UVODNA RIJEČ

Tko nam je „smjestio" Covid dodatak?!

Piše: Jasna A. Petrović

     Kad Vučić već po drugi put od početka pandemije daje Covid dodatak građanima i umirovljenicima Srbije, onda hrvatska oporba govori kako je on mudar populist koji je i socijal­no osjetljiv. Međutim, kad hrvatska Vlada, nakon godinu dana pritisaka umirovljeničkih udruga za isplatom takvog dodatka i hrvatskim umirovljenicima, nakon svakotjednih pregovora s umi­rovljenicima, konačno usvoji odluku o isplati, gle oporbe kako skače na pravedničke stražnje noge i udara po takvoj mjeri koja će makar jednokratno olakšati težak životni standard najranjivije starije populacije!

     Prvi skače na noge junačke znameniti Krešimir Beljak, čelnik Hrvatske seljačke stranke, te glasno ustvrdi kako će taj dodatak dobiti ljudi s velikim njemačkim mirovinama, jer kaže da će najviši dodatak dobiti ljudi koji imaju male hrvatske, a velike inozemne mirovine, što nije točno.

     S druge strane, šef Bloka Umirovljenici Zajedno Milivoj Špika putem priopćenja straši umirovljenike kako će primanjem do­datka više izgubiti nego dobiti što također nije točno.„Pitanje je koliko će umirovljenika zbog nekoliko kuna ili nekoliko stotina kuna kojima prelaze cenzus izgubiti pravo na policu dopunskog zdravstvenog ili izgubiti neka druga prava i hoće li Covid dodatak biti zaštićen od ovrha?" Sve to pita Špika koji nije primijetio kako su sve takve nevolje izpregovarane i utanačene.

     Možda ćete reći da nisu namjerno preokrenuli istinu, no i onaj tko je u poslu nemaran, brat je onome koji ruši.

Treći se obznanio saborski zastupnik Hrvatske stranke umi­rovljenika koja je dijelom sudjelovala u zahtijevanju isplate Covid dodatka, tvrdeći kako je taj iznos puno manji od onog koji je on tražio, no dopušta da će umirovljenicima koji žive od niskih mi­rovina barem malo pomoći?! Halo,„barem malo"? Šesto milijuna kuna i 850 tisuća umirovljenika su male brojke?

     A onda Hrelja kaže kako je to sitnica jer je taj „novac ionako osiguran u proračunu, i to milijardu i 200 milijuna kuna, pa se Vlada nije pretrgnula". Drugi pak političar kaže da je to sve no­vac iz Europske unije, iako je to zapravo umirovljenički novac iz budžeta, namaknut većim dijelom preniskom stopom zadnjeg usklađivanja od samo pola posto. I tako se, nakon koronavirusa i cjepiva, nižu teorije zavjere i u vezi Covid dodatka.

     Glupost je udaljena samo par klikova kompjutorskim mišem. Sve više ljudi vjeruje u stvari koje su se do jučer smatrale nevi­đenim glupostima. Nije to samo bizarno, već je i izuzetno opa­sno za demokraciju. A naposljetku, takve gluposti nanose i bol, nesigurnost, strah, pokreću ljude u paniku, trk, ili ih zamrznu na mjestu. Negativni pogled na život nije samo gubljenje vremena, već i ozbiljan propust biti odgovornom osobom. Dečki, saberite se i radujte se s onima kojima je Covid dodatak olakšao barem jedan dan.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

   

POMOĆ UGROŽENIMA

Produžite obustavu ovrha umirovljenicima!

 

     Zbog posebnih okolnosti uzroko­vanih pandemijom koronavirusa Sabor je 30. travnja 2020. godine jednoglasno sa 123 glasa „za" donio Za­kon o interventnim mjerama u ovršnim i stečajnim postupcima kojima se za vrijeme trajanja posebnih okolnosti na tri mjeseca odgađaju ovrhe na plaće i mirovine.

     Zakon je stupio na snagu 1. svibnja, a na njegovo hitno donošenje utjecala je i inicijativa koju je Sindikat umirovljeni­ka Hrvatske uputio Vladi 17. travnja. Bila je to odlična vijest za 21.136 umirovlje­nika nad kojima je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje provodio ovrhe. Zbog malih mirovina, ovrše- ni umirovljenici doslovno su morali moliti za milost kako bi preživjeli.

     Tako se našem Sindika­tu javio umirovljenik Stipe K. (81) iz Rijeke koji je prvi put nakon 15 godina dobio cijelu „moguću" mirovinu u iznosu od 1.200 kuna. Stipe je zbog ovrhe mjesečno do­bivao samo 170 kuna, a da bi preživio pomagale su mu časne sestre u čijem se sa­mostanu u Rijeci hranio. No, 4.000 kn se i

digao 3.000 kuna kredita, a sada mora vratiti čak 36.000 kuna. Otkrio je kako će mu ova tri mjeseca odgode pomoći da plati struju, jer će mu je u protivnom is­ključiti. U kakvoj lošoj materijalnoj situ­aciji se nalazi govori podatak i da nema televizor, jer si ga ne može priuštiti.

Kako do novca

Slavica B. (64) iz Zagreba skupilaje 30 godina staža u jednoj tvornici, a kada je tvrtka propala proglasili su je tehno­loškim viškom. Kako nije mogla naći drugi posao, uzelaje pripadajuću mu- ževu obiteljsku mirovinu koja je iznosila svega 800 kuna, a par godina kasnije kad je stekla uvjete prebacila se u pri­jevremenu mirovinu. Posljednjih deset godina na svojoj je koži osjetila kako je to biti ovršen pa ju je mjera o obustavi ovrha jako oraspoložila.

     No, kad je 1. svibnja pogledala sta­nje na svom zaštićenom računu, sjeo joj je isti iznos koji je dobivala i pret­hodnih mjeseci, tako da je pomislila da je ipak ovršena. No, nitko joj nije dao precizne upute pa tako nije znala da su preostala sredstva koja bi inače bila ovršena završila na njenom drugom, glavnom računu, na koji je već zabora­vila da ga ima.

Na telefon SUH-ajavili su se brojni ovršeni umirovljenici s problemom po­put Slavice, kojima se nije javno objasni­lo kako podizati novce ova tri mjeseca dok im ovrhe ne sjedaju na mirovine. Većina njih ili nema karticu ili su zabo­ravili lozinku jer ne koriste glavni račun već godinama pa će morati u banku s osobnom iskaznicom kako bi podigli novac.

     Umirovljenik Ivan Ć. iz Bjelovara nam se javio i kazao kako je njegov dug prvotno bio mali, ali mu je posljed­njih 15 godina narasla kamata i više je ne može isplaćivati. Predložio je da se uvede zakonski cenzus ispod kojeg se ne može ovršiti mirovina. SUH je već to predlagao i ponovno će se založiti da se ustanovi cenzus u visini od 2.485 kuna koliko iznosi hrvatska linija siromaštva.

     Sindikatu se javio i jedan profesor iz Splita koji ima ovrhu od 600 kuna već šest godina, jer je bio jamac za kredit znancu. Kazao nam je dajedva preživ­ljava s punom starosnom mirovinom te je predložio da se odluka o obustavlja­nju ovrhe na mirovinama produži do kraja godine.

Produženje do kraja pandemije

     SUH je, u ime svih ovršenih umirov­ljenika, 15. svibnja uputio novu inicija­tivu vladajućima u kojoj podsjeća da je u zakonu predviđeno da se mjera obustave ovrha može produžiti za tri mjeseca. U njoj piše kako u Republici Hrvatskoj ima gotovo 22.000 osoba čije su mirovine opte­rećene ovrhama, a u dobnoj skupini 65+ visoka je i stopa rizika od siromaštva od 28,1 posto, a prosječan udjel neto mirovine u prosječnoj neto plaći iznosi samo 38 posto.

„Ovršeni umir

     Mnogi su si prvi put priuštili normalan obrok u vlastitom domu ili ponovno uključili struju. Apeliramo na vas da svakako produžite primjenu zakona na još tri dodatna mjeseca svojom odlu­kom, odnosno do kraja trajanja poseb­nih okolnosti kako bi se na taj način bar donekle olakšao položaj brojnih umi­rovljenika i starijih osoba u ovim uvje­tima svjetske pandemije koronavirusa", stoji u inicijativi SUH-a.

     Nakon što smo višekratno kontak­tirali Vladu, od press službe smo dobili odgovor kako Vlada još razmatra mo­gućnost dodatnog produljenja mjere za odgodu ovrhe nad mirovinom. Odgo­vor se čeka.

Igor Knežević