UVODNA RIJEČ

Tko nam je „smjestio" Covid dodatak?!

Piše: Jasna A. Petrović

     Kad Vučić već po drugi put od početka pandemije daje Covid dodatak građanima i umirovljenicima Srbije, onda hrvatska oporba govori kako je on mudar populist koji je i socijal­no osjetljiv. Međutim, kad hrvatska Vlada, nakon godinu dana pritisaka umirovljeničkih udruga za isplatom takvog dodatka i hrvatskim umirovljenicima, nakon svakotjednih pregovora s umi­rovljenicima, konačno usvoji odluku o isplati, gle oporbe kako skače na pravedničke stražnje noge i udara po takvoj mjeri koja će makar jednokratno olakšati težak životni standard najranjivije starije populacije!

     Prvi skače na noge junačke znameniti Krešimir Beljak, čelnik Hrvatske seljačke stranke, te glasno ustvrdi kako će taj dodatak dobiti ljudi s velikim njemačkim mirovinama, jer kaže da će najviši dodatak dobiti ljudi koji imaju male hrvatske, a velike inozemne mirovine, što nije točno.

     S druge strane, šef Bloka Umirovljenici Zajedno Milivoj Špika putem priopćenja straši umirovljenike kako će primanjem do­datka više izgubiti nego dobiti što također nije točno.„Pitanje je koliko će umirovljenika zbog nekoliko kuna ili nekoliko stotina kuna kojima prelaze cenzus izgubiti pravo na policu dopunskog zdravstvenog ili izgubiti neka druga prava i hoće li Covid dodatak biti zaštićen od ovrha?" Sve to pita Špika koji nije primijetio kako su sve takve nevolje izpregovarane i utanačene.

     Možda ćete reći da nisu namjerno preokrenuli istinu, no i onaj tko je u poslu nemaran, brat je onome koji ruši.

Treći se obznanio saborski zastupnik Hrvatske stranke umi­rovljenika koja je dijelom sudjelovala u zahtijevanju isplate Covid dodatka, tvrdeći kako je taj iznos puno manji od onog koji je on tražio, no dopušta da će umirovljenicima koji žive od niskih mi­rovina barem malo pomoći?! Halo,„barem malo"? Šesto milijuna kuna i 850 tisuća umirovljenika su male brojke?

     A onda Hrelja kaže kako je to sitnica jer je taj „novac ionako osiguran u proračunu, i to milijardu i 200 milijuna kuna, pa se Vlada nije pretrgnula". Drugi pak političar kaže da je to sve no­vac iz Europske unije, iako je to zapravo umirovljenički novac iz budžeta, namaknut većim dijelom preniskom stopom zadnjeg usklađivanja od samo pola posto. I tako se, nakon koronavirusa i cjepiva, nižu teorije zavjere i u vezi Covid dodatka.

     Glupost je udaljena samo par klikova kompjutorskim mišem. Sve više ljudi vjeruje u stvari koje su se do jučer smatrale nevi­đenim glupostima. Nije to samo bizarno, već je i izuzetno opa­sno za demokraciju. A naposljetku, takve gluposti nanose i bol, nesigurnost, strah, pokreću ljude u paniku, trk, ili ih zamrznu na mjestu. Negativni pogled na život nije samo gubljenje vremena, već i ozbiljan propust biti odgovornom osobom. Dečki, saberite se i radujte se s onima kojima je Covid dodatak olakšao barem jedan dan.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

 

RASTE SIROMAŠTVO STARIJIH

Obrok od plastičnih boca

 

     Dok najveću stopu izloženosti siromaštvu u Europskoj uniji imaju djeca, Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja članica u kojoj su najugroženije starije osobe, i to osobito žene. Razlog tomu je visina mirovina, koja predstavlja glavni izvor dohotka za umirovljenike. Dovoljno je reći da udjel prosječne mirovine u prosječ­noj plaći u Hrvatskoj (podaci za kolovoz 2020.) iznosi 38 posto, te je nakon Irske najgori u Uniji.

     U Europskoj uniji je godine 2019. 22.5 posto djece mlađe od 18 godina bilo izloženo riziku bijede, dok je siromaštvo prijetnja tek za 18 posto starijih od 65 godina. Takav europski trend i prosjek ne vrijedi za Hrvatsku.

     U listopadu 2020. godine Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je svoje izvješće „Pokaza­telji siromaštva i socijalne isključenosti u 2019. godini". U medijima je glavna vijest bila je da je posljednjih godina stopa rizika od siromaštva u neprekidnom padu. I dok je to istina gledajući cjelokupnu populaciju, podaci koje se odnose samo na starije od 65 godina, pričaju potpuno drukčioju priču. Naime, 2014. godine stopa ri­zika od siromaštva za tu populaciju iznosila je 23,1 posto, 2018. godine iznosila je 28,1 posto, da bi 2019. porasla na 30,1 posto.     Gledajući po spolu, 24,9 posto muškaraca i 33,6 posto žena starijih od 65 potonuli su u siromaštvo. Trendovi su jasni: siromaštvo u Hrvatskoj je sve više ženskog spola i starije dobi.

     Gledajući samo umirovljeničku populaciju, stopa rizika od siromaštva 2014. godine iznosila je 18,9 posto, 2018. godine 24,6 posto, a za prošlu godinu je narasla na 26,1 posto. DZS je ustanovio i novu liniju siromaštva, koja iznosi 2.710 kuna, što znači da više od 700 tisuća, od­nosno 61 posto hrvatskih umirovljenika prima mirovinu nižu od tog iznosa. Prosječna miro­vina iznosi 2.560 kuna, no realniji pokazatelj je medijalna mirovina koja iznosi 2.330 kuna, odnosno 50 posto umirovljenika ima mirovinu nižu od tog iznosa.

Kava za ljudska prava

     O siromaštvu ugroženih skupina pa tako i starijih osoba bilo je govora na online događaju „Kava za ljudska prava - Utjecaj koronavirusa na najranjivije: Kako zaštititi socijalna prava?", koju je organizirao ured Pučke pravobraniteljice 20. listopada 2020. povodom Međunarodnog dana borbe protiv siromaštva i socijalne isklju­čenosti. Na „kavici" su sudjelovali i predstavnici umirovljeničkih udruga.

     „Stopa rizika od siromaštva starijih osoba porasla je s 28 na 30 posto. To je 20 tisuća novih siromašnih umirovljenika, a još je alarmantnij podatak za osobe koje žive same, jer je njih 50 posto u riziku od siromaštva'', kazala je Pučka pravobra- niteljica Lora Vidović.

     Tih 50 posto osoba starijih od 65 godina koje žive same su velikom većinom žene, koje imaju duži životni vijek, te su nakon smrti partnera ostavljene da preživljavaju sa svojom mirovinom, ili mizernom obiteljskom mirovinom, prema kojoj dobivaju 70 posto partnerove mirovine. Zbog toga Sindikat umirovljenika već godinama upozorava i zahti­jeva promjenu modela obiteljskih mirovina, a ova Vlada je pristala da se osnuje Radna skupina za preispitivanje modela obiteljskih mirovina. Umirovljeničke udruge će kroz nju pokušati ostvariti svoje zahtjeve, a to je da da osoba ima dvije opcije, da umjesto dosadašnjih 70 posto prima 85 posto mirovine preminulog supružnika, ili da uz svoju mirovinu prima i 20 do 50 posto mirovine premi­nulog supružnika, ovisno o visini prihoda koju ostvaruje. Vjerujemo li da je to moguće?

Vatrogasne mjere

     Renata Sabljar Dračevac, predsjednica Saborskog od­bora za zdravstvo i socijalnu politiku na„online kavi" je kazala kako Vlada želi unaprijediti sustav socijalne skrbi, pa je u pripremi novi zakon kojim bi se povećala visina i obuhvat korištenja socijalnih naknada te dostupnost so­cijalnih usluga, a Vlada je osigurala i dodatna sredstva za korisnike zajamčene minimalne naknade.

     Iako se na prvu čini da je riječ o pomaku, jer su se našla dodatna sredstva za najsiromašnije, riječ je zapra­vo o saniranju požara, buktinje siromaštva starijih koja je sve veća. Umjesto širenja socijalne pomoći, treba pronaći način kako povećati mirovine pa će se time i smanjiti broj socijalnih slučajeva.

     Predsjednica Matice umirovljenika Hrvatske Višnja Fortuna je u svom obraćanju kazala kako se pomak defi­nitivno dogodio za starije od 65 koji nisu ostvarili pravo na mirovinu, a od 1. siječnja 2021. će primati nacionalnu naknadu u iznosu od 800 kuna mjesečno. No, zatim je navela i brojnu problematiku koja se tiče starijih osoba i umirovljenika, a koja je još više došla do izražaja tije­kom pandemije koronavirusa. Socijalna isključenost, pad standarda, zelenaški krediti, ugovori o doživotnom i do- smrtnom uzdržavanju, a posebno su, naglasila je Fortuna, nastradale osobe smještene u domovima za starije koje su bile u izolaciji, umirale od virusa, ali i umirale u požarima zbog nepažnje. Izrazila je nadu da će novi ministar kako je obećao osigurati dovoljan broj inspektora i da će se proširiti smještani kapaciteti.

Filet kao snoviđenje

     Predstavnik Sindikata umirovljenika Hrvatske Igor Kne­žević je pak kazao kako je trenutna formula usklađivanja mirovina loša te da će životni standard umirovljenika i dalje padati. Istaknuo je da je problem što Hrvatska nema nikakve ozbiljne strategije protiv siromaštva umirovljenika i starijih osoba, niti se to spominje u političkom javnom govoru kao relevantan prioritet. Znajući koliko će velik biti financijski udar na umirovljeničku populaciju zbog krize uzrokovane pandemijom koronavirusa, SUH i MUH su po­četkom travnja 2020. uputili otvoreno pismo hrvatskoj Vladi sa zahtjevom da se za vrijeme trajanja pandemije isplaćuje solidarni dodatak na mirovine umirovljenicima, no taj zahtjev je totalno ignoriran.

     Knežević je dodao kako je Hrvatska svoje krizne mjere usmjerila samo na pomoć ugroženim radnim mjestima, ne i umirovljenicima i starijim osobama, uz iznimku da su prihvatili da 50.000 umirovljenika bude izuzeto od plaćanja ovrha na šest mjeseci, što je, nažalost, završilo. Kakav je odnos države prema umirovljenicima govori i činjenica da potpore za očuvanje radnih mjesta nisu davane i za umirovljenike koji rade do polovice radnog vremena, zbog čega je u jeku korona krize broj zaposlenih umirovljenika pao za više od 600.

     Podaci DZS kažu kako je u prvih devet mjeseci ove godine hrana poskupila 2,4 posto (mirovine rasle 2,1 posto), s tim da je voće poskupilo 10,9 posto, meso 5,9 posto, mineral­na vodi i sokovi 3,6 posto, a kruh jedan posto. Po indeksu troškova života, Hrvatska je na ljestvici najskupljih zemalja skočila za 15 mjesta, s 56. na kojem je bila sredinom proš­le godine, na 41. mjesto među 135 zemalja sredinom ove godine. Zanimljivo je da     Hrvati plaćaju pileće filete, jaja i govedinu skuplje nego Nijemci, Česi, Slovenci, Finci, Kana­đani, Amerikanci.. .Po cijeni pilećih fileta smo šesti u svijetu, po cijenama sira domaće proizvodnje na 19. smo mjestu, po cijenama riže na 20. mjestu, jaja na 23., dok po cijenama govedine držimo 24. mjesto u svijetu. Sramota, Hrvatska!

     Jedino što se isplati jesti u Hrvatskoj je kruh, jer štruca od pola kilograma bijelog kruha košta 0,93 eura u prosjeku, te smo po toj cijeni na sredini ljestvice. Da je Marija An- toaneta živa možda bi Hrvatima poručila: „Pa što hoćete, ne morate jesti kolače, imate kruh". Zapravo, Vlada upravo tako i komunicira s hrvatskom javnošću, a starije osobe k tome i ignorira. Ostaje tek na obećanju kako će se mirovine nastaviti redovito isplaćivati, a siromaštvo starijih i dalje rasti. A obroci pribavljati od plastičnih boca i ostataka iz kontejnera.