UVODNA RIJEČ

Svi smo mi doktori

Piše: Jasna A. Petrović

     Zašto se netko od 80+ godina ne bi cijepio protiv Covida-19? Zato jer je slabije pokretan, a živi na petom katu zgrade bez lifta; zato jer prebiva u selu bez autobusa i vlaka, Bogu iza nogu? Zato jer ne želi dobiti nuspojave poput krvnog ugruška, neuropatije, sljepila i svih drugih poznatih i nepoznatih boleština, a niti dobiti svojstvo magneta na mjestu cijepljenja odnosno„ugradnje čipa"? Zato jer je sve to izmišljotina, stari bi umirali ionako od drugih bolesti i jer iza svega stoji farmaceutska industrija koja mlati lovu na naivcima. Uostalom, brojke to potvrđuju. Ako ste Hrvat od 80+ cijepilo vas se manje od polovice, dok je u Austriji 70 posto dobilo dvije doze, u većini EU zemalja od 65 do 90 posto, a npr. u Danskoj, Irskoj i Španjolskoj čak 100 posto!

     Starost je neizlječiva bolest, ali rizik od Covida-19 je mnogo veći od mogućih nuspojava na cjepivo, no kako posustaje korona, tako se u Hrvatskoj smanjuje interes za cijepljenje, ma koliko stručnjaci i političari upozoravali da je cijeplje­nje "zalog" za dulju turističku sezonu i mirniju jesen, kad bi Covid-19 ponovo mogao pokazati zube. Ipak, trebate li se cijepiti kad ste već ionako stari i izraubani, pa vam preostaje još jedva koja godina života; ako ste među onih 40 posto necijepljenih od 65+?

     Pa, naravno da trebate - kažu zagovaratelji cijepljenja, jer pandemija korone nije šala, a bolje je s cjepivom dobiti lakšu verziju bolesti, nego završiti na respiratoru. Kad se cijepiš, piše na televizijskim ekranima, onda si odgovorna osoba koja pokazuje želju da svojim činom zaštiti i druge. Osim toga od svih umrlih od koronavirusa manje od 12 posto ih je iz domova za starije, jer je tamo procijepljenost iznosila čak 80 posto.

     Antivakseri su, pak, sigurni kako je cjepivo nesigurno jer je prebrzo izmišljeno i nije testirano na dovoljnom broju ispitanika. No, ista im teorija nije niti u primisli kad dobiju neki novi antibiotik ili lijek za druge bolesti? Uvjetuju li svoje liječenje uvidom u znanstvene rukopise o stvaranju i testi­ranju lijeka? Nažalost, jedna smo od europskih zemalja s najvećim udjelom stanovnika koji„ne vjeruju" u cijepljenje.

     No, nije li ipak glavni razlog oklijevanja prema cijepljenju pad povjerenja u institucije i sustav, čemu su pridonijele i nekoherentnosti u upravljanju epidemijom, pa i nepoštiva­nje mjera od strane njihovih donositelja? Stoga i od sustava treba krenuti povratak povjerenja. Otvorenim informacijama, dosljednošću, s poštovanjem prema svom građaninu. Medi­cina je toliko napredovala da praktično nijedan čovjek nije zdrav, no još je važnije osvijestiti da s obzirom da nema lijeka protiv Covida-19, bolje je spriječiti nego liječiti. Cjepivom.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 


 

PLAĆANJE TV PRETPLATE

HRT-ova socijalna neosjetljivost

     U javnosti je nedavno odje­knula vijest da gospođa Miljka Didulica, 91-godišnjakinja iz okolice Sunje, za pristojbu HRT-u daje punih 80 kuna, iako prima mi­rovinu od samo 723,98 kuna. Na­kon smrti muža Miljka je uz pomoć nećakinje odlučila pretplatu s po­kojnog supruga prebaciti na sebe. Saznala je da umirovljenici koji pri­maju do 1.500 kuna mirovine imaju pravo na plaćanje polovice iznosa pretplate, uz uvjet da su do 12. li­stopada 2015. godine bili eviden­tirani kao pretplatnici. No, HRT je prvotno odbio njezin zahtjev, na­vodeći da ona nije bila evidentira­na kao pretplatnik do navedenog datuma, već je to bio njezin muž.

     Pritisak medija i javnosti urodio je plodom te je HRT ipak odlučio prepoloviti pretplatu baki Miljki. Na naš upit iz HRT-a su brzo odgo­vorili i poslali objašnjenje u kojem piše da radi potpune informiranosti i istine, važno je navesti kako je Miljkin suprug, iako je imao pravo na povlaštenu pretplatu to nikad nije zatražio pa tako niti ostvario. Dakle, mnogi umirovljenici ni ne znaju da imaju pravo na tu povla­sticu, a HRT ih neće na to upozoriti, već to moraju otkriti sami i poslati zahtjev HRT-u.

     U dopisu su nam s HRT-a na­pisali i kako oni pod obveznikom plaćanja tv pretplate smatraju cije­lo kućanstvo, tako da nakon smrti obveznika, pravo na povlaštenu pretplatu ima i supružnik, uz uvjet da ima mirovinu do 1.500 kuna i ako je kućanstvo bilo u HRT-ovoj evidenciji pretplatnika do 12. listo­pada 2015. godine. Tako da će baki Miljki kad dostavi dokaze odobriti povlasticu. No, ostaje pitanje zašto su onda prvi put odbili bakin za­htjev. I zašto su uopće uveli uvjet prethodnog statusa pretplate do točlno određenog datuma. Zato smo poslali i novi upit u kojem smo pitali je li baka Miljka bila iznimka ili su svi ovakvi slučajevi pozitivno riješeni, na što još nismo dobili od­govor niti pet dana nakon posla­nog upita.

Igor Knežević