UVODNA RIJEČ

Svi smo mi doktori

Piše: Jasna A. Petrović

     Zašto se netko od 80+ godina ne bi cijepio protiv Covida-19? Zato jer je slabije pokretan, a živi na petom katu zgrade bez lifta; zato jer prebiva u selu bez autobusa i vlaka, Bogu iza nogu? Zato jer ne želi dobiti nuspojave poput krvnog ugruška, neuropatije, sljepila i svih drugih poznatih i nepoznatih boleština, a niti dobiti svojstvo magneta na mjestu cijepljenja odnosno„ugradnje čipa"? Zato jer je sve to izmišljotina, stari bi umirali ionako od drugih bolesti i jer iza svega stoji farmaceutska industrija koja mlati lovu na naivcima. Uostalom, brojke to potvrđuju. Ako ste Hrvat od 80+ cijepilo vas se manje od polovice, dok je u Austriji 70 posto dobilo dvije doze, u većini EU zemalja od 65 do 90 posto, a npr. u Danskoj, Irskoj i Španjolskoj čak 100 posto!

     Starost je neizlječiva bolest, ali rizik od Covida-19 je mnogo veći od mogućih nuspojava na cjepivo, no kako posustaje korona, tako se u Hrvatskoj smanjuje interes za cijepljenje, ma koliko stručnjaci i političari upozoravali da je cijeplje­nje "zalog" za dulju turističku sezonu i mirniju jesen, kad bi Covid-19 ponovo mogao pokazati zube. Ipak, trebate li se cijepiti kad ste već ionako stari i izraubani, pa vam preostaje još jedva koja godina života; ako ste među onih 40 posto necijepljenih od 65+?

     Pa, naravno da trebate - kažu zagovaratelji cijepljenja, jer pandemija korone nije šala, a bolje je s cjepivom dobiti lakšu verziju bolesti, nego završiti na respiratoru. Kad se cijepiš, piše na televizijskim ekranima, onda si odgovorna osoba koja pokazuje želju da svojim činom zaštiti i druge. Osim toga od svih umrlih od koronavirusa manje od 12 posto ih je iz domova za starije, jer je tamo procijepljenost iznosila čak 80 posto.

     Antivakseri su, pak, sigurni kako je cjepivo nesigurno jer je prebrzo izmišljeno i nije testirano na dovoljnom broju ispitanika. No, ista im teorija nije niti u primisli kad dobiju neki novi antibiotik ili lijek za druge bolesti? Uvjetuju li svoje liječenje uvidom u znanstvene rukopise o stvaranju i testi­ranju lijeka? Nažalost, jedna smo od europskih zemalja s najvećim udjelom stanovnika koji„ne vjeruju" u cijepljenje.

     No, nije li ipak glavni razlog oklijevanja prema cijepljenju pad povjerenja u institucije i sustav, čemu su pridonijele i nekoherentnosti u upravljanju epidemijom, pa i nepoštiva­nje mjera od strane njihovih donositelja? Stoga i od sustava treba krenuti povratak povjerenja. Otvorenim informacijama, dosljednošću, s poštovanjem prema svom građaninu. Medi­cina je toliko napredovala da praktično nijedan čovjek nije zdrav, no još je važnije osvijestiti da s obzirom da nema lijeka protiv Covida-19, bolje je spriječiti nego liječiti. Cjepivom.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

   

DRŽAVA ILI PRIVATNI PROFITERI

Uskoro niže naknade za mirovine iz drugog stupa

 

     Financijaši bliski mirovinskim fondovima drugog i trećeg stupa doživjeli su šok kad je Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje 5. lipnja 2019. godine donijelo odluku o osnivanju Hrvatskog mirovinskog osi­guravajućeg društva (HR MOD) u stopostotnom vlasništvu HZMO-a, koji će i dalje isplaćivati državne mirovine, one iz prvog stupa, dok će njegova novoosnovana tvrtka isplaćivati mirovine korisnicima iz privatnih mirovinskih stupova. U travnju je HANFA-i podnesen zahtjev za registraciju, koja je formalizirana 16. srpnja 2020. godine. HR MOD je službeno započeo s radom 4. siječnja 2021. godine. Što je tu tako spektakularno da je izazvalo nezadovoljstvo u mirovinskim fondovima, inače u rukama stranih banaka?

     Mirovinska osiguravajuća društva bave se isplatom miro­vina iz 2. i 3. stupa, a na domaćem tržištu je postojalo samo jedno - Raiffeisen mirovinsko osiguravajuće društvo, koje je 2018. prešlo u ruke slovenskog Triglav Osiguranja. Tako je uz četiri mirovinska fonda u rukama stranih banaka, i osiguravajuće društvo u inozemnom vlasništvu.

      „Koliko je pametno da država ulazi u privatni sektor i hvata se tog posla?", među prvima se javno upitao poznati financijski lobist Danijel Nestić iz Ekonomskog instituta, inače pristrani član Nadzornog odbora mirovinskog fonda Erste Plavi. „Isplata mirovina je vrlo slična onome što već rade osiguranja kroz isplatu životnih osiguranja i meni se čini da bi bilo bolje da je država omogućila privatnom sektoru da se bavi time", zaključio je. Iz izvora bliskog mirovinskim fondovima koji upravljaju drugim i trećim stupom ocijenili su kako je opasan„državni intervencionizam u trenucima u kojima već ionako imamo preglomazan državni aparat". Oni su ocijenili kako bi bilo bolje da se uz postojeće privatno društvo koje isplaćuje mirovine, omogućilo postojećim osi- guravateljskim tvrtkama da one uđu u taj biznis.

      Što je, međutim, prednost HR MOD-a? Upravo u primar­nom motivu osnivanja Društva da se aktivnim osiguranicima osigura mogućnost izbora u trenutku ostvarivanja prava na mirovinu iz drugog stupa, s ciljem da se budućim umi­rovljenicima ponude konkurentniji programi kako bi im se naposljetku isplatila veća mirovina, s nižim posredničkim troškovima i naknadama, a mirovine učinile sigurnijima.

     Što se tiče planiranog broja klijenata u prvoj godini, na temelju analize tržišta i trendova, HR MOD planira privući 50 posto budućih umirovljenika koji se odluče za kombiniranu mirovinu iz 1. i 2. stupa, što bi, prema procjenama, do 2025. bilo oko 20.000 korisnika.

     Novo mirovinsko osiguravajuće društvo važna je promje­na u mirovinskom sustavu jer u Hrvatskoj nakon 18 godina prelazi s trenutnog okvira isplate putem jedinog društva na više njih. Time se osiguranicima koji su štedjeli u obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima nudi mogućnost odabira s kojim će društvom potpisati ugovor o mirovini i koje će društvo za njih u ponudi, modelu i visini naknada biti optimalno i povoljnije.