UVODNA RIJEČ
Svi smo mi doktori
Piše: Jasna A. Petrović
Zašto se netko od 80+ godina ne bi cijepio protiv Covida-19? Zato jer je slabije pokretan, a živi na petom katu zgrade bez lifta; zato jer prebiva u selu bez autobusa i vlaka, Bogu iza nogu? Zato jer ne želi dobiti nuspojave poput krvnog ugruška, neuropatije, sljepila i svih drugih poznatih i nepoznatih boleština, a niti dobiti svojstvo magneta na mjestu cijepljenja odnosno„ugradnje čipa"? Zato jer je sve to izmišljotina, stari bi umirali ionako od drugih bolesti i jer iza svega stoji farmaceutska industrija koja mlati lovu na naivcima. Uostalom, brojke to potvrđuju. Ako ste Hrvat od 80+ cijepilo vas se manje od polovice, dok je u Austriji 70 posto dobilo dvije doze, u većini EU zemalja od 65 do 90 posto, a npr. u Danskoj, Irskoj i Španjolskoj čak 100 posto!
Starost je neizlječiva bolest, ali rizik od Covida-19 je mnogo veći od mogućih nuspojava na cjepivo, no kako posustaje korona, tako se u Hrvatskoj smanjuje interes za cijepljenje, ma koliko stručnjaci i političari upozoravali da je cijepljenje "zalog" za dulju turističku sezonu i mirniju jesen, kad bi Covid-19 ponovo mogao pokazati zube. Ipak, trebate li se cijepiti kad ste već ionako stari i izraubani, pa vam preostaje još jedva koja godina života; ako ste među onih 40 posto necijepljenih od 65+?
Pa, naravno da trebate - kažu zagovaratelji cijepljenja, jer pandemija korone nije šala, a bolje je s cjepivom dobiti lakšu verziju bolesti, nego završiti na respiratoru. Kad se cijepiš, piše na televizijskim ekranima, onda si odgovorna osoba koja pokazuje želju da svojim činom zaštiti i druge. Osim toga od svih umrlih od koronavirusa manje od 12 posto ih je iz domova za starije, jer je tamo procijepljenost iznosila čak 80 posto.
Antivakseri su, pak, sigurni kako je cjepivo nesigurno jer je prebrzo izmišljeno i nije testirano na dovoljnom broju ispitanika. No, ista im teorija nije niti u primisli kad dobiju neki novi antibiotik ili lijek za druge bolesti? Uvjetuju li svoje liječenje uvidom u znanstvene rukopise o stvaranju i testiranju lijeka? Nažalost, jedna smo od europskih zemalja s najvećim udjelom stanovnika koji„ne vjeruju" u cijepljenje.
No, nije li ipak glavni razlog oklijevanja prema cijepljenju pad povjerenja u institucije i sustav, čemu su pridonijele i nekoherentnosti u upravljanju epidemijom, pa i nepoštivanje mjera od strane njihovih donositelja? Stoga i od sustava treba krenuti povratak povjerenja. Otvorenim informacijama, dosljednošću, s poštovanjem prema svom građaninu. Medicina je toliko napredovala da praktično nijedan čovjek nije zdrav, no još je važnije osvijestiti da s obzirom da nema lijeka protiv Covida-19, bolje je spriječiti nego liječiti. Cjepivom.
Web stranice naših podružnica
KADA ĆE REVIZIJA?
Saborske mirovine porasle dvije tisuće kuna!
Prema posljednjim podatcima čak 178 tisuća korisnika prima povlaštene mirovine, a ono što definitivno bode oči su iznosi koje prima trenutno 673 umirovljenih zastupnika Hrvatskog sabora, članova Vlade, sudaca Ustavnog suda i glavnih državnih revizora. Naime, oni primaju nikad veću mirovinu, u prosjeku od 10.033,88 kuna. Usporedbe radi, prosječna mirovina običnog umirovljenika iznosi 2.507 kuna, što je čak četiri puta manje. Treba napomenuti i da saborski zastupnici u odnosu na obične umirovljenike u mirovinu mogu prema povlaštenim uvjetima znatno ranije i to bez ikakve penalizacije.
Ono što je zajedničko svim hrvatskim Vladama pa tako i ovoj posljednjoj HDZ-ovoj je da su bile dosljedne u povećavanju mirovina bivšim saborskim zastupnicima. Zanimljivo je pogledati i podatke koliko je rasla mirovina ovoj povlaštenoj grupi umirovljenika za vrijeme aktualne Vlade. Tako je u rujnu 2016. godine iznosila prosječno 8.011,85 kuna. Dakle, u tri i pol godine HDZ- ove vlasti saborske mirovine su porasle za 2.022 kune!
Usporedbe radi, prosječna mirovina svih umirovljenika prema običnim propisima u tri i pol godine ove Vlade narasla je za 256 kuna, odnosno u rujnu 2016. iznosila je 2.251 kunu. Saborske mirovine, dakle, narasle su čak osam puta više od običnih. Kategorija najniže mirovine u istom razdoblju narasla je najmanje, samo 227 kuna, sa 1.448 kuna na 1.675 kuna. Matematika kaže da je prosječna saborska mirovina porasla za devet puta više od prosječne najniže mirovine. Je li to vama normalno?
Revizijom do novca
Podsjetimo, sve mirovine se usklađuju dvaput godišnje, u siječnju i srpnju, a prate rast plaća i troškova života. No, ono što je uzrokovalo dodatni rast saborskih mirovina za čak tisuću kuna je odluka HDZ-ove aktualne Vlade iz 2017. godine kojom je ukinuta Odredba o smanjenju saborskih mirovina za deset posto iz 2014. godine, koju je donijela bivša, Milanovićeva Vlada. Samo ta razlika godišnje košta proračun osam milijuna kuna.
I dok bi ušteda na saborskim mirovinama bila više simbolična, definitivno najveću uštedu u doba krize ova Vlada bi mogla napraviti revizijom postojećih braniteljskih mirovina. Jer, među 121 tisuće povlaštenih braniteljskih mirovina sigurno se krije jedan broj onih koji su lažirali svoj ratni put, a redovito u javnost izađu i slučajevi lažnih ratnih vojnih invalida. Takvih je slučajeva sve više i na sudovima i medijima, a na društvenim mrežama svakodnevno čujemo o „slučajevima".
Mjesta za rezove i uštede na mirovinama prema posebnim propisima definitivno ima pa se stoga i ne možemo složiti s premijerovom konstatacijom da neće dirati u (sve) mirovine. A hajdemo sada zaokružiti - mirovine po posebnim propisima za samo 178 tisuća umirovljenika teže oko devet milijardi kuna godišnje, dok za milijun ostalih umirovljenika odlazi„samo" 30 milijardi. Sve je jasno, zar ne?
Pandemija koronavirusa, ako potraje, možda bi konačno mogla natjerati vladajuće da uvedu reda u mirovine prema posebnim propisima.
Igor Knežević