UVODNA RIJEČ

Svi smo mi doktori

Piše: Jasna A. Petrović

     Zašto se netko od 80+ godina ne bi cijepio protiv Covida-19? Zato jer je slabije pokretan, a živi na petom katu zgrade bez lifta; zato jer prebiva u selu bez autobusa i vlaka, Bogu iza nogu? Zato jer ne želi dobiti nuspojave poput krvnog ugruška, neuropatije, sljepila i svih drugih poznatih i nepoznatih boleština, a niti dobiti svojstvo magneta na mjestu cijepljenja odnosno„ugradnje čipa"? Zato jer je sve to izmišljotina, stari bi umirali ionako od drugih bolesti i jer iza svega stoji farmaceutska industrija koja mlati lovu na naivcima. Uostalom, brojke to potvrđuju. Ako ste Hrvat od 80+ cijepilo vas se manje od polovice, dok je u Austriji 70 posto dobilo dvije doze, u većini EU zemalja od 65 do 90 posto, a npr. u Danskoj, Irskoj i Španjolskoj čak 100 posto!

     Starost je neizlječiva bolest, ali rizik od Covida-19 je mnogo veći od mogućih nuspojava na cjepivo, no kako posustaje korona, tako se u Hrvatskoj smanjuje interes za cijepljenje, ma koliko stručnjaci i političari upozoravali da je cijeplje­nje "zalog" za dulju turističku sezonu i mirniju jesen, kad bi Covid-19 ponovo mogao pokazati zube. Ipak, trebate li se cijepiti kad ste već ionako stari i izraubani, pa vam preostaje još jedva koja godina života; ako ste među onih 40 posto necijepljenih od 65+?

     Pa, naravno da trebate - kažu zagovaratelji cijepljenja, jer pandemija korone nije šala, a bolje je s cjepivom dobiti lakšu verziju bolesti, nego završiti na respiratoru. Kad se cijepiš, piše na televizijskim ekranima, onda si odgovorna osoba koja pokazuje želju da svojim činom zaštiti i druge. Osim toga od svih umrlih od koronavirusa manje od 12 posto ih je iz domova za starije, jer je tamo procijepljenost iznosila čak 80 posto.

     Antivakseri su, pak, sigurni kako je cjepivo nesigurno jer je prebrzo izmišljeno i nije testirano na dovoljnom broju ispitanika. No, ista im teorija nije niti u primisli kad dobiju neki novi antibiotik ili lijek za druge bolesti? Uvjetuju li svoje liječenje uvidom u znanstvene rukopise o stvaranju i testi­ranju lijeka? Nažalost, jedna smo od europskih zemalja s najvećim udjelom stanovnika koji„ne vjeruju" u cijepljenje.

     No, nije li ipak glavni razlog oklijevanja prema cijepljenju pad povjerenja u institucije i sustav, čemu su pridonijele i nekoherentnosti u upravljanju epidemijom, pa i nepoštiva­nje mjera od strane njihovih donositelja? Stoga i od sustava treba krenuti povratak povjerenja. Otvorenim informacijama, dosljednošću, s poštovanjem prema svom građaninu. Medi­cina je toliko napredovala da praktično nijedan čovjek nije zdrav, no još je važnije osvijestiti da s obzirom da nema lijeka protiv Covida-19, bolje je spriječiti nego liječiti. Cjepivom.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

 

PAUZA ZBOG KORONE

Tragedija u Splitu vratila inspekciju na teren

 

     Nakon tragedije u Andraševcu u siječnju 2020. gdje je u požaru stradalo šest štićenika doma za starije osobe saznalo se kako Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku ima samo devet inspektora socijalne skrbi. A zbog pandemije koronavirusa isto Ministarstvo je odlučilo da inspektori ne izlaze na teren od 16. ožujka. Doduše, uvedene su brojne upute kako bi se spriječilo širenje smrtonosnog virusa, no kako je bio ukinut nadzor, nitko nije mogao sa sigurnošću reći provode li se.

     A onda se početkom travnja dogodila nova tra­gedija, ovaj put u splitskom domu za starije buknula je zaraza, od koje je do sada preminulo 18 osoba. Mi­nistarstvo je, očito od straha od novih kritika, te na­kon što je 7. travnja 2020. Stožer civilne zaštite orga­nizirao zajednički posjet splitskom domu od strane ministra Vilija Beroša i ministrice Vesne Bedeković, reagiralo tako da su od 10. travnja inspektori ponov­no na terenu.    Dva dana prije ministrica Bedeković je bezočno lagala kako inspekcija normalno radi.

     Na naš upit što su inspektori radili gotovo mje­sec dana odgovorili su „kako su se obavljali drugi poslovi koji su isto tako sastavni dio inspekcijskih nadzora (donošenje rješenja, optužnih prijedlo­ga, izvješće, odgovaranje na upite raznih državnih i drugih institucija, vođenje evidencije o obavlje­nim nadzorima, analiza prikupljene dokumentaci­je iz nadzora, te dostavljenih očitovanja i dr.)“.

     Nakon povratka inspektora na teren, nadzor se provodi na način prilagođen i sukladan mjerama sprječavanja i suzbijanja epidemije COVID-19, što znači da se provodi uz korištenje zaštitne opreme i pridržavanje propisanih mjera Stožera civilne zašti­te, HZJZ i NZJZ, naglasili su iz ministarstva.