UVODNA RIJEČ

Svi smo mi doktori

Piše: Jasna A. Petrović

     Zašto se netko od 80+ godina ne bi cijepio protiv Covida-19? Zato jer je slabije pokretan, a živi na petom katu zgrade bez lifta; zato jer prebiva u selu bez autobusa i vlaka, Bogu iza nogu? Zato jer ne želi dobiti nuspojave poput krvnog ugruška, neuropatije, sljepila i svih drugih poznatih i nepoznatih boleština, a niti dobiti svojstvo magneta na mjestu cijepljenja odnosno„ugradnje čipa"? Zato jer je sve to izmišljotina, stari bi umirali ionako od drugih bolesti i jer iza svega stoji farmaceutska industrija koja mlati lovu na naivcima. Uostalom, brojke to potvrđuju. Ako ste Hrvat od 80+ cijepilo vas se manje od polovice, dok je u Austriji 70 posto dobilo dvije doze, u većini EU zemalja od 65 do 90 posto, a npr. u Danskoj, Irskoj i Španjolskoj čak 100 posto!

     Starost je neizlječiva bolest, ali rizik od Covida-19 je mnogo veći od mogućih nuspojava na cjepivo, no kako posustaje korona, tako se u Hrvatskoj smanjuje interes za cijepljenje, ma koliko stručnjaci i političari upozoravali da je cijeplje­nje "zalog" za dulju turističku sezonu i mirniju jesen, kad bi Covid-19 ponovo mogao pokazati zube. Ipak, trebate li se cijepiti kad ste već ionako stari i izraubani, pa vam preostaje još jedva koja godina života; ako ste među onih 40 posto necijepljenih od 65+?

     Pa, naravno da trebate - kažu zagovaratelji cijepljenja, jer pandemija korone nije šala, a bolje je s cjepivom dobiti lakšu verziju bolesti, nego završiti na respiratoru. Kad se cijepiš, piše na televizijskim ekranima, onda si odgovorna osoba koja pokazuje želju da svojim činom zaštiti i druge. Osim toga od svih umrlih od koronavirusa manje od 12 posto ih je iz domova za starije, jer je tamo procijepljenost iznosila čak 80 posto.

     Antivakseri su, pak, sigurni kako je cjepivo nesigurno jer je prebrzo izmišljeno i nije testirano na dovoljnom broju ispitanika. No, ista im teorija nije niti u primisli kad dobiju neki novi antibiotik ili lijek za druge bolesti? Uvjetuju li svoje liječenje uvidom u znanstvene rukopise o stvaranju i testi­ranju lijeka? Nažalost, jedna smo od europskih zemalja s najvećim udjelom stanovnika koji„ne vjeruju" u cijepljenje.

     No, nije li ipak glavni razlog oklijevanja prema cijepljenju pad povjerenja u institucije i sustav, čemu su pridonijele i nekoherentnosti u upravljanju epidemijom, pa i nepoštiva­nje mjera od strane njihovih donositelja? Stoga i od sustava treba krenuti povratak povjerenja. Otvorenim informacijama, dosljednošću, s poštovanjem prema svom građaninu. Medi­cina je toliko napredovala da praktično nijedan čovjek nije zdrav, no još je važnije osvijestiti da s obzirom da nema lijeka protiv Covida-19, bolje je spriječiti nego liječiti. Cjepivom.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 


 

SUH I MUH S PLENKOVIĆEM

Nastavlja se socijalni dijalog s umirovljenicima

 

     Premijer Andrej Plenković je 21. rujna 2020. prilikom potpisivanja Sporazuma o osnivanju Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe poručio kako isplata mirovina nije upitna te istaknuo da je prioritet povećanje njihovog iznosa za 10 posto do kraja mandata Vlade.
          - To je vrlo jasna poruka Vlade zaštiti umirovljenika, poručio je premijer Andrej Plenković na potpisivanju Sporazuma u Banskim dvorima s predsjednicom Matice umirovljenika Hrvatske Višnjom Fortunom i predsjednicom Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasnom A. Petrović. Vijeće je savjetodavno tijelo Vlade koje o pitanjima iz područja mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, socijalne politike i zaštite starijih osoba donosi zaključke i mišljenja Vladi, u duhu partnerstva i suradnje.

     Sporazumom se osniva Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe, kao savjetodavno tijelo Vlade koje o pitanjima iz područja mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, socijalne politike i zaštite starijih osoba donosi zaključke i mišljenja Vladi, u duhu partnerstva i suradnje.

     Premijer Plenković je istaknuo uspješnu suradnju s Maticom i Sindikatom te rekao da je Vlada u skladu s gospodarskim i financijskim mogućnostima nastojala prihvatiti sve što je bilo korisno i dobro i za to naveo dijalog o cenzusu za dopunsko zdravstveno osiguranje. Istaknuo je i proširenje kruga umirovljenika koji mogu raditi uz istovremenu isplatu mirovine, kao i uvođenje primjerenijeg načina usklađivanja mirovina.

- Rezultati su vidljivi prema zadnjim podacima, koji kontinuirano variraju, u ovom trenutku ima 15.500 umirovljenika koji, uz to što primaju mirovinu, i rade. Dakle, ta mjera je polučila efekt, ocijenio je. Naveo je i da je, u složenim uvjetima izazvanima epidemijom koronavirusa, osigurana redovita isplata i usklađivanje mirovina, koje su od 1. siječnja usklađene za 0,7 posto te od 1. srpnja za 1,41 posto. "Tako će biti i u budućnosti", naglasio je uz poruku o neupitnosti isplate mirovina.

     Bitno je istaknuti utjecaj duljeg ostanka u svijetu rada na visinu mirovine jer samo dužim stažem možemo osigurati veće mirovine, rekao je te naveo da danas prosječna starosna mirovina za 40 godina mirovinskog staža, odnosno za puni radni staž, iznosi 4.669 kuna. Premijer je uvjeren da će kroz rad Vijeća u novom mandatu napraviti dodatne iskorake te naveo prioritete Vlade, a prvi  je "povećanje mirovina za 10 posto do kraja mandata". Podsjetio je da je Vlada u prethodnom mandatu povećala mirovine za oko 12 posto, plus najniže mirovine za dodatnih tri posto.

     Predsjednica Matice umirovljenika istaknula je zadovoljstvo radom Vijeća u prethodnom mandatu te uputila zahvalu premijeru jer vrlo brzo potpisan sporazum o nastavku rada u novom mandatu.

- Sporazum otvara novu stranicu socijalnog dijaloga Vlade i umirovljenika i njihovih udruga, rekla je Fortuna, uvjerena da će novo Vijeće napraviti iskorak na obostrano zadovoljstvo, posebno umirovljenika.

     Predsjednica Sindikata umirovljenika upozorila je da će ovaj mandat Vlade, uz mnoge poteškoće poput koronavirusa, biti obilježen i siromaštvom starijih osoba jer, upozorila je,  61 posto mirovina niže je od hrvatske linije siromaštva.

- I to će, očito, biti na dnevnom redu ovog Nacionalnog vijeća, ali i Vade u predstojećem mandatu, ustvrdila je Petrović koja se nada da će se "mnoge stvari uspjeti pomaknuti, poboljšati, prije svega pitanje obiteljskih i najnižih mirovina i općeg siromaštva, osobito samaca, samačkih domaćinstava".

     Ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović izjavio je nakon potpisivanja sporazuma kako rad Vijeća dugoročno pridonosi kvaliteti života umirovljenika i starijih osoba.

- Drago mi je što započinjemo s radom vrlo brzo, zbog svega onoga što se događa trenutno i vezano uz COVID-19. Sigurno će biti zanimljiva jesen i u kontekstu mirovinskog i zdravstvenog osiguranja starijih osoba te njihove zaštite - što kroz domove umirovljenika, što generalno starije populacije - te očekujem intenzivne razgovore i kvalitetne teme za raspravu, rekao je.