UVODNA RIJEČ

Svi smo mi doktori

Piše: Jasna A. Petrović

     Zašto se netko od 80+ godina ne bi cijepio protiv Covida-19? Zato jer je slabije pokretan, a živi na petom katu zgrade bez lifta; zato jer prebiva u selu bez autobusa i vlaka, Bogu iza nogu? Zato jer ne želi dobiti nuspojave poput krvnog ugruška, neuropatije, sljepila i svih drugih poznatih i nepoznatih boleština, a niti dobiti svojstvo magneta na mjestu cijepljenja odnosno„ugradnje čipa"? Zato jer je sve to izmišljotina, stari bi umirali ionako od drugih bolesti i jer iza svega stoji farmaceutska industrija koja mlati lovu na naivcima. Uostalom, brojke to potvrđuju. Ako ste Hrvat od 80+ cijepilo vas se manje od polovice, dok je u Austriji 70 posto dobilo dvije doze, u većini EU zemalja od 65 do 90 posto, a npr. u Danskoj, Irskoj i Španjolskoj čak 100 posto!

     Starost je neizlječiva bolest, ali rizik od Covida-19 je mnogo veći od mogućih nuspojava na cjepivo, no kako posustaje korona, tako se u Hrvatskoj smanjuje interes za cijepljenje, ma koliko stručnjaci i političari upozoravali da je cijeplje­nje "zalog" za dulju turističku sezonu i mirniju jesen, kad bi Covid-19 ponovo mogao pokazati zube. Ipak, trebate li se cijepiti kad ste već ionako stari i izraubani, pa vam preostaje još jedva koja godina života; ako ste među onih 40 posto necijepljenih od 65+?

     Pa, naravno da trebate - kažu zagovaratelji cijepljenja, jer pandemija korone nije šala, a bolje je s cjepivom dobiti lakšu verziju bolesti, nego završiti na respiratoru. Kad se cijepiš, piše na televizijskim ekranima, onda si odgovorna osoba koja pokazuje želju da svojim činom zaštiti i druge. Osim toga od svih umrlih od koronavirusa manje od 12 posto ih je iz domova za starije, jer je tamo procijepljenost iznosila čak 80 posto.

     Antivakseri su, pak, sigurni kako je cjepivo nesigurno jer je prebrzo izmišljeno i nije testirano na dovoljnom broju ispitanika. No, ista im teorija nije niti u primisli kad dobiju neki novi antibiotik ili lijek za druge bolesti? Uvjetuju li svoje liječenje uvidom u znanstvene rukopise o stvaranju i testi­ranju lijeka? Nažalost, jedna smo od europskih zemalja s najvećim udjelom stanovnika koji„ne vjeruju" u cijepljenje.

     No, nije li ipak glavni razlog oklijevanja prema cijepljenju pad povjerenja u institucije i sustav, čemu su pridonijele i nekoherentnosti u upravljanju epidemijom, pa i nepoštiva­nje mjera od strane njihovih donositelja? Stoga i od sustava treba krenuti povratak povjerenja. Otvorenim informacijama, dosljednošću, s poštovanjem prema svom građaninu. Medi­cina je toliko napredovala da praktično nijedan čovjek nije zdrav, no još je važnije osvijestiti da s obzirom da nema lijeka protiv Covida-19, bolje je spriječiti nego liječiti. Cjepivom.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

  

KRENULA NACIONALNA NAKNADA

Kad bi znali svoja prava

 

     Od oko 30,1 posto starijih od 65 godina, a čak 50 posto njih ako su samci, potencijalni su kandidati za naci­onalnu naknadu za starije osobe, uz uvjet da su imali prebivalište u Hrvatskoj najmanje 20 godina. Pošto je riječ o nečemu što se po­grešno smatra mirovinom, stvori­le su se brojne zabune u javnosti. Ipak, na inzistiranje umirovljenič­kih udruga, promijenjen je naziv ove potpore, te se prihvatilo da nema imovinskog cenzusa kako su zahtijevali mnogi „dobrona­mjerni" ugledni znanstvenici. Ta­kođer, specifičnost je ove nakna­de da će se automatski usklađiva­ti prema stopi promjene indeksa potrošačkih cijena , što je čini pr­vom socijalnom potporom koja će pratiti inflaciju.

    Dva su, međutim, problema s nacionalnom mirovinom. Prvi je izostanak ozbiljne kampanje kojom bi se starije osobe raspr­šene po brdima, selima, bespu­ćima, uputilo u njihova prava.     Na to pravo imaju i oni koji nemaju struju, mobitel, radio, pa kako će onda saznati za svoja prava. K tome, sustav socijalne skrbi tre­bao je obaviti ozbiljne pripreme i provesti kampanju informiranja starijih siromašnih osoba o njiho­vom pravu na tu potporu, te im organizirati prijavljivanje. Kako i s kojim novcem i prijevoznim sred­stvom da oni podnesu svoj za­htjev? Da im se, ironije li, prijave na e-građanina ili elektronskom poštom?

     Ipak, u prvih pola mjeseca siječnja 2021. godine stiglo je, uglavnom poštom, oko 5.500 pri­java, te je za očekivati da će se do kraja godine, uz ozbiljniji napor svih institucija, doseći očekivani broj od 19.700 prijava.

     Drugi problem je što uporno i neshvatljivo ministar Aladrović odbija donijeti odluku o moguć­nosti isplate nacionalnih nakna­da putem pošte, već inzistira da se podiže u bankama. Nevjerojat­no i tužno. Možda prorade pamet i srce.

J.A.P.