UVODNA RIJEČ

Svi smo mi doktori

Piše: Jasna A. Petrović

     Zašto se netko od 80+ godina ne bi cijepio protiv Covida-19? Zato jer je slabije pokretan, a živi na petom katu zgrade bez lifta; zato jer prebiva u selu bez autobusa i vlaka, Bogu iza nogu? Zato jer ne želi dobiti nuspojave poput krvnog ugruška, neuropatije, sljepila i svih drugih poznatih i nepoznatih boleština, a niti dobiti svojstvo magneta na mjestu cijepljenja odnosno„ugradnje čipa"? Zato jer je sve to izmišljotina, stari bi umirali ionako od drugih bolesti i jer iza svega stoji farmaceutska industrija koja mlati lovu na naivcima. Uostalom, brojke to potvrđuju. Ako ste Hrvat od 80+ cijepilo vas se manje od polovice, dok je u Austriji 70 posto dobilo dvije doze, u većini EU zemalja od 65 do 90 posto, a npr. u Danskoj, Irskoj i Španjolskoj čak 100 posto!

     Starost je neizlječiva bolest, ali rizik od Covida-19 je mnogo veći od mogućih nuspojava na cjepivo, no kako posustaje korona, tako se u Hrvatskoj smanjuje interes za cijepljenje, ma koliko stručnjaci i političari upozoravali da je cijeplje­nje "zalog" za dulju turističku sezonu i mirniju jesen, kad bi Covid-19 ponovo mogao pokazati zube. Ipak, trebate li se cijepiti kad ste već ionako stari i izraubani, pa vam preostaje još jedva koja godina života; ako ste među onih 40 posto necijepljenih od 65+?

     Pa, naravno da trebate - kažu zagovaratelji cijepljenja, jer pandemija korone nije šala, a bolje je s cjepivom dobiti lakšu verziju bolesti, nego završiti na respiratoru. Kad se cijepiš, piše na televizijskim ekranima, onda si odgovorna osoba koja pokazuje želju da svojim činom zaštiti i druge. Osim toga od svih umrlih od koronavirusa manje od 12 posto ih je iz domova za starije, jer je tamo procijepljenost iznosila čak 80 posto.

     Antivakseri su, pak, sigurni kako je cjepivo nesigurno jer je prebrzo izmišljeno i nije testirano na dovoljnom broju ispitanika. No, ista im teorija nije niti u primisli kad dobiju neki novi antibiotik ili lijek za druge bolesti? Uvjetuju li svoje liječenje uvidom u znanstvene rukopise o stvaranju i testi­ranju lijeka? Nažalost, jedna smo od europskih zemalja s najvećim udjelom stanovnika koji„ne vjeruju" u cijepljenje.

     No, nije li ipak glavni razlog oklijevanja prema cijepljenju pad povjerenja u institucije i sustav, čemu su pridonijele i nekoherentnosti u upravljanju epidemijom, pa i nepoštiva­nje mjera od strane njihovih donositelja? Stoga i od sustava treba krenuti povratak povjerenja. Otvorenim informacijama, dosljednošću, s poštovanjem prema svom građaninu. Medi­cina je toliko napredovala da praktično nijedan čovjek nije zdrav, no još je važnije osvijestiti da s obzirom da nema lijeka protiv Covida-19, bolje je spriječiti nego liječiti. Cjepivom.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

   

DRUŠTVENA ODGOVORNOST

Oaza dobročinstva i plemenitog srca

 

     Pandemija koronavirusa i potres u Zagrebu preplašili su mnoge gra­đane, no neki su doživjeli i ošteće­nja svojih objekata, a starije osobe su zbog ograničenosti kretanja ostajale kod kuće i često ovisile o tuđoj pomoći. Baš su potres i pandemija natjerali vla­snika zagrebačkog restorana Oaza da najpotrebitijim građanima počne do­stavljati ukusnu zdravu hranu - naravno besplatno.

     „Ako nas je nečemu naučila ova situ­acija, to je onda važnost društvene od­govornosti. Vođeni time, htjeli smo po­duzeti nešto dobro za našu zajednicu, pa smo pokrenuli crowdfunding kam­panju Food for Life kojom smo podijelili preko 4.000 obroka najpotrebitijim Za­grepčanima', kazao je vlasnik restorana OaZa Joyful Kitchen, Filip Brničević.

     Trošak obroka u prvih 14 dana po­krio je sam restoran, dok su za ostale dane namaknuli novac putem spome­nute kampanje. U početku, prvih mje­sec i pol dana dok je restoran zbog pan­demije bio zatvoren, dnevno su kuhali i dostavljali 100 obroka. Popuštanjem kriznih mjera, kao i otvaranjem resto­rana sredinom svibnja, broj obroka koji dostavljaju pao je na 50.

     Iako je prvotni plan bio zaključiti do­stavu besplatne hrane do kraja svibnja, ostalo je još nešto novca od kampanje pa će 10 najpotrebitijih i tijekom lipnja dobivati besplatnu hranu na svoju adre­su. Očekivano, većina potrebitih bile su starije osobe, koji su svaki dan uz obrok dobivali i motivacijske poruke koje su im izmamile još veći osmijeh na lice.