UVODNA RIJEČ

Svi smo mi doktori

Piše: Jasna A. Petrović

     Zašto se netko od 80+ godina ne bi cijepio protiv Covida-19? Zato jer je slabije pokretan, a živi na petom katu zgrade bez lifta; zato jer prebiva u selu bez autobusa i vlaka, Bogu iza nogu? Zato jer ne želi dobiti nuspojave poput krvnog ugruška, neuropatije, sljepila i svih drugih poznatih i nepoznatih boleština, a niti dobiti svojstvo magneta na mjestu cijepljenja odnosno„ugradnje čipa"? Zato jer je sve to izmišljotina, stari bi umirali ionako od drugih bolesti i jer iza svega stoji farmaceutska industrija koja mlati lovu na naivcima. Uostalom, brojke to potvrđuju. Ako ste Hrvat od 80+ cijepilo vas se manje od polovice, dok je u Austriji 70 posto dobilo dvije doze, u većini EU zemalja od 65 do 90 posto, a npr. u Danskoj, Irskoj i Španjolskoj čak 100 posto!

     Starost je neizlječiva bolest, ali rizik od Covida-19 je mnogo veći od mogućih nuspojava na cjepivo, no kako posustaje korona, tako se u Hrvatskoj smanjuje interes za cijepljenje, ma koliko stručnjaci i političari upozoravali da je cijeplje­nje "zalog" za dulju turističku sezonu i mirniju jesen, kad bi Covid-19 ponovo mogao pokazati zube. Ipak, trebate li se cijepiti kad ste već ionako stari i izraubani, pa vam preostaje još jedva koja godina života; ako ste među onih 40 posto necijepljenih od 65+?

     Pa, naravno da trebate - kažu zagovaratelji cijepljenja, jer pandemija korone nije šala, a bolje je s cjepivom dobiti lakšu verziju bolesti, nego završiti na respiratoru. Kad se cijepiš, piše na televizijskim ekranima, onda si odgovorna osoba koja pokazuje želju da svojim činom zaštiti i druge. Osim toga od svih umrlih od koronavirusa manje od 12 posto ih je iz domova za starije, jer je tamo procijepljenost iznosila čak 80 posto.

     Antivakseri su, pak, sigurni kako je cjepivo nesigurno jer je prebrzo izmišljeno i nije testirano na dovoljnom broju ispitanika. No, ista im teorija nije niti u primisli kad dobiju neki novi antibiotik ili lijek za druge bolesti? Uvjetuju li svoje liječenje uvidom u znanstvene rukopise o stvaranju i testi­ranju lijeka? Nažalost, jedna smo od europskih zemalja s najvećim udjelom stanovnika koji„ne vjeruju" u cijepljenje.

     No, nije li ipak glavni razlog oklijevanja prema cijepljenju pad povjerenja u institucije i sustav, čemu su pridonijele i nekoherentnosti u upravljanju epidemijom, pa i nepoštiva­nje mjera od strane njihovih donositelja? Stoga i od sustava treba krenuti povratak povjerenja. Otvorenim informacijama, dosljednošću, s poštovanjem prema svom građaninu. Medi­cina je toliko napredovala da praktično nijedan čovjek nije zdrav, no još je važnije osvijestiti da s obzirom da nema lijeka protiv Covida-19, bolje je spriječiti nego liječiti. Cjepivom.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

   

POMOĆ UGROŽENIMA

Produžite obustavu ovrha umirovljenicima!

 

     Zbog posebnih okolnosti uzroko­vanih pandemijom koronavirusa Sabor je 30. travnja 2020. godine jednoglasno sa 123 glasa „za" donio Za­kon o interventnim mjerama u ovršnim i stečajnim postupcima kojima se za vrijeme trajanja posebnih okolnosti na tri mjeseca odgađaju ovrhe na plaće i mirovine.

     Zakon je stupio na snagu 1. svibnja, a na njegovo hitno donošenje utjecala je i inicijativa koju je Sindikat umirovljeni­ka Hrvatske uputio Vladi 17. travnja. Bila je to odlična vijest za 21.136 umirovlje­nika nad kojima je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje provodio ovrhe. Zbog malih mirovina, ovrše- ni umirovljenici doslovno su morali moliti za milost kako bi preživjeli.

     Tako se našem Sindika­tu javio umirovljenik Stipe K. (81) iz Rijeke koji je prvi put nakon 15 godina dobio cijelu „moguću" mirovinu u iznosu od 1.200 kuna. Stipe je zbog ovrhe mjesečno do­bivao samo 170 kuna, a da bi preživio pomagale su mu časne sestre u čijem se sa­mostanu u Rijeci hranio. No, 4.000 kn se i

digao 3.000 kuna kredita, a sada mora vratiti čak 36.000 kuna. Otkrio je kako će mu ova tri mjeseca odgode pomoći da plati struju, jer će mu je u protivnom is­ključiti. U kakvoj lošoj materijalnoj situ­aciji se nalazi govori podatak i da nema televizor, jer si ga ne može priuštiti.

Kako do novca

Slavica B. (64) iz Zagreba skupilaje 30 godina staža u jednoj tvornici, a kada je tvrtka propala proglasili su je tehno­loškim viškom. Kako nije mogla naći drugi posao, uzelaje pripadajuću mu- ževu obiteljsku mirovinu koja je iznosila svega 800 kuna, a par godina kasnije kad je stekla uvjete prebacila se u pri­jevremenu mirovinu. Posljednjih deset godina na svojoj je koži osjetila kako je to biti ovršen pa ju je mjera o obustavi ovrha jako oraspoložila.

     No, kad je 1. svibnja pogledala sta­nje na svom zaštićenom računu, sjeo joj je isti iznos koji je dobivala i pret­hodnih mjeseci, tako da je pomislila da je ipak ovršena. No, nitko joj nije dao precizne upute pa tako nije znala da su preostala sredstva koja bi inače bila ovršena završila na njenom drugom, glavnom računu, na koji je već zabora­vila da ga ima.

Na telefon SUH-ajavili su se brojni ovršeni umirovljenici s problemom po­put Slavice, kojima se nije javno objasni­lo kako podizati novce ova tri mjeseca dok im ovrhe ne sjedaju na mirovine. Većina njih ili nema karticu ili su zabo­ravili lozinku jer ne koriste glavni račun već godinama pa će morati u banku s osobnom iskaznicom kako bi podigli novac.

     Umirovljenik Ivan Ć. iz Bjelovara nam se javio i kazao kako je njegov dug prvotno bio mali, ali mu je posljed­njih 15 godina narasla kamata i više je ne može isplaćivati. Predložio je da se uvede zakonski cenzus ispod kojeg se ne može ovršiti mirovina. SUH je već to predlagao i ponovno će se založiti da se ustanovi cenzus u visini od 2.485 kuna koliko iznosi hrvatska linija siromaštva.

     Sindikatu se javio i jedan profesor iz Splita koji ima ovrhu od 600 kuna već šest godina, jer je bio jamac za kredit znancu. Kazao nam je dajedva preživ­ljava s punom starosnom mirovinom te je predložio da se odluka o obustavlja­nju ovrhe na mirovinama produži do kraja godine.

Produženje do kraja pandemije

     SUH je, u ime svih ovršenih umirov­ljenika, 15. svibnja uputio novu inicija­tivu vladajućima u kojoj podsjeća da je u zakonu predviđeno da se mjera obustave ovrha može produžiti za tri mjeseca. U njoj piše kako u Republici Hrvatskoj ima gotovo 22.000 osoba čije su mirovine opte­rećene ovrhama, a u dobnoj skupini 65+ visoka je i stopa rizika od siromaštva od 28,1 posto, a prosječan udjel neto mirovine u prosječnoj neto plaći iznosi samo 38 posto.

„Ovršeni umir

     Mnogi su si prvi put priuštili normalan obrok u vlastitom domu ili ponovno uključili struju. Apeliramo na vas da svakako produžite primjenu zakona na još tri dodatna mjeseca svojom odlu­kom, odnosno do kraja trajanja poseb­nih okolnosti kako bi se na taj način bar donekle olakšao položaj brojnih umi­rovljenika i starijih osoba u ovim uvje­tima svjetske pandemije koronavirusa", stoji u inicijativi SUH-a.

     Nakon što smo višekratno kontak­tirali Vladu, od press službe smo dobili odgovor kako Vlada još razmatra mo­gućnost dodatnog produljenja mjere za odgodu ovrhe nad mirovinom. Odgo­vor se čeka.

Igor Knežević