UVODNA RIJEČ

Tko nam je „smjestio" Covid dodatak?!

Piše: Jasna A. Petrović

     Kad Vučić već po drugi put od početka pandemije daje Covid dodatak građanima i umirovljenicima Srbije, onda hrvatska oporba govori kako je on mudar populist koji je i socijal­no osjetljiv. Međutim, kad hrvatska Vlada, nakon godinu dana pritisaka umirovljeničkih udruga za isplatom takvog dodatka i hrvatskim umirovljenicima, nakon svakotjednih pregovora s umi­rovljenicima, konačno usvoji odluku o isplati, gle oporbe kako skače na pravedničke stražnje noge i udara po takvoj mjeri koja će makar jednokratno olakšati težak životni standard najranjivije starije populacije!

     Prvi skače na noge junačke znameniti Krešimir Beljak, čelnik Hrvatske seljačke stranke, te glasno ustvrdi kako će taj dodatak dobiti ljudi s velikim njemačkim mirovinama, jer kaže da će najviši dodatak dobiti ljudi koji imaju male hrvatske, a velike inozemne mirovine, što nije točno.

     S druge strane, šef Bloka Umirovljenici Zajedno Milivoj Špika putem priopćenja straši umirovljenike kako će primanjem do­datka više izgubiti nego dobiti što također nije točno.„Pitanje je koliko će umirovljenika zbog nekoliko kuna ili nekoliko stotina kuna kojima prelaze cenzus izgubiti pravo na policu dopunskog zdravstvenog ili izgubiti neka druga prava i hoće li Covid dodatak biti zaštićen od ovrha?" Sve to pita Špika koji nije primijetio kako su sve takve nevolje izpregovarane i utanačene.

     Možda ćete reći da nisu namjerno preokrenuli istinu, no i onaj tko je u poslu nemaran, brat je onome koji ruši.

Treći se obznanio saborski zastupnik Hrvatske stranke umi­rovljenika koja je dijelom sudjelovala u zahtijevanju isplate Covid dodatka, tvrdeći kako je taj iznos puno manji od onog koji je on tražio, no dopušta da će umirovljenicima koji žive od niskih mi­rovina barem malo pomoći?! Halo,„barem malo"? Šesto milijuna kuna i 850 tisuća umirovljenika su male brojke?

     A onda Hrelja kaže kako je to sitnica jer je taj „novac ionako osiguran u proračunu, i to milijardu i 200 milijuna kuna, pa se Vlada nije pretrgnula". Drugi pak političar kaže da je to sve no­vac iz Europske unije, iako je to zapravo umirovljenički novac iz budžeta, namaknut većim dijelom preniskom stopom zadnjeg usklađivanja od samo pola posto. I tako se, nakon koronavirusa i cjepiva, nižu teorije zavjere i u vezi Covid dodatka.

     Glupost je udaljena samo par klikova kompjutorskim mišem. Sve više ljudi vjeruje u stvari koje su se do jučer smatrale nevi­đenim glupostima. Nije to samo bizarno, već je i izuzetno opa­sno za demokraciju. A naposljetku, takve gluposti nanose i bol, nesigurnost, strah, pokreću ljude u paniku, trk, ili ih zamrznu na mjestu. Negativni pogled na život nije samo gubljenje vremena, već i ozbiljan propust biti odgovornom osobom. Dečki, saberite se i radujte se s onima kojima je Covid dodatak olakšao barem jedan dan.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

IZVJEŠĆE O RADU PRAVOBRANITELJICE ZA RAVNOPRAVNOST SPOLOVA ZA 2019.

Od male plaće do još manje mirovine

 

     Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova je predstavila Izvješće o radu za 2019. te donosimo interpretaciju jaza u plaćama i mirovinama.

     Jaz u plaćama i mirovinama u Hrvatskoj se vrlo blago smanju­je. Prema dostupnim podacima Državnog zavoda za statistiku o prosječnim bruto plaćama zaposlenih u pravnim osobama u 2018. godini muškarci su prosječno mjesečno zaradili 8.837 kn, a žene 7.711 kn. Navedeni podaci ukazuju na prosječni jaz u plaćama od 12,74 posto, što je u odnosu na prethodno razdoblje niže za 0,45 posto.

     Analizirajući jaz u plaćama prema djelatnosti, može se zaklju­čiti da žene imaju manju prosječnu bruto plaću u 16 od ukupno 19 područja djelatnosti. Ovisno o djelatnosti, prosječni jaz u plaći varira. Osobito izraženi raskoraci u plaćama prisutni su u djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (27,8 posto), financijskoj dje­latnosti i djelatnosti osiguranja (27,6 posto) te djelatnosti trgovine na veliko i malo (21,7 posto). Ako se navedeni podaci dovedu u kontekst sa zastupljenošću pojedinog spola u konkretnoj djelat­nosti, dolazi se do spoznaje da su u sva tri područja zastupljenije žene, uz izrazitu dominaciju u prva dva područja od 78,7 posto. Slijedom navedenog, očite su indicije da se tzv. stakleni strop na ovim područjima manifestira u najekstremnijem obliku te da je uzroke ovako visokog jaza u plaćama potrebno potražiti u većoj zastupljenosti muškaraca na bolje plaćenim pozicijama u organi­zacijskoj hijerarhiji.

Bolji od europskog prosjeka

     U izvješću o radu za 2019. godinu Pravobraniteljica za ravnoprav­nost spolova upozorava kako su jaz u plaćama i nedostatak transparentnosti plaća tematika koja je u posljednje vrijeme u posebnom fokusu Europske komisije, jednako kao i rodni jaz u mirovinama. Prema podacima Eurostata (Gender pay gap in unadjusted form), na razini Europske unije žene u prosjeku imaju 15,7 posto manju plaću od muškaraca. U novoj Strategiji EU za ravnopravnost spo­lova 2020.-2025., napominje se kako će Europska komisija do kraja 2020. predstaviti obvezujuće mjere vezane uz transparentnost plaća.      Nadalje, slijedeći načela Europskog stupa socijalnih prava, Europ­ski parlament i Vijeće su usvojili Direktivu 2019/1158 o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i pružatelja skrbi, a Vijeće Europske unije donijelo je Preporuku o pristupu radnika/ca i samozaposlenih osoba socijalnoj zaštiti.

     Dugoročna posljedica jaza u plaćama je produbljenje jaza u mirovinama. Prosječna mirovina u Republici Hrvatskoj (2018.) iznosila je 2.618,81 kn*. Promatrano po spolu, prosječna mirovina muškaraca iznosila je 2.964,87 kn, dok je prosječna mirovina žena iznosila 2.326,14 kn. Jaz u mirovini izračunat prema podacima o prosječnoj mirovini za muškarce i žene (2018.) iznosi 21,54 posto, što je na nešto nižoj razini od podatka iz 2017., kada je jaz iznosio 21,6 posto.

     Na razini Europske unije, prema podacima Eurostata (EU-SILC survey), jaz u mirovinama iznosi 29,1 posto. Imajući u vidu da je jaz u mirovinama dinamička kategorija koja se zbog svoje prirode vrlo sporo mijenja, Pravobraniteljica smatra da je ovaj mali pomak i izostanak produbljenja jaza - pozitivan trend. Anticipirajući ozbilj­nost problema jaza u plaćama i mirovinama, važno je istaknuti da je Pravobraniteljica (2018.) pokrenula EU-projekt"Jednaka prava - jednake plaće - jednake mirovine" - Širenje opsega implementacije akcija i zakonskih standarda rodne ravnopravnosti s ciljem dosti­zanja rodne ravnopravnosti i sprječavanja siromaštva u Hrvatskoj, čija je ujedno i nositeljica. Krajnja posljedica lošijeg položaja žena na tržištu rada te jaza u plaćama i mirovinama, manifestira se na području rizika od siromaštva.

Ženska cijena siromaštva

     Stope rizika od siromaštva muškaraca i žena se vidljivo manife­stiraju nakon 54. godina života kada do izražaja dolaze nepovoljni faktori koji žene dovode u sve veći rizik od siromaštva i socijalne isključenosti. Stopa rizika od siromaštva za žene u dobi 55-64 go­dine iznosi 23,3 posto, što je oko tri posto više nego za muškarce u istoj dobi. Razlika u stopi je najizraženija u odnosu na žene u dobi od 65 i više godina gdje stopa iznosi 31,3 posto, dok za muškarce iznosi 23,5 posto, odnosno za 7,8 posto manje. Promatrajući ukupne faktore vezane uz siromaštvo i socijalnu isključenost, osobe koje se nalaze u najvećem riziku od siromaštva su žene koje čine jed- nočlano kućanstvo, a stopa rizika iznosi 48,9 posto (Državni zavod za statistiku: Pokazatelji siromaštva i socijalne isključenosti u 2018.).

      U kontekstu podizanja standarda te borbe protiv siromaštva, za pohvaliti je povećanje minimalne bruto plaće na 4.062,51 kn, kao i najavljeno uvođenje tzv. instituta nacionalne mirovine u iznosu od 800 kn, usmjerenog na zaštitu od siromaštva, osobito stoga što je prema projekciji Ministarstva rada i mirovinskoga sustava, procjena da će oko 53.000 stanovnika u 2021., imati više od 65 godina, a neće ostvarivati nikakve prihode.

     Kada promatramo ravnopravnost spolova na području rada i zapošljavanja prema ocjeni Europskog instituta za ravnopravnost spolova (EIGE), Republika Hrvatska (2019.) ima indeks ravnoprav­nosti spolova 55,6 te zauzima 22. mjesto među 28 zemalja članica Europske unije. Međutim, kad je u pitaju ravnopravnost spolova u smislu participacije na tržištu rada, Republika Hrvatska nalazi se s indeksom 78,9. na 24. mjestu. Daleki je još put do ravnopravnosti na tržištu rada i u mirovini!

     *U tekstu su korišteni podaci za mirovine prema Zakonu o miro­vinskom osiguranju, bez m irovina prema međunarodnim ugovorima, ali ne i mirovine prema posebn im propisima.