UVODNA RIJEČ

Svi smo mi doktori

Piše: Jasna A. Petrović

     Zašto se netko od 80+ godina ne bi cijepio protiv Covida-19? Zato jer je slabije pokretan, a živi na petom katu zgrade bez lifta; zato jer prebiva u selu bez autobusa i vlaka, Bogu iza nogu? Zato jer ne želi dobiti nuspojave poput krvnog ugruška, neuropatije, sljepila i svih drugih poznatih i nepoznatih boleština, a niti dobiti svojstvo magneta na mjestu cijepljenja odnosno„ugradnje čipa"? Zato jer je sve to izmišljotina, stari bi umirali ionako od drugih bolesti i jer iza svega stoji farmaceutska industrija koja mlati lovu na naivcima. Uostalom, brojke to potvrđuju. Ako ste Hrvat od 80+ cijepilo vas se manje od polovice, dok je u Austriji 70 posto dobilo dvije doze, u većini EU zemalja od 65 do 90 posto, a npr. u Danskoj, Irskoj i Španjolskoj čak 100 posto!

     Starost je neizlječiva bolest, ali rizik od Covida-19 je mnogo veći od mogućih nuspojava na cjepivo, no kako posustaje korona, tako se u Hrvatskoj smanjuje interes za cijepljenje, ma koliko stručnjaci i političari upozoravali da je cijeplje­nje "zalog" za dulju turističku sezonu i mirniju jesen, kad bi Covid-19 ponovo mogao pokazati zube. Ipak, trebate li se cijepiti kad ste već ionako stari i izraubani, pa vam preostaje još jedva koja godina života; ako ste među onih 40 posto necijepljenih od 65+?

     Pa, naravno da trebate - kažu zagovaratelji cijepljenja, jer pandemija korone nije šala, a bolje je s cjepivom dobiti lakšu verziju bolesti, nego završiti na respiratoru. Kad se cijepiš, piše na televizijskim ekranima, onda si odgovorna osoba koja pokazuje želju da svojim činom zaštiti i druge. Osim toga od svih umrlih od koronavirusa manje od 12 posto ih je iz domova za starije, jer je tamo procijepljenost iznosila čak 80 posto.

     Antivakseri su, pak, sigurni kako je cjepivo nesigurno jer je prebrzo izmišljeno i nije testirano na dovoljnom broju ispitanika. No, ista im teorija nije niti u primisli kad dobiju neki novi antibiotik ili lijek za druge bolesti? Uvjetuju li svoje liječenje uvidom u znanstvene rukopise o stvaranju i testi­ranju lijeka? Nažalost, jedna smo od europskih zemalja s najvećim udjelom stanovnika koji„ne vjeruju" u cijepljenje.

     No, nije li ipak glavni razlog oklijevanja prema cijepljenju pad povjerenja u institucije i sustav, čemu su pridonijele i nekoherentnosti u upravljanju epidemijom, pa i nepoštiva­nje mjera od strane njihovih donositelja? Stoga i od sustava treba krenuti povratak povjerenja. Otvorenim informacijama, dosljednošću, s poštovanjem prema svom građaninu. Medi­cina je toliko napredovala da praktično nijedan čovjek nije zdrav, no još je važnije osvijestiti da s obzirom da nema lijeka protiv Covida-19, bolje je spriječiti nego liječiti. Cjepivom.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

    

ZAŠTO MIROVINE NE DOSTAVLJATE (I) POŠTOM

Halo, ministre Aladroviću!

 

     Bivši ministar mirovinskog sustava Mirando Mrsić bit će zapamćen i kao Superhik: oduzimao je siromašnima, da bi poklonio bogatima. Tako je svima umirovljenima nakon 1.1.2014. uki­nuo pravo na besplatnu dostavu mirovina poštom i preselio ih u zagrljaj banaka. U dogovoru s    Hrvatskom poštanskom bankom i Hrvatskim poštama je ipak uveo mogućnost dostave mirovine uz nakna­du od 10 kuna i jedan posto cjelokupne mirovine, što za prosječnu mirovinu od 2.525 kuna iznosi 35 kuna naknade.

     Brojne zahtjeve Sindikata umirovlje­nika da se omogući besplatna dostava mirovina poštom barem onima koji su invalidi, teže hodaju, žive u mjestima bez bankomata, pošte i banke udaljene su im desetak kilometara ili stanuju na visokim katovima bez lifta, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava je naprosto igno­riralo. Valjda je obećanje dano bankama nemoguće povući i nakon promjene vlasti?!

Ni korona ne otapa ledena srca

     I onda je došla korona i zabranilo se čak i hodajućim umirovljenicima prošetavanje izvan doma i gomilanje u redovima pred bankama na dan isplate mirovina. Umirovljeničke udruge Sindikat i Matica su odmah uputile hitnu inicijativu Hrvatskom zavodu za miro­vinsko osiguranje za izvanrednu dostavu mirovina poštom onima koji to zatraže. I gle, eto odgovora novog ravnatelja Ivana Serdara u kojem predlaže da se umirovljeničke udruge same direktno obrate bankama i zamole ih da one organiziraju dostavu mirovina poštom. Parodija! Dečki su srca kruta.

     U doba korone usvaja se 18. svibnja 2020. Zakon o nacionalnoj naknadi za starije osobe. Primjena kreće od 1.1.2021. No, u javnom savjetovanju o tom zakonu odbijeni su zahtjevi umirovljeničkih udruga da se omogući i besplatna dostava bijedne socijalne naknade od 800 kuna putem pošte. A zna se tko je „ciljana grupa" te naknade, većinom bakice sa sela, iz zabiti, s periferija. Ipak, ni koronavirus nije jači od banaka i ledenog srca institucija.

Pozatvarali200poštanskih ureda

     Jedina banka koja je u korona-doba uvela dosta­vu mirovina putem pošte bez naknade je Hrvatska poštanska banka, koja to jamči samo svojim klijen­tima. Interes je vrlo mali jer većina umirovljenika nije upoznata s takvom mogućnosti. Hrvatske pošte pak naglašavaju kako niti jedna druga banka nije pokazala interes za takav oblik suradnje.

     No, manje je poznato da su sa 30.3.2020. Hrvat­ske pošte privremeno (ili trajno?) zatvorile čak 189 poštanskih ureda diljem Hrvatske. Dakle, čak i oni koji bi se unatoč ukidanju velikog broja linija javnog

prijevoza nekako dovukli do pošte da podignu mi­rovinu, sada moraju prvo provjeriti da li ured uopće radi. U takvim uvjetima, kad je javni i međugradski prijevoz bitno smanjen, poštanski uredi pozatvarani, a banke baš briga da li netko podiže mirovine, do­ista pitanje vraćanja prava na mogućnost dostave mirovina poštom postaje životno pitanje.

Nova inicijativa - Stožeru

     Sindikat umirovljenika Hrvatske smatra da to ne treba ostaviti na volju bankama, već osigurati kao zakonsko pravo svim umirovljenicima, pa sto­ga ovih dana ponovno postavljaju isti zahtjev, u kojem već godinama imaju i veliku podršku Pučke pravobraniteljice. Svoju inicijativu za izvanrednu mjeru moguće besplatne dostave mirovina poštom sUh je uputio Stožeru civilne zaštite RH, te i na ruke resornog ministra Josipa Aladrovića. Halo, čujete li glas potrebitih?

     Eto jednog takvog glasa. Osamdesetšestogodišnja Puljanka više nije u stanju učiniti više od par koraka po kući. Bankovna kartica joj je istekla pa više nije mogla nekoga od susjeda ili rodbine zamoliti da joj podignu mirovinu na bankomatu. Zato je zamolila svoju nećakinju da nazove poslovnicu   OTP banke kako bi ih uputila u slučaj i zatražila da joj novu karticu pošalju poštom. I mirovinu bi rado primala poštom. Niti nakon dvadesetak poziva na kontakt telefonu nije bilo odgovora. Nećakinja je zamolila za pomoć novinare Glasa Istre i oni su se obratili banci e-mailom. Odgovor ih je šokirao: 86-godišnjoj baki su preporučili da im se obrati elektronskom poštom, ali da je najbolje da ipak dođe do banke. Bahatost banaka ostavlja bez daha.

Jasna A. Petrović