UVODNA RIJEČ

„Sitnica" kao Golijat

Piše: Jasna A. Petrović

     Kad 86-godišnja umirovljenica iz Istre pokuša doći do informacije kako kao invalidna osoba dođe do svoje mirovine, nema nikoga tko bi joj odgovorio na kontakt telefonu OTP banke. Kada, pak, novinari po­kušaju pribaviti pojašnjenje od bankarske aristokracije, odgovaraju im u maniri Marije Antoanete koja je glad­nom narodu preporučila da, ako nemaju kruha, jedu kolače.

     OTP je ljubazno odgovorio: „Kontakt telefon je u potpunosti besplatan i klijenti nemaju nikakve do­datne troškove zbog čekanja. Ukoliko klijentica nije u mogućnosti čekati, postoji mogućnost i slanja upita na mail This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it. .  Nadam se da smo pomo­gli”, vele bankari. Kakav beskrupulozan savjet Golijata 86-godišnjakinji!

     Već četiri godine Sindikat umirovljenika inzistira da se onima koji to žele mirovina dostavlja besplatno i pu­tem pošte. Oni koji je hoće dobivati preko banke, neka čekaju jednom mjesečno u korona redovima. No, kako s onima koji su prestari, prebolesni ili prenemoćni da bi odlazili u banke, ili banke nema na dohvatu pješice - a javnog prijevoza nema, ili žive na planini ili u udalje­nom gradu? Ništa, odgovara vlast. To je sitnica.

     Zanimljivo kako je to pravo ukinuo još ministar Mirando Mrsić, a stari-novi ministar Aladrović nije taj ne­humani propis ispravio, unatoč stalnim inicijativama Sindikata umirovljenika. Jedan je poslušao banke da se mirovine umirovljenima nakon 1. siječnja 2014. dostav­ljaju samo putem banaka, a drugi se ne bi htio bosti s rogatima. Jer to je, valjda, sitnica.

     Sada u doba korone još je više umirovljenika koji ne mogu doći do svojih mirovina. Katkad i samo zbog stra­ha da stoje u redovima, jer ih bole kukovi i koljena, jer nemaju nikoga od povjerenja tko bi im podizao mirovi­nu, jer se njihov glas ne čuje. I taj problem je ministru sitnica, a umirovljenicima Golijat, Filistejac visok 292,5 cm u oklopu od 60 kg. To je teret bankarske premoći, podložnosti političke vlasti i umirovljeničke nemoći.

     Kroz sitnice vidiš koliko je nekome stalo do tebe. Vladajuća ekipa je pokazala, kao i dvije prethodne, da im nije stalo do umirovljenika. Jer, najbolja je vlast ona koja je učinila svoj narod sretnim i u sitnicama, a osobi­to one koji su najslabiji. Vlast koja nije filistarska i ogra­ničena vlastitom moći.


 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

ZAHTJEV ZA OCJENU USTAVNOSTI:

Zašto se diskriminira žene i prijevremene umirovljenike?

1. Sindikat umirovljenika pozdravlja nagrađivanje dugogodišnjeg radnog staža izuzimanjem od penalizacije za prijevremeno umirovljenje, ali se protivi diskriminaciji žena u stjecanju uvjeta na to pravo.

2. Sindikat umirovljenika pozdravlja uvođenje prava na rad bez obustave mirovine, ali se protivi uskraćivanju istog prava prijevremenim starosnim umirovljenicima.

Sindikat umirovljenika Hrvatske je 21. svibnja Ustavnome sudu podnio prijedlog za pokretanje postupka ocjene ustavnosti novog Zakona o mirovinskom osiguranju (ZOMO), konkretnije, članka 35. stavak 1., i članka 99, stavak 1. i 2.., smatrajući da se njima da krši pravo jednakosti pred sudom, utvrđeno člankom 14. stavak 2. Ustava Republike Hrvatske.

Prijevremena mirovina bez penalizacije diskriminira žene!

Novi ZOMO, usvojen u Saboru 13. prosinca 2013., a koji je stupio na snagu 1. siječnja ove godine, člankom 35. stavak 1., utvrđuje da „pravo na prijevremenu starosnu mirovinu zbog dugogodišnjeg osiguranja ima osiguranik kada navrši 60 godina života i 41 godinu radnog staža“. Spornom odredbom su žene diskriminirane u odnosu na muškarce, s obzirom da su njime izjednačeni uvjeti za ostvarivanje prijevremene starosne mirovine zbog dugogodišnjeg osiguranja i za muškarce i za žene, unatoč tome što člankom 182. ovoga Zakona (iznimno od članka 34., stavak 2.) za osiguranika – ženu predviđa drukčije uvjete za prijevremenu starosnu mirovinu i to u prijelaznom razdoblju sve do 2029. godine (po tri mjeseca mirovinskog staža više godišnje).

Tako danas u prijevremenu starosnu mirovinu s penalizacijom žena može otići s navršenih 56 godina života i 31 godina radnog staža, a muškarac s navršenih 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža. Tek 2030. žene će imati iste uvjete za prijevremenu starosnu mirovinu (s penalizacijom) kao i muškarci, tj. 60 godina života i 35 godina radnog staža.

Da bi od 1.1.2014. muškarci i žene ostvarili prijevremenu starosnu mirovinu bez penalizacije, trebaju imati 60 godina života i 41. godinu radnog staža. To znači šest godina radnog staža više od uvjeta s penalizacijom – za muškarce, a čak deset godina više – za žene. Riječ je o očitoj diskriminaciji žena, jer se u odnosu na postojeće uvjete, ženama propisuje daleko veći uvjet radnog staža (za četiri godine više!) nego ženama!

Člankom 35., stavak 1. se, dakle, ne poštuje prijelazno razdoblje izjednačavanja mirovinskih prava muškaraca i žena koje ukupno prema novom ZOMO-u traje do 2038. godine, iako bi se za žene trebala primjenjivati prijelazna tablica.

Prijevremeno umirovljeni bez prava na rad

Sindikat umirovljenika Hrvatske upozorava Ustavni sud da odredba članka 99. stavka 1. i 2. ZOMO-a uskraćuje korisnicima prijevremenih starosnih mirovina pravo na zapošljavanje do polovice radnog vremena bez obustavljanja isplate mirovine, čime se diskriminira upravo tu brojnu skupinu umirovljenika u odnosu na druge. Tom odredbom utvrđeno je da se korisniku mirovine koji se zaposli ili počne obavljati djelatnost na temelju koje postoji obveza na osiguranje isplata mirovina obustavlja.

Međutim, iznimno od stavka 1. ovog članka, mirovina se ne obustavlja:

- korisniku starosne mirovine koji je ostvario starosnu mirovinu prema člancima 33. i 180. ovog Zakona i nastavi raditi do polovice punog radnog vremena uz izmijenjeni ugovor o radu

- korisniku starosne mirovine koji je ostvario starosnu mirovinu prema člancima 33. i 180. ovog Zakona i korisniku starosne mirovine koji je tu mirovinu ostvario do stupanja na snagu ovog Zakona koji se tijekom korištenja prava zaposli do polovice punog radnog vremena

- korisniku invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad, ostvarene do stupanja na snagu ovog Zakona

- korisniku invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti ostvarene prema ovom Zakonu

- korisniku koji obavlja sezonske poslove u poljoprivredi prema propisima o poticanju zapošljavanja i drugim propisima kojima je ovo pitanje uređeno na drugačiji način, odnosno izričito propisano da se ne obustavlja isplata mirovine

- korisniku koji ostvaruje drugi dohodak, odnosno obavlja drugu djelatnost (članak 17. ovog Zakona).

Radili najduže i uplaćivali najviše

Korisnici prijevremenih starosnih mirovina ovom su odredbom dovedeni u neravnopravan položaj jer njima, u slučaju zapošljavanja na do polovice radnog vremena, mora biti obustavljena mirovina, unatoč činjenici da su upravo oni, s obzirom da imaju najduži prosječni radni staž, i najduže izdvajali doprinose za mirovinsko osiguranje.

O tome najbolje svjedoče podaci o prosječnom radnom stažu u razdoblju od 1999. do 2013., u kojem je radni staž korisnika pune starosne mirovine u prosjeku iznosio 31,07 godina, obiteljske mirovine 27,1 godina, a invalidske mirovine 23,04 godine, dok je za korisnike prijevremene starosne mirovine iznosio najviše - 35,06 godina. U 2013. godini, prosječni radni staž starosne mirovine iznosio je 31,07 godina, invalidske mirovine 23,06 godine, a prijevremene starosne mirovine čak 37,03 godina.

Jedini duplo penalizirani

Unatoč najdužem prosječnom radnom stažu i trajanju uplate mirovinskih doprinosa, korisnici prijevremene starosne mirovine jedini među svim kategorijama umirovljenika podliježu tzv. penalizaciji zbog ranijeg odlaska u mirovinu, iako je do toga najčešće došlo ne zbog njihove volje, već zbog ekonomskih poteškoća poput stečaja, likvidacija ili sanacijskih postupaka. 

Prijevremeni umirovljenici su time stavljeni u neravnopravan položaj u odnosu na ostale kategorije umirovljenika, iako su radili duže i uplaćivali više od tzv. punih umirovljenika, što je suprotno osnovnoj namjeri zakona da više mirovine i veća prava imaju oni umirovljenici koji su svojim uplatama više doprinijeli.

Svi jednaki pred zakonom?!

Time je, osim odredbe 14. stavak 2. Ustava Republike Hrvatske – jednakost pred zakonom – povrijeđeno i načelo socijalne pravde, jedne od najviših vrednota našeg ustavnog poretka. Zakoni u RH moraju biti u suglasnosti s Ustavom – svi pod jednakim uvjetima moraju biti pred zakonom jednaki – a sporne odredbe Zakona o mirovinskom osiguranju dovode do nejednakosti i neravnopravnosti između pojedinih kategorija umirovljenika.

SUH je stoga od Ustavnog suda zatražio pokretanje postupka ocjene ustavnosti navedenih odredbi i na koncu – njihovo poništavanje. (Marina Tripović)