UVODNA RIJEČ

Svi smo mi doktori

Piše: Jasna A. Petrović

     Zašto se netko od 80+ godina ne bi cijepio protiv Covida-19? Zato jer je slabije pokretan, a živi na petom katu zgrade bez lifta; zato jer prebiva u selu bez autobusa i vlaka, Bogu iza nogu? Zato jer ne želi dobiti nuspojave poput krvnog ugruška, neuropatije, sljepila i svih drugih poznatih i nepoznatih boleština, a niti dobiti svojstvo magneta na mjestu cijepljenja odnosno„ugradnje čipa"? Zato jer je sve to izmišljotina, stari bi umirali ionako od drugih bolesti i jer iza svega stoji farmaceutska industrija koja mlati lovu na naivcima. Uostalom, brojke to potvrđuju. Ako ste Hrvat od 80+ cijepilo vas se manje od polovice, dok je u Austriji 70 posto dobilo dvije doze, u većini EU zemalja od 65 do 90 posto, a npr. u Danskoj, Irskoj i Španjolskoj čak 100 posto!

     Starost je neizlječiva bolest, ali rizik od Covida-19 je mnogo veći od mogućih nuspojava na cjepivo, no kako posustaje korona, tako se u Hrvatskoj smanjuje interes za cijepljenje, ma koliko stručnjaci i političari upozoravali da je cijeplje­nje "zalog" za dulju turističku sezonu i mirniju jesen, kad bi Covid-19 ponovo mogao pokazati zube. Ipak, trebate li se cijepiti kad ste već ionako stari i izraubani, pa vam preostaje još jedva koja godina života; ako ste među onih 40 posto necijepljenih od 65+?

     Pa, naravno da trebate - kažu zagovaratelji cijepljenja, jer pandemija korone nije šala, a bolje je s cjepivom dobiti lakšu verziju bolesti, nego završiti na respiratoru. Kad se cijepiš, piše na televizijskim ekranima, onda si odgovorna osoba koja pokazuje želju da svojim činom zaštiti i druge. Osim toga od svih umrlih od koronavirusa manje od 12 posto ih je iz domova za starije, jer je tamo procijepljenost iznosila čak 80 posto.

     Antivakseri su, pak, sigurni kako je cjepivo nesigurno jer je prebrzo izmišljeno i nije testirano na dovoljnom broju ispitanika. No, ista im teorija nije niti u primisli kad dobiju neki novi antibiotik ili lijek za druge bolesti? Uvjetuju li svoje liječenje uvidom u znanstvene rukopise o stvaranju i testi­ranju lijeka? Nažalost, jedna smo od europskih zemalja s najvećim udjelom stanovnika koji„ne vjeruju" u cijepljenje.

     No, nije li ipak glavni razlog oklijevanja prema cijepljenju pad povjerenja u institucije i sustav, čemu su pridonijele i nekoherentnosti u upravljanju epidemijom, pa i nepoštiva­nje mjera od strane njihovih donositelja? Stoga i od sustava treba krenuti povratak povjerenja. Otvorenim informacijama, dosljednošću, s poštovanjem prema svom građaninu. Medi­cina je toliko napredovala da praktično nijedan čovjek nije zdrav, no još je važnije osvijestiti da s obzirom da nema lijeka protiv Covida-19, bolje je spriječiti nego liječiti. Cjepivom.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

   

UMIROVLJENIČKE UDRUGE ŠOKIRANE

Silvano Hrelja glasao protiv povećanja cenzusa za dopunsko

 

     Matica umirovljenika Hrvatske i Sindikat umirovljenika Hrvatske priopćenjem od 4. svibnja 2020. su javno pozdravile odluku Vlade i Hrvatskog sabora kojom se 30. travnja u Zakonu o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju povećao prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatnu policu dopun­skog zdravstvenog osiguranja, što će najviše koristiti tisućama umi­rovljenika s niskim mirovinama, koji su zbog usklađivanja mirovina unatrag dvije godine izgubili be­splatno dopunsko.

     Time je okončana višegodišnja borba i lobiranje umirovljeničkih udruga, kao i dogovor postignut u prosincu prošle go­dine između predstavnika umirovljenika u Nacionalnom vijeću za umirovljenike i starije osobe s predsjednikom Vlade An- drejom Plenkovićem.

     Predstavnici umirovljenika su prvot­no zahtijevali da se novi cenzus utvrdi na razini hrvatske linije siromaštva, a to je trenutno 2.485 kuna, međutim kako po­trebna sredstva nije bilo moguće osigurati, prihvatilo se kompromisno rješenje, uz uvjet da se svake godine cenzus usklađuje s rastom mirovina. Time je novi cenzus porastao za 60 kuna - na 2.000 kuna za samca, odnosno za 47 kuna - na 1.563 kune po članu obitelji. Time će se omogu­ćiti povratak više tisuća umirovljenika u sustav besplatnog dopunskog osiguranja te zaustaviti njihovo ispadanje iz sustava i zbog mizernog povećanja mirovina od desetak kuna.

     Tako je započeto rješavanje jednog od dugotrajnih umirovljeničkih problema, jer cenzus nije mijenjan čak od 2004. godine, iako je Nacionalno vijeće za umirovljeni­ke i starije osobe, kao savjetodavno tijelo Vlade RH, pokretalo inicijative i za vrijeme prethodne Vlade u kojoj je Hrvatska stranka umirovljenika imala zamjenika ministra rada i mirovinskog sustava, te čija je Kukuriku koalicija bila na vlasti.

     HSU se odjednom u jesen 2019., na­kon ponovljenih javnih zahtjeva MUH-a i SUH-a na Nacionalnom vijeću i Vladi, sje­tio zatražiti povećanje cenzusa izmjenom zakona, ali za nešto manji iznos od linije siromaštva i bez usklađivanja s rastom mirovina. Nakon što je SUH tri četvrtka zaredom održao prosvjede pred Vladom zbog cenzusa, Silvano Hrelja je odlučio pokrenuti potpisivanje peticije za pove­ćanje cenzusa te skupio pedesetak tisuća potpisa, uglavnom od članova MUH-a i SUH-a. Hrelja je znao da kao oporbena stranka nemaju šanse progurati promjenu te intenzivno lobirao da konačno u prosincu dogovorena izmjena cenzusa uopće ne dođe do dnev­nog reda Sabora, što nije uspio zahvaljujući intenzivnim naporima čelnica SUH-a i MUH-a.

    Ono što iznenađuje jest da je jedini izabrani predstavnik umi­rovljenika u Hrvatskom saboru glasao protiv takvog nespornog pomaka u korist najsiromašnijih umirovljenika. Dugovječni umi­rovljenički zastupnik, koji od svoje 45. godine života pred­stavlja umirovljenike, doveo je u pitanje pravo legaliteta i legitimiteta umirovljeničkim udrugama da sudjeluju u pokretanju inicijativa i prijedloga za promjenu zakona, tvrdeći da samo on kao „legalni'' predstavnik u Saboru može predstavljati umirovljenike.

     Začuđujuće je da Hrelja za saborskom govornicom i u medijima već pola godine napada udruge koje su aktivno uključene u rješavanje brojnih problema umirovlje­nika i koje su se potvrdile kao autentični predstavnici umirovljenika. U raspravi u Hrvatskom saboru je gurao čak i tezu da se prihvaćanjem inicijative umirovljeničkih udruga dovodi u pitanje parlamentarizam, što je elementarno nepoznavanje demo­kracije i uloge udruga u društvu.

     Čelnice umirovljeničkih udruga ponavljano nazivaju„samozvanima", izdajicama, štetočinama, lažovi- ma, ulizicama i prevaranticama te prodanim babuskarama, kako u svojim stranačkim istupima, tako i na Facebook stranicama svoje stranke, iako su u skladu s važe­ćim zakonima i propisima legalno izabrane za predsjednice dvije naj­veće i najutjecajnije umirovljeničke udruge, Matice i SUH-a, a uz to su imenovane u Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe koje, kao savjetodavno tijelo Vlade RH, djeluje još od 2010. godine.

     Zajedno s njima u Nacionalnom vijeću su još četiri predstavnika umirovljenika i predstavnici četiriju ministarstava te HZMO-a i HZZO-a pa je to tijelo postalo relevantno mjesto socijalnog dijaloga umirovljenika i Vlade RH u skladu sa zakonima i suvreme­nom demokratskom praksom. Zanimljivo je da je u istom sastavu Nacionalno vijeće djelovalo i u mandatu Vlade u čijoj je koaliciji sudjelovao HSU, kada njihov čelnik Hrelja nije dovodio u pitanje njegovu legalnost, ali ni tada nije podržao zahtjeve umirov­ljenika za povećanjem cenzusa. Tada su mu u fokusu interesa bili samo osiguranici privatnog osiguravajućeg društva Royal, za koje je svojim glasom HDZ-u za prolaz godišnjeg proračuna izmamio nacionali­zaciju njihovih privatnih mirovina.

     Hrelja je za govornicom rekao „da se zakon donosi jer se njegovo veličanstvo Andrej Plenković uz kavu dogovorio s vrhuškom samozvanih predstavnica umirovljenika" te da njima trebaju „fotografija i članak, a Vladi privid suradnje i brige", kazao je Hrelja, čovjek kojemu nisu na srcu umirovljenici, već borba za fotelju u novoj koaliciji sa SDP-om pod svaku cijenu.

     Silvano Hrelja je tijekom rasprave u Sa­boru višekratno postavljao pitanje zbog čega aktualna Vlada nije još 2016. godine podigla cenzus nego tek sada pred izbore, jer je očito, zajedno sa svojim sekundantom u raspravi, bivšim ministrom Mirandom Mrsićem, zaboravio njima samima postaviti pitanje zašto nisu promijenili cenzus npr. 2014., u vrijeme kad su oni bili na vlasti, ali to nisu učinili.

     Tijela upravljanja umirovljenič­kih udruga, Izvršni odbor MUH-a i Upravni odbor SUH-a, oštro osuđuju i vrijeđanja i omalovažavanja legalno izabranih predstavnica umirovlje­nika i pitaju se kako je moguće, da nakon uspješnog pomaka u rješa­vanju ovog krupnog problema za najsiromašnije umirovljenike pro­tiv bude glas predstavnika jedine umirovljeničke stranke.

     Matica umirovljenika i Sindikat umi­rovljenika izražavaju i zadovoljstvo što je jednoglasno u Hrvatskom saboru usvojen i zakon kojim se obustavljaju svi ovršni postupci u vrijeme posebnih okolnosti vezanih za epidemiju korone, kao i ovrhe na mirovinama. Upravo su umirovljeničke udruge javno zagovarale takvo rješenje.

Jasna A. Petrović