UVODNA RIJEČ

Svi smo mi doktori

Piše: Jasna A. Petrović

     Zašto se netko od 80+ godina ne bi cijepio protiv Covida-19? Zato jer je slabije pokretan, a živi na petom katu zgrade bez lifta; zato jer prebiva u selu bez autobusa i vlaka, Bogu iza nogu? Zato jer ne želi dobiti nuspojave poput krvnog ugruška, neuropatije, sljepila i svih drugih poznatih i nepoznatih boleština, a niti dobiti svojstvo magneta na mjestu cijepljenja odnosno„ugradnje čipa"? Zato jer je sve to izmišljotina, stari bi umirali ionako od drugih bolesti i jer iza svega stoji farmaceutska industrija koja mlati lovu na naivcima. Uostalom, brojke to potvrđuju. Ako ste Hrvat od 80+ cijepilo vas se manje od polovice, dok je u Austriji 70 posto dobilo dvije doze, u većini EU zemalja od 65 do 90 posto, a npr. u Danskoj, Irskoj i Španjolskoj čak 100 posto!

     Starost je neizlječiva bolest, ali rizik od Covida-19 je mnogo veći od mogućih nuspojava na cjepivo, no kako posustaje korona, tako se u Hrvatskoj smanjuje interes za cijepljenje, ma koliko stručnjaci i političari upozoravali da je cijeplje­nje "zalog" za dulju turističku sezonu i mirniju jesen, kad bi Covid-19 ponovo mogao pokazati zube. Ipak, trebate li se cijepiti kad ste već ionako stari i izraubani, pa vam preostaje još jedva koja godina života; ako ste među onih 40 posto necijepljenih od 65+?

     Pa, naravno da trebate - kažu zagovaratelji cijepljenja, jer pandemija korone nije šala, a bolje je s cjepivom dobiti lakšu verziju bolesti, nego završiti na respiratoru. Kad se cijepiš, piše na televizijskim ekranima, onda si odgovorna osoba koja pokazuje želju da svojim činom zaštiti i druge. Osim toga od svih umrlih od koronavirusa manje od 12 posto ih je iz domova za starije, jer je tamo procijepljenost iznosila čak 80 posto.

     Antivakseri su, pak, sigurni kako je cjepivo nesigurno jer je prebrzo izmišljeno i nije testirano na dovoljnom broju ispitanika. No, ista im teorija nije niti u primisli kad dobiju neki novi antibiotik ili lijek za druge bolesti? Uvjetuju li svoje liječenje uvidom u znanstvene rukopise o stvaranju i testi­ranju lijeka? Nažalost, jedna smo od europskih zemalja s najvećim udjelom stanovnika koji„ne vjeruju" u cijepljenje.

     No, nije li ipak glavni razlog oklijevanja prema cijepljenju pad povjerenja u institucije i sustav, čemu su pridonijele i nekoherentnosti u upravljanju epidemijom, pa i nepoštiva­nje mjera od strane njihovih donositelja? Stoga i od sustava treba krenuti povratak povjerenja. Otvorenim informacijama, dosljednošću, s poštovanjem prema svom građaninu. Medi­cina je toliko napredovala da praktično nijedan čovjek nije zdrav, no još je važnije osvijestiti da s obzirom da nema lijeka protiv Covida-19, bolje je spriječiti nego liječiti. Cjepivom.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

 

PROVJERITE IMATE LI PRAVO NA BESPLATNO DOPUNSKO!

Cenzus za samca 2.047,20 kuna

 

     Šesnaestogodišnja borba umirov­ljeničkih udruga za povećanje prihodovnog cenzusa za besplat­no dopunsko osiguranje, u kojoj su umirovljeničke udruge organizirale brojna priopćenja, prosvjede pred Vladom, lobiranje u Saboru, služ­bene inicijative, a Hrvatska stranka umirovljenika i peticiju, okončana je slabašnim rezultatima, s obzirom da su umirovljeničke udruge tražile cen­zus u visini hrvatske linije siromaštva.

      Nažalost, mukotrpnim pregovorima direktno s Ministarstvom zdravstva, pa zatim i ministrom financija Mari- ćem, te na kraju s premijerom Plen- kovićem u prosincu 2019. godine, uz stalno poticanje i daljnje podsjećanje, konačno je 30. ožujka 2020. usvojen izmijenjeni Zakon o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju, kojim je prihodovni cenzus od 1. svibnja pove­ćan na 2.000 kuna, odnosno 1.563,23 kuna (po članu obitelji).

Održali riječ

    Na umirovljeničkoj sceni je nastala pobuna, jer su mnogi ustvrdili kako time nitko novi neće biti oslobođen od plaćanja dopunskog. Tome u pri­log je govorila i činjenica da je još u travnju realizirano usklađivanje mi­rovina za 0,7 posto, pa se očekivalo da će i temeljem takvog mizernog povećanja neki novi umirovljenici izgubiti pravo na dopunsko na teret državnog proračuna.

Umirovljeničke udruge su zatra­žile da se na 1. sjednicu Nacional­nog vijeća stavi izviješće o primjeni izmjena Zakona i, gle čuda, pokazalo se da su u Ministarstvu zdravstva i Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje održali riječ, jer od početka godine, unatoč usklađivanju mirovina, nisu nikome uskratili već postojeće besplatno dopunsko osiguranje. Da­pače, svim osiguranicima kojima je po automatizmu poslana obavijest da će izgubiti dopunsko, to je pravo u naravi zadržano.

     Tako je u svibnju izvršena revizija oko 14.000 polica te je utvrđeno da gotovo 6.000 osiguranika koji su pret­

hodno izgubili to pravo, imaju pravo biti vraćeni u sustav. Tim je izmjenama Zakona, navodi članica Nacionalnog vijeća iz HZZO-a, Morana Krušarovski, oko 20.000 tisuća siromašnih osoba ostalo ili ušlo u sustav besplatnog dopunskog osiguranja.

     S obzirom da su umirovljeničke udruge inzistirale da u Zakon uđe automatsko usklađivanje prihodovnog cenzusa svake godine, najkasnije do 30. studenoga, time se prati usklađi­vanje mirovina, tako da više nitko ne bi gubio besplatno dopunsko zato što mu je za koju kunu povećana mirovina.

Mnogi ne koriste pravo

     U HZZO su održali riječ i kad je u pitanju usklađivanje cenzusa, te je 26. studenoga Upravno vijeće donijelo Odluku o usklađivanju prihodovnog cenzusa za ostvarivanje prava na plaća­nje premije dopunskog zdravstvenog osiguranja iz državnog proračuna u 2021. godini. To znači da je od 1. siječnja 2021. godine cenzus za člana obitelji povišen na 1.600,12 kuna, a za samca, na 2.047,20 kuna. Tako je sigurno da od početka ove godine nadalje niti jedan umirovljenik neće zbog usklađivanja mirovine izgubiti dopunsko.

     Sindikat umirovljenika i Matica umi­rovljenika su zadovoljne što je došlo i do benefita za dvadesetak tisuća si­romašnih građana, ali i dalje inzistira da se cenzus poveća na 2.710 kuna za samca, koliko ove godine iznosi hrvat­ska linija siromaštva, te da se prema tom parametru redovito usklađuje. To je svakako bolje trajno rješenje, pa se treba nadati da će vlast otvoriti srce. Istina, zbunjujući je i podatak da u evidencijama HZZO-a postoji 204.000 građana koji bi prema svojim primanji­ma mogli dobiti besplatnu policu, ali iz nepoznatog razloga to nisu učinili. Sindikat i Matica stoga planiraju po­kretanje medijske kampanje, zajedno s HZZO-om, kako bi se što više zaki­nutih građana pozvalo ostvariti svoje pravo na dopunsko na teret državnog proračuna.

J. A. Petrović