UVODNA RIJEČ

Svi smo mi doktori

Piše: Jasna A. Petrović

     Zašto se netko od 80+ godina ne bi cijepio protiv Covida-19? Zato jer je slabije pokretan, a živi na petom katu zgrade bez lifta; zato jer prebiva u selu bez autobusa i vlaka, Bogu iza nogu? Zato jer ne želi dobiti nuspojave poput krvnog ugruška, neuropatije, sljepila i svih drugih poznatih i nepoznatih boleština, a niti dobiti svojstvo magneta na mjestu cijepljenja odnosno„ugradnje čipa"? Zato jer je sve to izmišljotina, stari bi umirali ionako od drugih bolesti i jer iza svega stoji farmaceutska industrija koja mlati lovu na naivcima. Uostalom, brojke to potvrđuju. Ako ste Hrvat od 80+ cijepilo vas se manje od polovice, dok je u Austriji 70 posto dobilo dvije doze, u većini EU zemalja od 65 do 90 posto, a npr. u Danskoj, Irskoj i Španjolskoj čak 100 posto!

     Starost je neizlječiva bolest, ali rizik od Covida-19 je mnogo veći od mogućih nuspojava na cjepivo, no kako posustaje korona, tako se u Hrvatskoj smanjuje interes za cijepljenje, ma koliko stručnjaci i političari upozoravali da je cijeplje­nje "zalog" za dulju turističku sezonu i mirniju jesen, kad bi Covid-19 ponovo mogao pokazati zube. Ipak, trebate li se cijepiti kad ste već ionako stari i izraubani, pa vam preostaje još jedva koja godina života; ako ste među onih 40 posto necijepljenih od 65+?

     Pa, naravno da trebate - kažu zagovaratelji cijepljenja, jer pandemija korone nije šala, a bolje je s cjepivom dobiti lakšu verziju bolesti, nego završiti na respiratoru. Kad se cijepiš, piše na televizijskim ekranima, onda si odgovorna osoba koja pokazuje želju da svojim činom zaštiti i druge. Osim toga od svih umrlih od koronavirusa manje od 12 posto ih je iz domova za starije, jer je tamo procijepljenost iznosila čak 80 posto.

     Antivakseri su, pak, sigurni kako je cjepivo nesigurno jer je prebrzo izmišljeno i nije testirano na dovoljnom broju ispitanika. No, ista im teorija nije niti u primisli kad dobiju neki novi antibiotik ili lijek za druge bolesti? Uvjetuju li svoje liječenje uvidom u znanstvene rukopise o stvaranju i testi­ranju lijeka? Nažalost, jedna smo od europskih zemalja s najvećim udjelom stanovnika koji„ne vjeruju" u cijepljenje.

     No, nije li ipak glavni razlog oklijevanja prema cijepljenju pad povjerenja u institucije i sustav, čemu su pridonijele i nekoherentnosti u upravljanju epidemijom, pa i nepoštiva­nje mjera od strane njihovih donositelja? Stoga i od sustava treba krenuti povratak povjerenja. Otvorenim informacijama, dosljednošću, s poštovanjem prema svom građaninu. Medi­cina je toliko napredovala da praktično nijedan čovjek nije zdrav, no još je važnije osvijestiti da s obzirom da nema lijeka protiv Covida-19, bolje je spriječiti nego liječiti. Cjepivom.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

   

SOLIDARNI COVID DODATAK

Slovenski i srpski poučak

 

     Umirovljeničke udruge upozoravale su vladajuće kako siromašnim starijim građanima Hrvatske treba dati solidarni dodatak zbog Covida-19, jer bi osiromašivanje najugroženije skupine građana moglo dovesti do još većih zdravstvenih problema, i pove­ćane smrtnosti, koja je nusproizvod rasta siromaštva. Tako smo u travnju prošle godine uputili inicijativu da se umirovljenicima za vrijeme trajanja pandemije isplaćuje solidarni dodatak, davši i prijedloge s iznosima koje bi umirovljenici dobivali, ovisno o visini mirovine koju primaju.

     Zahtjevi su ponavljani u svakoj mo­gućoj prilici, pa tako i na sjednicama Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe. No, Vlada je sve te zahtjeve ignorirala, iako im je poznato kako su brojne druge zemlje višekratno podržale starije u doba pandemije.

     Znaju da su slovenski umirovljenici u 2020. godini dobili jednokratnu so­lidarnu naknadu u rasponu od 130 do 300 eura, ovisno o visini svoje mirovi­ne. Najsiromašniji umirovljenici u Crnoj Gori dobili su 50 eura jednokratno, na Kosovu 30 dolara, a u Srbiji svi građani, pa tako i umirovljenici su lani dobili 100 eura, a umirovljenici naknadno i još 35 eura. Svoje starije građane pomagali su i susjedi Talijani koji su građanima dijelili vaučere za hranu od 400 eura.

Susjedi široke ruke

     Kako pandemijska kriza i dalje traje, u navedenim zemljama u pripremi su ili su već pripremljene nove mjere za isplatu solidarne naknade ili pomoći umirovljenicima. Slovenija je tako već u siječnju ove godine isplatila svim umi­rovljenicima novi solidarni dodatak u istom rasponu, s tim da se zadnja gra­nica za ostvarivanje prava podignula sa 700 na 714 eura, zbog usklađivanja mirovina. Svi oni koji primaju mirovine do 510 eura će dobiti dodatak od 300 eura, oni s mirovinom između 510,01 i 612 eura dobit će 230 eura, a oni s mirovinom između 612,01 i 714 eura dodatak od 130 eura.

     Vjerojatno već čitajući ove podatke čitatelj vidi kako je lijepo biti umirovljenik u Sloveniji, no što će tek pomisliti kad vam kažemo da pravo na tu naknadu nije ostvarilo 187 tisuća tamošnjih umirov­ljenika, odnosno 30 posto svih umirov­ljenika, zato što imaju mirovinu veću od 714 eura (5.355 kuna)! Za usporedbu, u Hrvatskoj mirovinu višu od 5.000 kuna prima samo 6,3 posto umirovljenika. Inače, prosječna mirovina u Sloveniji iznosi 688 eura, a plaća 1.328 eura, što znači da udjel mirovine u plaći iznosi visokih 51,8 posto. U Hrvatskoj, prosječ­na mirovina iznosi 342 eura, plaća 915 eura, a udjel iznosi svega 37,4 posto, te smo nakon Irske najgori u Europi po relativnoj vrijednosti mirovine. To dovoljno govori o odnosu hrvatskih vlasti prema umirovljenicima.

Hrvatska čista nula

     Dakle, iako slovenski umirovljenici imaju puno bolji standard od hrvatskih, tamošnja Vlada smatra da im se u ovoj krizi mora dodatno novčano pomoći. Istog je mišljenja i srpska Vlada, koja ima skromniji budžet, ali je svejedno najavila novi paket pomoći, prema ko­jem će svi punoljetni građani Srbije u svibnju dobiti po 30 eura, po 30 eura u studenom, a umirovljenicima će dodat­no biti isplaćeno 50 eura. Dakle, srpski umirovljenici će nakon prošlogodišnjih 135 eura, u ovoj godini dobiti novih 110 eura pomoći, a slovenski umirovljeni­ci s najmanjim prihodima 600 eura u dvije godine.

     Srpska prosječna mirovina iznosi 251 euro, a plaća 511 eura, ali je zato udjel mirovine u plaći 49,1 posto. I za kraj ponovimo, pomoć hrvatske Vlade tijekom pandemije umirovljenicima - nula. Smrtnost nikad veća. Jedina dobra stvar, izuzeće od plaćanja ovrha, trajala je šest mjeseci, no više ne vrijedi. Po­novno apeliramo na Vladu da se isplati solidarni dodatak umirovljenicima, koji će spasiti ljudske živote, jer ovo više nema smisla...

Igor Knežević

Komentari umirovljenika

     Na tematskoj Facebook stranici SUH-a Pokret protiv siromaštva starijih osoba objavljena je vijest kako će Srbija i ove godine podijeliti umirovljenicima solidarni dodatak. Komentari na tu vijest bili su očekivani: „Sva sreća da su toliko razvijeni pa mogu dati, nama će trebati duže vrijeme da shvatimo koliko dajemo državi, toliko i dobivamo", napisala je ironično Danica Lastavec iz Zagreba. „Točno svi su dobili po 100 eura pa i oni koji imaju devizne mirovine. Umi­rovljenici su dobili i pakete pomoći. U Hrvatskoj nitko ništa ne dijeli osim račune za režije", kazala je Nadica Ži- vojinović iz Samobora.

     „To je pohvalno i dokaz da oni misle o svojim umirovljenicima i ostalim gra­đanima, što kod nas nije slučaj. Nitko ne očekuje neke velike novce, ali je barem znak da se dalo koliko se može i da se misli na te ljude. Naši umirovlje­nici nisu dobili baš ništa, barem oni s najnižim mirovinama. Možda i našima proradi savjest pa nešto daju, ostaje za vidjeti", pomalo je optimistična Stoja Budiša Vuknić.

     „Neka, drago mi je. Zato bogata i plemenita Hrvatska NIŠTA", napisala je Žarka Jukić Peladić.

     „Nemojte biti„nepravedni", kako se ne dijeli u Hrvatskoj, pa onima s veli­kim plaćama smanjen je porez, njima će biti svaki mjesec udijeljeno 1.000 kn, zar to nije dovoljno?", napisala je sarkastično Ljerka Masnec.

     Treba li se tome nasmijati ili zaplakati?