u Zagrebu (1.414), zatim u Područnoj službi u Osijeku (587), Područnoj službi u Splitu (539), Područ­nom uredu u Vukovaru (495) i Područnoj službi u Varaždinu (414).

     HZMO za sada nema podatke iz kojih županija dolaze korisnici koji su ostvarili pravo na nacionalnu naknadu za starije osobe, već će to biti dostupno nakon isplate u veljači 2021. Doista je iznenađujuće kako nema zadovoljava­jući broj prijava iz Moslavine, Banovine i Like, i izrazito siromašnih ruralnih krajeva. Možda rukovođeni lošim iskustvom sa zajamčenom minimalnom naknadom za stjecanje koje postoji vrlo isključiv imovinski cenzus, možda zato jer nemaju nikoga tko bi ih informirao ili pomogao ispuniti prijavu, nemali broj onih koji žive u najdubljem siromaštvu u kućercima, pa čak nemaju niti električni priključak ili vodu, nisu u mogućnosti prijaviti se.

Žene su najsiromašnije

     Očekivano, ipak, u ukupnom broju podnesenih zahtjeva za ostvarivanje prava na nacionalnu naknadu za starije osobe od bijednih 800 kuna većinom su žene, čak 69 posto, dok je udio zahtjeva koji su podnijeli muškarci 31 posto. Žene imaju duži životni vijek, a s obzirom da one iz ruralnih područja u pravilu imaju neki djelić imovine neke njive ili kućerka, u pravilu do sada nisu ostvarivale stalnu socijalnu pomoć.

     Nakon upornih zahtjeva Sindikata umirovljenika Hrvatske da se korisnicima nacionalne naknade, osobito u uvjeti­ma pandemije, reduciranog broja pošta, banaka i bankomata te desetkovanog javnog prijevoza, kao i uslijed potresa u dijelovima Hrvatske, osobama koje ostvare pravo na nacionalnu naknadu omogućiti dostava mirovine poštom, i dalje odgovori iz HZMO-a i Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike ne obećavaju. Kako oni zamiš­ljaju da će polupokretna bakica iz zabiti bez ceste odlaziti do prvog bankomata kojih tridesetak kilometara udaljenosti kako bi podigla svoju naknadu? Očito im nedostaje socijalna osjetljivost.

     Bulaja odgovara kako je u Zakonu o nacionalnoj naknadi za starije osobe u članku 10. propisano da Nacionalnu na­knadu za starije osobe isplaćuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, putem poslovnih banaka. To što su se predstavnici umirovljeničkih udruga, Sindikata i Matice umirovljenika tijekom rada radne skupine o nacionalnoj naknadi itekako zalagali da se omogući dostava naknade poštom, nitko ne spominje, jer je Ministarstvo obećalo sve svoje naknade i mirovine dostavljati samo putem banaka. Zna se: tko je jači, taj kvači.

Jasna A. Petrović