UVODNA RIJEČ

Svi smo mi doktori

Piše: Jasna A. Petrović

     Zašto se netko od 80+ godina ne bi cijepio protiv Covida-19? Zato jer je slabije pokretan, a živi na petom katu zgrade bez lifta; zato jer prebiva u selu bez autobusa i vlaka, Bogu iza nogu? Zato jer ne želi dobiti nuspojave poput krvnog ugruška, neuropatije, sljepila i svih drugih poznatih i nepoznatih boleština, a niti dobiti svojstvo magneta na mjestu cijepljenja odnosno„ugradnje čipa"? Zato jer je sve to izmišljotina, stari bi umirali ionako od drugih bolesti i jer iza svega stoji farmaceutska industrija koja mlati lovu na naivcima. Uostalom, brojke to potvrđuju. Ako ste Hrvat od 80+ cijepilo vas se manje od polovice, dok je u Austriji 70 posto dobilo dvije doze, u većini EU zemalja od 65 do 90 posto, a npr. u Danskoj, Irskoj i Španjolskoj čak 100 posto!

     Starost je neizlječiva bolest, ali rizik od Covida-19 je mnogo veći od mogućih nuspojava na cjepivo, no kako posustaje korona, tako se u Hrvatskoj smanjuje interes za cijepljenje, ma koliko stručnjaci i političari upozoravali da je cijeplje­nje "zalog" za dulju turističku sezonu i mirniju jesen, kad bi Covid-19 ponovo mogao pokazati zube. Ipak, trebate li se cijepiti kad ste već ionako stari i izraubani, pa vam preostaje još jedva koja godina života; ako ste među onih 40 posto necijepljenih od 65+?

     Pa, naravno da trebate - kažu zagovaratelji cijepljenja, jer pandemija korone nije šala, a bolje je s cjepivom dobiti lakšu verziju bolesti, nego završiti na respiratoru. Kad se cijepiš, piše na televizijskim ekranima, onda si odgovorna osoba koja pokazuje želju da svojim činom zaštiti i druge. Osim toga od svih umrlih od koronavirusa manje od 12 posto ih je iz domova za starije, jer je tamo procijepljenost iznosila čak 80 posto.

     Antivakseri su, pak, sigurni kako je cjepivo nesigurno jer je prebrzo izmišljeno i nije testirano na dovoljnom broju ispitanika. No, ista im teorija nije niti u primisli kad dobiju neki novi antibiotik ili lijek za druge bolesti? Uvjetuju li svoje liječenje uvidom u znanstvene rukopise o stvaranju i testi­ranju lijeka? Nažalost, jedna smo od europskih zemalja s najvećim udjelom stanovnika koji„ne vjeruju" u cijepljenje.

     No, nije li ipak glavni razlog oklijevanja prema cijepljenju pad povjerenja u institucije i sustav, čemu su pridonijele i nekoherentnosti u upravljanju epidemijom, pa i nepoštiva­nje mjera od strane njihovih donositelja? Stoga i od sustava treba krenuti povratak povjerenja. Otvorenim informacijama, dosljednošću, s poštovanjem prema svom građaninu. Medi­cina je toliko napredovala da praktično nijedan čovjek nije zdrav, no još je važnije osvijestiti da s obzirom da nema lijeka protiv Covida-19, bolje je spriječiti nego liječiti. Cjepivom.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

IZVJEŠĆE O RADU PRAVOBRANITELJICE ZA RAVNOPRAVNOST SPOLOVA ZA 2019.

Od male plaće do još manje mirovine

 

     Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova je predstavila Izvješće o radu za 2019. te donosimo interpretaciju jaza u plaćama i mirovinama.

     Jaz u plaćama i mirovinama u Hrvatskoj se vrlo blago smanju­je. Prema dostupnim podacima Državnog zavoda za statistiku o prosječnim bruto plaćama zaposlenih u pravnim osobama u 2018. godini muškarci su prosječno mjesečno zaradili 8.837 kn, a žene 7.711 kn. Navedeni podaci ukazuju na prosječni jaz u plaćama od 12,74 posto, što je u odnosu na prethodno razdoblje niže za 0,45 posto.

     Analizirajući jaz u plaćama prema djelatnosti, može se zaklju­čiti da žene imaju manju prosječnu bruto plaću u 16 od ukupno 19 područja djelatnosti. Ovisno o djelatnosti, prosječni jaz u plaći varira. Osobito izraženi raskoraci u plaćama prisutni su u djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (27,8 posto), financijskoj dje­latnosti i djelatnosti osiguranja (27,6 posto) te djelatnosti trgovine na veliko i malo (21,7 posto). Ako se navedeni podaci dovedu u kontekst sa zastupljenošću pojedinog spola u konkretnoj djelat­nosti, dolazi se do spoznaje da su u sva tri područja zastupljenije žene, uz izrazitu dominaciju u prva dva područja od 78,7 posto. Slijedom navedenog, očite su indicije da se tzv. stakleni strop na ovim područjima manifestira u najekstremnijem obliku te da je uzroke ovako visokog jaza u plaćama potrebno potražiti u većoj zastupljenosti muškaraca na bolje plaćenim pozicijama u organi­zacijskoj hijerarhiji.

Bolji od europskog prosjeka

     U izvješću o radu za 2019. godinu Pravobraniteljica za ravnoprav­nost spolova upozorava kako su jaz u plaćama i nedostatak transparentnosti plaća tematika koja je u posljednje vrijeme u posebnom fokusu Europske komisije, jednako kao i rodni jaz u mirovinama. Prema podacima Eurostata (Gender pay gap in unadjusted form), na razini Europske unije žene u prosjeku imaju 15,7 posto manju plaću od muškaraca. U novoj Strategiji EU za ravnopravnost spo­lova 2020.-2025., napominje se kako će Europska komisija do kraja 2020. predstaviti obvezujuće mjere vezane uz transparentnost plaća.      Nadalje, slijedeći načela Europskog stupa socijalnih prava, Europ­ski parlament i Vijeće su usvojili Direktivu 2019/1158 o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i pružatelja skrbi, a Vijeće Europske unije donijelo je Preporuku o pristupu radnika/ca i samozaposlenih osoba socijalnoj zaštiti.

     Dugoročna posljedica jaza u plaćama je produbljenje jaza u mirovinama. Prosječna mirovina u Republici Hrvatskoj (2018.) iznosila je 2.618,81 kn*. Promatrano po spolu, prosječna mirovina muškaraca iznosila je 2.964,87 kn, dok je prosječna mirovina žena iznosila 2.326,14 kn. Jaz u mirovini izračunat prema podacima o prosječnoj mirovini za muškarce i žene (2018.) iznosi 21,54 posto, što je na nešto nižoj razini od podatka iz 2017., kada je jaz iznosio 21,6 posto.

     Na razini Europske unije, prema podacima Eurostata (EU-SILC survey), jaz u mirovinama iznosi 29,1 posto. Imajući u vidu da je jaz u mirovinama dinamička kategorija koja se zbog svoje prirode vrlo sporo mijenja, Pravobraniteljica smatra da je ovaj mali pomak i izostanak produbljenja jaza - pozitivan trend. Anticipirajući ozbilj­nost problema jaza u plaćama i mirovinama, važno je istaknuti da je Pravobraniteljica (2018.) pokrenula EU-projekt"Jednaka prava - jednake plaće - jednake mirovine" - Širenje opsega implementacije akcija i zakonskih standarda rodne ravnopravnosti s ciljem dosti­zanja rodne ravnopravnosti i sprječavanja siromaštva u Hrvatskoj, čija je ujedno i nositeljica. Krajnja posljedica lošijeg položaja žena na tržištu rada te jaza u plaćama i mirovinama, manifestira se na području rizika od siromaštva.

Ženska cijena siromaštva

     Stope rizika od siromaštva muškaraca i žena se vidljivo manife­stiraju nakon 54. godina života kada do izražaja dolaze nepovoljni faktori koji žene dovode u sve veći rizik od siromaštva i socijalne isključenosti. Stopa rizika od siromaštva za žene u dobi 55-64 go­dine iznosi 23,3 posto, što je oko tri posto više nego za muškarce u istoj dobi. Razlika u stopi je najizraženija u odnosu na žene u dobi od 65 i više godina gdje stopa iznosi 31,3 posto, dok za muškarce iznosi 23,5 posto, odnosno za 7,8 posto manje. Promatrajući ukupne faktore vezane uz siromaštvo i socijalnu isključenost, osobe koje se nalaze u najvećem riziku od siromaštva su žene koje čine jed- nočlano kućanstvo, a stopa rizika iznosi 48,9 posto (Državni zavod za statistiku: Pokazatelji siromaštva i socijalne isključenosti u 2018.).

      U kontekstu podizanja standarda te borbe protiv siromaštva, za pohvaliti je povećanje minimalne bruto plaće na 4.062,51 kn, kao i najavljeno uvođenje tzv. instituta nacionalne mirovine u iznosu od 800 kn, usmjerenog na zaštitu od siromaštva, osobito stoga što je prema projekciji Ministarstva rada i mirovinskoga sustava, procjena da će oko 53.000 stanovnika u 2021., imati više od 65 godina, a neće ostvarivati nikakve prihode.

     Kada promatramo ravnopravnost spolova na području rada i zapošljavanja prema ocjeni Europskog instituta za ravnopravnost spolova (EIGE), Republika Hrvatska (2019.) ima indeks ravnoprav­nosti spolova 55,6 te zauzima 22. mjesto među 28 zemalja članica Europske unije. Međutim, kad je u pitaju ravnopravnost spolova u smislu participacije na tržištu rada, Republika Hrvatska nalazi se s indeksom 78,9. na 24. mjestu. Daleki je još put do ravnopravnosti na tržištu rada i u mirovini!

     *U tekstu su korišteni podaci za mirovine prema Zakonu o miro­vinskom osiguranju, bez m irovina prema međunarodnim ugovorima, ali ne i mirovine prema posebn im propisima.