UVODNA RIJEČ

Tko nam je „smjestio" Covid dodatak?!

Piše: Jasna A. Petrović

     Kad Vučić već po drugi put od početka pandemije daje Covid dodatak građanima i umirovljenicima Srbije, onda hrvatska oporba govori kako je on mudar populist koji je i socijal­no osjetljiv. Međutim, kad hrvatska Vlada, nakon godinu dana pritisaka umirovljeničkih udruga za isplatom takvog dodatka i hrvatskim umirovljenicima, nakon svakotjednih pregovora s umi­rovljenicima, konačno usvoji odluku o isplati, gle oporbe kako skače na pravedničke stražnje noge i udara po takvoj mjeri koja će makar jednokratno olakšati težak životni standard najranjivije starije populacije!

     Prvi skače na noge junačke znameniti Krešimir Beljak, čelnik Hrvatske seljačke stranke, te glasno ustvrdi kako će taj dodatak dobiti ljudi s velikim njemačkim mirovinama, jer kaže da će najviši dodatak dobiti ljudi koji imaju male hrvatske, a velike inozemne mirovine, što nije točno.

     S druge strane, šef Bloka Umirovljenici Zajedno Milivoj Špika putem priopćenja straši umirovljenike kako će primanjem do­datka više izgubiti nego dobiti što također nije točno.„Pitanje je koliko će umirovljenika zbog nekoliko kuna ili nekoliko stotina kuna kojima prelaze cenzus izgubiti pravo na policu dopunskog zdravstvenog ili izgubiti neka druga prava i hoće li Covid dodatak biti zaštićen od ovrha?" Sve to pita Špika koji nije primijetio kako su sve takve nevolje izpregovarane i utanačene.

     Možda ćete reći da nisu namjerno preokrenuli istinu, no i onaj tko je u poslu nemaran, brat je onome koji ruši.

Treći se obznanio saborski zastupnik Hrvatske stranke umi­rovljenika koja je dijelom sudjelovala u zahtijevanju isplate Covid dodatka, tvrdeći kako je taj iznos puno manji od onog koji je on tražio, no dopušta da će umirovljenicima koji žive od niskih mi­rovina barem malo pomoći?! Halo,„barem malo"? Šesto milijuna kuna i 850 tisuća umirovljenika su male brojke?

     A onda Hrelja kaže kako je to sitnica jer je taj „novac ionako osiguran u proračunu, i to milijardu i 200 milijuna kuna, pa se Vlada nije pretrgnula". Drugi pak političar kaže da je to sve no­vac iz Europske unije, iako je to zapravo umirovljenički novac iz budžeta, namaknut većim dijelom preniskom stopom zadnjeg usklađivanja od samo pola posto. I tako se, nakon koronavirusa i cjepiva, nižu teorije zavjere i u vezi Covid dodatka.

     Glupost je udaljena samo par klikova kompjutorskim mišem. Sve više ljudi vjeruje u stvari koje su se do jučer smatrale nevi­đenim glupostima. Nije to samo bizarno, već je i izuzetno opa­sno za demokraciju. A naposljetku, takve gluposti nanose i bol, nesigurnost, strah, pokreću ljude u paniku, trk, ili ih zamrznu na mjestu. Negativni pogled na život nije samo gubljenje vremena, već i ozbiljan propust biti odgovornom osobom. Dečki, saberite se i radujte se s onima kojima je Covid dodatak olakšao barem jedan dan.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

  

NIKAD NIJE KASNO POČETI 

Starite radosno s tjelovježbom

 

     Uglavnom zbog toga što se proces starenja smatra kao neka noćna mora, traganje za izvorom mladosti je sve­opći san. Svakako, razni aspekti procesa starenja potko­pavaju ili barem smanjuju izglede za vitalan, dug i zdrav život. Međutim, dok za neke starjeti znači ozljede, bolest i sporo umiranje, za druge ono može donijeti veselje i radost onog neuhvatljivog što se zove mudrost.

     Najviše upozorenja koja nam već godinama upućuju me­dicinski stručnjacije to da što smo više deblji, tim smo više skloni degenerativnim i kroničnim bolestima, kao što su še­ćerna bolest, srčana oboljenja i rak, ali i COVID-19. Važnost preventivnih mjera za očuvanje zdravlja potvrdili su i podržali medicinski krugovi. Još samo da su se stručnjaci malo više po­trudili i bolje educirali populaciju o ulozi tjelovježbe i ispravne prehrane u sprečavanju bolesti - puno se raznih patnji moglo izbjeći.

Recept za uspjeh

     Znanstvenici diljem svijeta stalno pružaju dokaze da tje­lovježba nije samo djelotvorna obrana protiv bolesti, nego i prirodna obrana od starenja. Aktivni stil života zaista je ključ za duži i zdraviji život. I budući da sjedeći način života i sta­renje donose sa sobom slabljenje elastičnosti kože, mišićne snage, koordinacije, opadanje stvaranja testosterona i slablje­nje funkcije tjelesnih stanica, što prije počnete nešto aktivno raditi, tim bolje za vas.

     Dr. George Sheehan, poznati američki kardiolog, obavio je ispitivanje u kojem je usporedio od 53 do 65 godina stare spor­taše, netrenirane muškarce iste dobi i trenirane mlade sporta­še. Aktivni sportaši pokazali su potrošnju kisika 20 do 30 posto veću nego što je bila kod netreniranih osoba. Istovremeno su pokazali pad te potrošnje od svega pet posto u 10 godina, što je skoro upola manje nego što je prosječni pad kod muškaraca starijih od 25 godina. Također, ti su muškarci imali potrošnju kisika koja je bila 50 posto veća nego kod onih koji su nekad bili trkači-šampioni, ali koji su prestali trenirati prije 20 godina.

Naporom do zdravlja

    Studije poput ove upućuju na sljedeće: nikad nije kasno početi se baviti sportsko-rekreativnim aktivnostima pa tako ni u starosti. Postoji mnogo toga što možete učiniti za sebe kako biste usporili proces starenja. Razumljivo, to zahtijeva napor. U stanovitom smislu to je taj napor koji nas održava zdravim, jer kad se dovoljno brinemo o tome da učinimo nešto pozitivno za svoje zdravlje, mi neizbježno činimo nešto pozitivno u vezi našeg životnog stila.

Godine koje prolaze mogu vas pretvoriti u krhku, slabašnu i neotpornu staru osobu ili, pak, mogu vas pretvorili u novu osobu, s puno kondicije. Na vama je da izaberete. Prema tome, zašto ne biste izabrali najviše koristi od onoga što imate i bili maksimalno zdravi i mladi za svoje godine.

dr. Ivo Belan