UVODNA RIJEČ

Svi smo mi doktori

Piše: Jasna A. Petrović

     Zašto se netko od 80+ godina ne bi cijepio protiv Covida-19? Zato jer je slabije pokretan, a živi na petom katu zgrade bez lifta; zato jer prebiva u selu bez autobusa i vlaka, Bogu iza nogu? Zato jer ne želi dobiti nuspojave poput krvnog ugruška, neuropatije, sljepila i svih drugih poznatih i nepoznatih boleština, a niti dobiti svojstvo magneta na mjestu cijepljenja odnosno„ugradnje čipa"? Zato jer je sve to izmišljotina, stari bi umirali ionako od drugih bolesti i jer iza svega stoji farmaceutska industrija koja mlati lovu na naivcima. Uostalom, brojke to potvrđuju. Ako ste Hrvat od 80+ cijepilo vas se manje od polovice, dok je u Austriji 70 posto dobilo dvije doze, u većini EU zemalja od 65 do 90 posto, a npr. u Danskoj, Irskoj i Španjolskoj čak 100 posto!

     Starost je neizlječiva bolest, ali rizik od Covida-19 je mnogo veći od mogućih nuspojava na cjepivo, no kako posustaje korona, tako se u Hrvatskoj smanjuje interes za cijepljenje, ma koliko stručnjaci i političari upozoravali da je cijeplje­nje "zalog" za dulju turističku sezonu i mirniju jesen, kad bi Covid-19 ponovo mogao pokazati zube. Ipak, trebate li se cijepiti kad ste već ionako stari i izraubani, pa vam preostaje još jedva koja godina života; ako ste među onih 40 posto necijepljenih od 65+?

     Pa, naravno da trebate - kažu zagovaratelji cijepljenja, jer pandemija korone nije šala, a bolje je s cjepivom dobiti lakšu verziju bolesti, nego završiti na respiratoru. Kad se cijepiš, piše na televizijskim ekranima, onda si odgovorna osoba koja pokazuje želju da svojim činom zaštiti i druge. Osim toga od svih umrlih od koronavirusa manje od 12 posto ih je iz domova za starije, jer je tamo procijepljenost iznosila čak 80 posto.

     Antivakseri su, pak, sigurni kako je cjepivo nesigurno jer je prebrzo izmišljeno i nije testirano na dovoljnom broju ispitanika. No, ista im teorija nije niti u primisli kad dobiju neki novi antibiotik ili lijek za druge bolesti? Uvjetuju li svoje liječenje uvidom u znanstvene rukopise o stvaranju i testi­ranju lijeka? Nažalost, jedna smo od europskih zemalja s najvećim udjelom stanovnika koji„ne vjeruju" u cijepljenje.

     No, nije li ipak glavni razlog oklijevanja prema cijepljenju pad povjerenja u institucije i sustav, čemu su pridonijele i nekoherentnosti u upravljanju epidemijom, pa i nepoštiva­nje mjera od strane njihovih donositelja? Stoga i od sustava treba krenuti povratak povjerenja. Otvorenim informacijama, dosljednošću, s poštovanjem prema svom građaninu. Medi­cina je toliko napredovala da praktično nijedan čovjek nije zdrav, no još je važnije osvijestiti da s obzirom da nema lijeka protiv Covida-19, bolje je spriječiti nego liječiti. Cjepivom.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

  

NIKAD NIJE KASNO POČETI 

Starite radosno s tjelovježbom

 

     Uglavnom zbog toga što se proces starenja smatra kao neka noćna mora, traganje za izvorom mladosti je sve­opći san. Svakako, razni aspekti procesa starenja potko­pavaju ili barem smanjuju izglede za vitalan, dug i zdrav život. Međutim, dok za neke starjeti znači ozljede, bolest i sporo umiranje, za druge ono može donijeti veselje i radost onog neuhvatljivog što se zove mudrost.

     Najviše upozorenja koja nam već godinama upućuju me­dicinski stručnjacije to da što smo više deblji, tim smo više skloni degenerativnim i kroničnim bolestima, kao što su še­ćerna bolest, srčana oboljenja i rak, ali i COVID-19. Važnost preventivnih mjera za očuvanje zdravlja potvrdili su i podržali medicinski krugovi. Još samo da su se stručnjaci malo više po­trudili i bolje educirali populaciju o ulozi tjelovježbe i ispravne prehrane u sprečavanju bolesti - puno se raznih patnji moglo izbjeći.

Recept za uspjeh

     Znanstvenici diljem svijeta stalno pružaju dokaze da tje­lovježba nije samo djelotvorna obrana protiv bolesti, nego i prirodna obrana od starenja. Aktivni stil života zaista je ključ za duži i zdraviji život. I budući da sjedeći način života i sta­renje donose sa sobom slabljenje elastičnosti kože, mišićne snage, koordinacije, opadanje stvaranja testosterona i slablje­nje funkcije tjelesnih stanica, što prije počnete nešto aktivno raditi, tim bolje za vas.

     Dr. George Sheehan, poznati američki kardiolog, obavio je ispitivanje u kojem je usporedio od 53 do 65 godina stare spor­taše, netrenirane muškarce iste dobi i trenirane mlade sporta­še. Aktivni sportaši pokazali su potrošnju kisika 20 do 30 posto veću nego što je bila kod netreniranih osoba. Istovremeno su pokazali pad te potrošnje od svega pet posto u 10 godina, što je skoro upola manje nego što je prosječni pad kod muškaraca starijih od 25 godina. Također, ti su muškarci imali potrošnju kisika koja je bila 50 posto veća nego kod onih koji su nekad bili trkači-šampioni, ali koji su prestali trenirati prije 20 godina.

Naporom do zdravlja

    Studije poput ove upućuju na sljedeće: nikad nije kasno početi se baviti sportsko-rekreativnim aktivnostima pa tako ni u starosti. Postoji mnogo toga što možete učiniti za sebe kako biste usporili proces starenja. Razumljivo, to zahtijeva napor. U stanovitom smislu to je taj napor koji nas održava zdravim, jer kad se dovoljno brinemo o tome da učinimo nešto pozitivno za svoje zdravlje, mi neizbježno činimo nešto pozitivno u vezi našeg životnog stila.

Godine koje prolaze mogu vas pretvoriti u krhku, slabašnu i neotpornu staru osobu ili, pak, mogu vas pretvorili u novu osobu, s puno kondicije. Na vama je da izaberete. Prema tome, zašto ne biste izabrali najviše koristi od onoga što imate i bili maksimalno zdravi i mladi za svoje godine.

dr. Ivo Belan