UVODNA RIJEČ

Tko nam je „smjestio" Covid dodatak?!

Piše: Jasna A. Petrović

     Kad Vučić već po drugi put od početka pandemije daje Covid dodatak građanima i umirovljenicima Srbije, onda hrvatska oporba govori kako je on mudar populist koji je i socijal­no osjetljiv. Međutim, kad hrvatska Vlada, nakon godinu dana pritisaka umirovljeničkih udruga za isplatom takvog dodatka i hrvatskim umirovljenicima, nakon svakotjednih pregovora s umi­rovljenicima, konačno usvoji odluku o isplati, gle oporbe kako skače na pravedničke stražnje noge i udara po takvoj mjeri koja će makar jednokratno olakšati težak životni standard najranjivije starije populacije!

     Prvi skače na noge junačke znameniti Krešimir Beljak, čelnik Hrvatske seljačke stranke, te glasno ustvrdi kako će taj dodatak dobiti ljudi s velikim njemačkim mirovinama, jer kaže da će najviši dodatak dobiti ljudi koji imaju male hrvatske, a velike inozemne mirovine, što nije točno.

     S druge strane, šef Bloka Umirovljenici Zajedno Milivoj Špika putem priopćenja straši umirovljenike kako će primanjem do­datka više izgubiti nego dobiti što također nije točno.„Pitanje je koliko će umirovljenika zbog nekoliko kuna ili nekoliko stotina kuna kojima prelaze cenzus izgubiti pravo na policu dopunskog zdravstvenog ili izgubiti neka druga prava i hoće li Covid dodatak biti zaštićen od ovrha?" Sve to pita Špika koji nije primijetio kako su sve takve nevolje izpregovarane i utanačene.

     Možda ćete reći da nisu namjerno preokrenuli istinu, no i onaj tko je u poslu nemaran, brat je onome koji ruši.

Treći se obznanio saborski zastupnik Hrvatske stranke umi­rovljenika koja je dijelom sudjelovala u zahtijevanju isplate Covid dodatka, tvrdeći kako je taj iznos puno manji od onog koji je on tražio, no dopušta da će umirovljenicima koji žive od niskih mi­rovina barem malo pomoći?! Halo,„barem malo"? Šesto milijuna kuna i 850 tisuća umirovljenika su male brojke?

     A onda Hrelja kaže kako je to sitnica jer je taj „novac ionako osiguran u proračunu, i to milijardu i 200 milijuna kuna, pa se Vlada nije pretrgnula". Drugi pak političar kaže da je to sve no­vac iz Europske unije, iako je to zapravo umirovljenički novac iz budžeta, namaknut većim dijelom preniskom stopom zadnjeg usklađivanja od samo pola posto. I tako se, nakon koronavirusa i cjepiva, nižu teorije zavjere i u vezi Covid dodatka.

     Glupost je udaljena samo par klikova kompjutorskim mišem. Sve više ljudi vjeruje u stvari koje su se do jučer smatrale nevi­đenim glupostima. Nije to samo bizarno, već je i izuzetno opa­sno za demokraciju. A naposljetku, takve gluposti nanose i bol, nesigurnost, strah, pokreću ljude u paniku, trk, ili ih zamrznu na mjestu. Negativni pogled na život nije samo gubljenje vremena, već i ozbiljan propust biti odgovornom osobom. Dečki, saberite se i radujte se s onima kojima je Covid dodatak olakšao barem jedan dan.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

 

ZAŠTITITE SEBE I DRUGE

Cijepljenje je razumna odluka

 

      Imajte na umu da ne obolijevaju tamo neki drugi. Svatko je izložen riziku zaraze. COVID-19 je zarazna bolest uzrokovana virusom, koji se širi od čovjeka na čovjeka. Novi koronavirus otkriven je u Kini, krajem 2019. godine, i prije nije bio poznat kod ljudi. Ta je pandemija u našoj zemlji dio svjetske pandemije i teško je predvidjeti što će se događati u bližoj ili daljoj buduć­nosti, jer se situacija mijenja iz dana u dan. Uglavnom situacija je vrlo ozbiljna.

      Dakle, kako se osoba zarazi? Zaraza nastupi ako osoba dođe u bliski kontakt (1,5 do 2 metra) s osobom koja već ima COVID-19. Bolest se prenosi kapljičnim putem, malim kapljicama iz nosa ili usta, koje se izbacuju kada oboljela osoba kašlje, kiše ili govori. Te se kapljice ne prenose na veliku udaljenost i relativno brzo padaju na predmete i površine u blizini oboljelog. Druga se osoba zarazi kad udahne takve kontaminirane kapljice.

      Kada kapljice padnu na predmete (stolovi, kvake na vratima, rukohvati), ti predmeti postanu kontaminirani te se druge oso­be mogu zaraziti dodirujući takve površine i potom dodirujući svoja usta, nos, oči. To je razlog zašto je važno redovito prati ruke sapunom i vodom ili utrljavati dezinficijense na bazi alkohola.

Kada se počnu javljati simptomi bolesti?

      Vrijeme od zaraze do prvih simptoma (vrijeme inkubacije) je obično pet do šest dana (s rasponom od 1 do 14 dana). Zaražene osobe najzaraznije su u početku bolesti, ali mogu biti zarazne i dan-dva prije pojave simptoma. Najčešći prvi simptomi infekcije su povišena tjelesna temperatura, suhi kašalj i umor. Od drugih rjeđih znakova su bolovi u mišićima i zglobovima, glavobolja, grlobolja, kratkoća daha, iznenadan gubitak mirisa i okusa.

       Ako oboljela osoba sa simptomima tri uzastopna dana nema simptoma, a prošlo je 10 dana od pojave simptoma, može se sma­trati nezaraznom za druge i može se prekinuti mjera izolacije. Kod osoba starije životne dobi i osoba koje imaju neke kronične bolesti, kao što su šećerna bolest, srčanožilne bolesti, kronične plućne ili bubrežne bolesti, stanja smanjene imunosti, bolest COVID-19 ima češće teški oblik te je povećan rizik od razvoja komplikacija.

      Nažalost, za sada ne postoji specifično liječenje, ali oboljelim se može puno pomoći kako bi im se olakšali simptomi. Pružanje njege (na primjer pomoćna terapija, lijekovi protiv temperature, bolova, terapija kisikom, infuzije, antiviralni lijekovi) može biti vrlo učinkovito kod zaraženih osoba. U Hrvatskoj, kao i u drugim državama svijeta, disciplinirano se provode mjere prevencije, ranog otkrivanja oboljelih, njihovog liječenja, kao i izoliranja osoba izloženih zarazi.

Cjepivo zvano nada

      Vodeće farmaceutske tvrtke u svijetu stavile su na tržište no- voproizvedena cjepiva koja puno obećavaju. Ne preostaje nam drugo nego imati povjerenja u današnje znanstvenike i cijepiti se. To će biti naša razumna odluka, s nadom da ćemo svladati taj ogavni virus. Do tada, jedino što nam preostaje je da savje­sno i temeljito provodimo druge pomoćne preventivne mjere. Testiranje se provodi kako bi se potvrdila infekcija u osobe sa simptomima te kako bi se oboljela osoba čim prije izolirala od drugih i liječila. Istovremeno se identificiraju kontakti oboljelih s drugim osobama, sa svrhom određivanja samoizolacije.

      Istraživanja pokazuju da nošenje maski ima učinkovitost na smanjenje prijenosa respiratornih infekcija za nositelje maski i to za barem jednu trećinu u odnosu na osobe koje ne nose masku za lice, odnosno da mogu usporiti širenje bolesti COVID-19 u zajednici. U slučaju da i zaražena i zdrave osobe nose masku, rizik zaraze zdravih osoba znatno je smanjen. Nošenje maske ne eliminira rizik od infekcije, ali ga znatno smanjuje. Masku treba staviti tako da se prekriju usta i nos. Čim postane vlažna treba ju zamijeniti. Prije stavljanja ili nakon skidanja maske preporučljivo je oprati ruke ili ih dezinficirati.

      Prema dosadašnjim saznanjima, prijenos koronavirusa prilikom uobičajenih rekreacijskih aktivnosti ili kupanjem u vodi, bazenu ili moru, nije zabilježen. Pranje i dezinfekcija ruku ključni su za sprječavanje infekcije. Ruke treba prati često i temeljito sapunom i vodom, najmanje 20 sekundi. Virus ulazi u tijelo kroz oči, nos i usta, stoga ih nemojte dirati neopranim rukama. Osoba koja je bila u bliskom kontaktu s oboljelim bit će stavljena u samoizolaciju u trajanju od 10 dana od trenutka zadnjeg kontakta bez obzira što nema simptome bolesti. To znači da će osoba biti doma, mjeriti temperaturu jednom dnevno te biti u svakodnevnom kontaktu s nadležnim epidemiologom.

Na kraju, zaštitite sebe i druge koliko je to moguće. Smanjite izlaske iz kuće na najmanju moguću mjeru. Izbjegavajte kontakte. Dobro je da se za ovu zimsku sezonu cijepite protiv gripe. Svima nam je cilj držati ovu zastrašujuću pandemiju pod kontrolom.

dr. Ivo Belan