UVODNA RIJEČ

Svi smo mi doktori

Piše: Jasna A. Petrović

     Zašto se netko od 80+ godina ne bi cijepio protiv Covida-19? Zato jer je slabije pokretan, a živi na petom katu zgrade bez lifta; zato jer prebiva u selu bez autobusa i vlaka, Bogu iza nogu? Zato jer ne želi dobiti nuspojave poput krvnog ugruška, neuropatije, sljepila i svih drugih poznatih i nepoznatih boleština, a niti dobiti svojstvo magneta na mjestu cijepljenja odnosno„ugradnje čipa"? Zato jer je sve to izmišljotina, stari bi umirali ionako od drugih bolesti i jer iza svega stoji farmaceutska industrija koja mlati lovu na naivcima. Uostalom, brojke to potvrđuju. Ako ste Hrvat od 80+ cijepilo vas se manje od polovice, dok je u Austriji 70 posto dobilo dvije doze, u većini EU zemalja od 65 do 90 posto, a npr. u Danskoj, Irskoj i Španjolskoj čak 100 posto!

     Starost je neizlječiva bolest, ali rizik od Covida-19 je mnogo veći od mogućih nuspojava na cjepivo, no kako posustaje korona, tako se u Hrvatskoj smanjuje interes za cijepljenje, ma koliko stručnjaci i političari upozoravali da je cijeplje­nje "zalog" za dulju turističku sezonu i mirniju jesen, kad bi Covid-19 ponovo mogao pokazati zube. Ipak, trebate li se cijepiti kad ste već ionako stari i izraubani, pa vam preostaje još jedva koja godina života; ako ste među onih 40 posto necijepljenih od 65+?

     Pa, naravno da trebate - kažu zagovaratelji cijepljenja, jer pandemija korone nije šala, a bolje je s cjepivom dobiti lakšu verziju bolesti, nego završiti na respiratoru. Kad se cijepiš, piše na televizijskim ekranima, onda si odgovorna osoba koja pokazuje želju da svojim činom zaštiti i druge. Osim toga od svih umrlih od koronavirusa manje od 12 posto ih je iz domova za starije, jer je tamo procijepljenost iznosila čak 80 posto.

     Antivakseri su, pak, sigurni kako je cjepivo nesigurno jer je prebrzo izmišljeno i nije testirano na dovoljnom broju ispitanika. No, ista im teorija nije niti u primisli kad dobiju neki novi antibiotik ili lijek za druge bolesti? Uvjetuju li svoje liječenje uvidom u znanstvene rukopise o stvaranju i testi­ranju lijeka? Nažalost, jedna smo od europskih zemalja s najvećim udjelom stanovnika koji„ne vjeruju" u cijepljenje.

     No, nije li ipak glavni razlog oklijevanja prema cijepljenju pad povjerenja u institucije i sustav, čemu su pridonijele i nekoherentnosti u upravljanju epidemijom, pa i nepoštiva­nje mjera od strane njihovih donositelja? Stoga i od sustava treba krenuti povratak povjerenja. Otvorenim informacijama, dosljednošću, s poštovanjem prema svom građaninu. Medi­cina je toliko napredovala da praktično nijedan čovjek nije zdrav, no još je važnije osvijestiti da s obzirom da nema lijeka protiv Covida-19, bolje je spriječiti nego liječiti. Cjepivom.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

 

VEĆE MIROVINE IZ PRVOG STUPA

56 posto spašenih

     Kako je Sindikat umirovljenika Hrvatske spasio 56 posto novoumirovljenih u 2019. godini? Naime, toliko ih je temeljem zadnje mirovinske reforme ste­klo pravo izlaska iz drugog mirovinskog stupa i isplate mirovine samo iz prvog javnog stupa. Točno je takvo zakonsko rješenje bilo prijedlogom predstavnika SUH-a na sjednicama Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije u jeku rasprave o reformi.

     Obvezni mirovinski fondovi pri četi­ri inozemne banke su se digli na noge i pokušali zaustaviti takvu mogućnost, jer njima je, logično, u interesu dobiti više, a isplatiti manje. Ipak, zahvaljujući upornosti tadašnjeg ministra rada i mirovinskog su­stava Marka Pavića novi ZOMO je omogućio isplatu povoljnije mirovine za korisnika, a to je u više od 56 posto slučajeva bila mirovina iz prvog mirovinskog stupa.

     Zašto naglašavamo daje bilo i više slučajeva da je mirovina iz oba stupa niža od one samo iz prvog stupa? Zato jer su

mirovinci izmislili mamac od 15 posto ste­čene „ušteđevine" iz drugog stupa, koji se može jednokratno isplatiti u trenutku umirovljenja u kešu. Šteta da je takva neprirodna mjera prihvaćena od strane Vlade, jer mirovinska štednja nema svr­hu pokrivanja dugova sebi i potomcima, već - obročnu isplatu mirovine. Mnogi su stoga i pod cijenu niže mirovine, pri­hvaćali varijantu iz oba stupa samo da bi se spasili ovrha, i to na radost bankara koji su time lažirali tržišni interes za svoj dvojbeni financijski proizvod.

     Dakle, od 4.537 korisnika starosne i prijevremene starosne mirovine u 2019. godini, 2.531 je izabrao mirovinu iz prvog stupa, dok u prva tri mjeseca ove godi­ne, smanjen je broj onih koji u uvjetima korone i ekonomske neizvjesnosti biraju povoljniju mirovinu, već, suočeni sa ugro- zom opasnom po život, biraju 15 posto jednokratne isplate. Kad je „jeftiniji" život, niža mirovina je manje bitna.

Jasna A. Petrović