UVODNA RIJEČ

Svi smo mi doktori

Piše: Jasna A. Petrović

     Zašto se netko od 80+ godina ne bi cijepio protiv Covida-19? Zato jer je slabije pokretan, a živi na petom katu zgrade bez lifta; zato jer prebiva u selu bez autobusa i vlaka, Bogu iza nogu? Zato jer ne želi dobiti nuspojave poput krvnog ugruška, neuropatije, sljepila i svih drugih poznatih i nepoznatih boleština, a niti dobiti svojstvo magneta na mjestu cijepljenja odnosno„ugradnje čipa"? Zato jer je sve to izmišljotina, stari bi umirali ionako od drugih bolesti i jer iza svega stoji farmaceutska industrija koja mlati lovu na naivcima. Uostalom, brojke to potvrđuju. Ako ste Hrvat od 80+ cijepilo vas se manje od polovice, dok je u Austriji 70 posto dobilo dvije doze, u većini EU zemalja od 65 do 90 posto, a npr. u Danskoj, Irskoj i Španjolskoj čak 100 posto!

     Starost je neizlječiva bolest, ali rizik od Covida-19 je mnogo veći od mogućih nuspojava na cjepivo, no kako posustaje korona, tako se u Hrvatskoj smanjuje interes za cijepljenje, ma koliko stručnjaci i političari upozoravali da je cijeplje­nje "zalog" za dulju turističku sezonu i mirniju jesen, kad bi Covid-19 ponovo mogao pokazati zube. Ipak, trebate li se cijepiti kad ste već ionako stari i izraubani, pa vam preostaje još jedva koja godina života; ako ste među onih 40 posto necijepljenih od 65+?

     Pa, naravno da trebate - kažu zagovaratelji cijepljenja, jer pandemija korone nije šala, a bolje je s cjepivom dobiti lakšu verziju bolesti, nego završiti na respiratoru. Kad se cijepiš, piše na televizijskim ekranima, onda si odgovorna osoba koja pokazuje želju da svojim činom zaštiti i druge. Osim toga od svih umrlih od koronavirusa manje od 12 posto ih je iz domova za starije, jer je tamo procijepljenost iznosila čak 80 posto.

     Antivakseri su, pak, sigurni kako je cjepivo nesigurno jer je prebrzo izmišljeno i nije testirano na dovoljnom broju ispitanika. No, ista im teorija nije niti u primisli kad dobiju neki novi antibiotik ili lijek za druge bolesti? Uvjetuju li svoje liječenje uvidom u znanstvene rukopise o stvaranju i testi­ranju lijeka? Nažalost, jedna smo od europskih zemalja s najvećim udjelom stanovnika koji„ne vjeruju" u cijepljenje.

     No, nije li ipak glavni razlog oklijevanja prema cijepljenju pad povjerenja u institucije i sustav, čemu su pridonijele i nekoherentnosti u upravljanju epidemijom, pa i nepoštiva­nje mjera od strane njihovih donositelja? Stoga i od sustava treba krenuti povratak povjerenja. Otvorenim informacijama, dosljednošću, s poštovanjem prema svom građaninu. Medi­cina je toliko napredovala da praktično nijedan čovjek nije zdrav, no još je važnije osvijestiti da s obzirom da nema lijeka protiv Covida-19, bolje je spriječiti nego liječiti. Cjepivom.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

   

Preko korone do beskućništva

 

     Kako teče korona kriza, a županijski domovi nemaju kapaciteta ili se na mjesto čeka i po deset godina, sve siromašniji umirovljenici prisiljeni potpisuju ugovore o uzdržavanju s privatnim domovima za starije, mijenjajući svoju skromnu imovinu za krevet i hranu. No, nažalost često budu prevareni, jer im se „uvaljuju" ugovori o dosmrtnom uzdržavanju, ugovori koji su dosta slični ugovorima o doži­votnom uzdržavanju, međutim, kod ovih ugovora davatelj uzdržavanja stječe imovinu od primatelja uzdržavanja u tre­nutku sklapanja ugovora, a ne tek po njegovoj ili njezinoj smrti.

     Ovaj ugovor izaziva dosta polemike među pravnim stručnjacima koji smatraju da se ovaj ugovor sve više zlo­upotrebljava u praksi na štetu uzdržavanoga. Riječ je o sta­

rijim osobama koje zbog svoje naivnosti, nemoći i starosti potpisuju ugovor o dosmrtnom uzdržavanju i na koncu budu prevareni i ostavljeni na ulici, jer, na primjer, nemaju kuda kad se privatni ili obiteljski dom zatvori.

     Sve to dovodi do toga da sve više starih i nemoćnih po­staju socijalni slučajevi. Sindikat umirovljenika Hrvatske, ali i Pučka pravobraniteljica nebrojeno su puta podnijeli prijed­loge za ukidanje ugovora o dosmrtnom uzdržavanju, ali bez uspjeha.    Sindikat umirovljenika Hrvatske smatra da do uki­danja treba zaštitititi starije osobe od manipulacije, informi­rati ih i educirati o rizima potpisivanja takvog ugovora. te da se radi na njihovoj edukaciji i informiranju o tome koji rizici mogu biti nakon potpisivanja i sklapanja ugovora o dosmrt­nom uzdržavanju.