UVODNA RIJEČ

Svi smo mi doktori

Piše: Jasna A. Petrović

     Zašto se netko od 80+ godina ne bi cijepio protiv Covida-19? Zato jer je slabije pokretan, a živi na petom katu zgrade bez lifta; zato jer prebiva u selu bez autobusa i vlaka, Bogu iza nogu? Zato jer ne želi dobiti nuspojave poput krvnog ugruška, neuropatije, sljepila i svih drugih poznatih i nepoznatih boleština, a niti dobiti svojstvo magneta na mjestu cijepljenja odnosno„ugradnje čipa"? Zato jer je sve to izmišljotina, stari bi umirali ionako od drugih bolesti i jer iza svega stoji farmaceutska industrija koja mlati lovu na naivcima. Uostalom, brojke to potvrđuju. Ako ste Hrvat od 80+ cijepilo vas se manje od polovice, dok je u Austriji 70 posto dobilo dvije doze, u većini EU zemalja od 65 do 90 posto, a npr. u Danskoj, Irskoj i Španjolskoj čak 100 posto!

     Starost je neizlječiva bolest, ali rizik od Covida-19 je mnogo veći od mogućih nuspojava na cjepivo, no kako posustaje korona, tako se u Hrvatskoj smanjuje interes za cijepljenje, ma koliko stručnjaci i političari upozoravali da je cijeplje­nje "zalog" za dulju turističku sezonu i mirniju jesen, kad bi Covid-19 ponovo mogao pokazati zube. Ipak, trebate li se cijepiti kad ste već ionako stari i izraubani, pa vam preostaje još jedva koja godina života; ako ste među onih 40 posto necijepljenih od 65+?

     Pa, naravno da trebate - kažu zagovaratelji cijepljenja, jer pandemija korone nije šala, a bolje je s cjepivom dobiti lakšu verziju bolesti, nego završiti na respiratoru. Kad se cijepiš, piše na televizijskim ekranima, onda si odgovorna osoba koja pokazuje želju da svojim činom zaštiti i druge. Osim toga od svih umrlih od koronavirusa manje od 12 posto ih je iz domova za starije, jer je tamo procijepljenost iznosila čak 80 posto.

     Antivakseri su, pak, sigurni kako je cjepivo nesigurno jer je prebrzo izmišljeno i nije testirano na dovoljnom broju ispitanika. No, ista im teorija nije niti u primisli kad dobiju neki novi antibiotik ili lijek za druge bolesti? Uvjetuju li svoje liječenje uvidom u znanstvene rukopise o stvaranju i testi­ranju lijeka? Nažalost, jedna smo od europskih zemalja s najvećim udjelom stanovnika koji„ne vjeruju" u cijepljenje.

     No, nije li ipak glavni razlog oklijevanja prema cijepljenju pad povjerenja u institucije i sustav, čemu su pridonijele i nekoherentnosti u upravljanju epidemijom, pa i nepoštiva­nje mjera od strane njihovih donositelja? Stoga i od sustava treba krenuti povratak povjerenja. Otvorenim informacijama, dosljednošću, s poštovanjem prema svom građaninu. Medi­cina je toliko napredovala da praktično nijedan čovjek nije zdrav, no još je važnije osvijestiti da s obzirom da nema lijeka protiv Covida-19, bolje je spriječiti nego liječiti. Cjepivom.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

KREMATORIJ RADI PUNOM PAROM

Nikad više umrlih u Zagrebu

     Svima onima koji koronu i dalje ne shvaćaju ozbiljno ili se pozivaju na izjave da smrtnost u Hrvatskoj nije ništa veća nego prošle godine, pravu istinu dao je izvještaj Gradskih groblja Zagreb, u kojem je potvrđeno da je u studenom ove godine broj pokojnika u odnosu na studeni prošle godine porastao za gotovo 30 posto. No, za početak budimo do kraja jasni.

     Promatrajući korona razdoblje od ožujka, kada je službeno proglašena epidemija bolesti, broj umrlih do listo­pada je porastao za 2,8 posto, što je u odnosu na isto razdoblje prethodne godine 941 više umrlih. U listopadu 2020. broj umrlih u odnosu na isti mje­sec prethodne godine porastao je za 5,8%, odnosno bilo je 253 umrlih više. Državni zavod za statistiku još nema podatke za studeni, no s obzirom na veliku smrtnost u tom mjesecu od korone, brojke mrtvih i porast će biti puno viši.

     Međutim, okvirne brojke za Zagreb za studeni imamo na temelju izvještaja Gradskih groblja. U studenom je tako organiziran ispraćaj 1.141 pokojnika, bitno više nego prethodne godine, kad ih je bilo 882. Kremirano je, pak, najviše pokojnika u povijesti Krematorija, čak 671 pokojnik, dok je godinu ranije u istom mjesecu bilo 28 posto manje, 484. Ljudi se žale na predugo čekanje za kremiranje pokojnika, zbog čega su uvedeni dodatni termini za ispraćaje na grobljima Mirogoj i Miroševac. Pri­mjerice, dnevno je na ta dva groblja bilo pet do sedam ispraćaja, a sada ih je maksimalnih 11, a s prosječnih osam ispraćaja na Krematoriju broj je nara­stao na 14, te su uvedeni i subotama.

Zbog porasta zahtjeva za kremi- ranjem pokojnima nabavili su i novu kremacijsku peć koja je koštala preko dva i pol milijuna kuna. I onda neki i dalje tvrde kako je korona izmišljotina.

I.K