UVODNA RIJEČ

Tko nam je „smjestio" Covid dodatak?!

Piše: Jasna A. Petrović

     Kad Vučić već po drugi put od početka pandemije daje Covid dodatak građanima i umirovljenicima Srbije, onda hrvatska oporba govori kako je on mudar populist koji je i socijal­no osjetljiv. Međutim, kad hrvatska Vlada, nakon godinu dana pritisaka umirovljeničkih udruga za isplatom takvog dodatka i hrvatskim umirovljenicima, nakon svakotjednih pregovora s umi­rovljenicima, konačno usvoji odluku o isplati, gle oporbe kako skače na pravedničke stražnje noge i udara po takvoj mjeri koja će makar jednokratno olakšati težak životni standard najranjivije starije populacije!

     Prvi skače na noge junačke znameniti Krešimir Beljak, čelnik Hrvatske seljačke stranke, te glasno ustvrdi kako će taj dodatak dobiti ljudi s velikim njemačkim mirovinama, jer kaže da će najviši dodatak dobiti ljudi koji imaju male hrvatske, a velike inozemne mirovine, što nije točno.

     S druge strane, šef Bloka Umirovljenici Zajedno Milivoj Špika putem priopćenja straši umirovljenike kako će primanjem do­datka više izgubiti nego dobiti što također nije točno.„Pitanje je koliko će umirovljenika zbog nekoliko kuna ili nekoliko stotina kuna kojima prelaze cenzus izgubiti pravo na policu dopunskog zdravstvenog ili izgubiti neka druga prava i hoće li Covid dodatak biti zaštićen od ovrha?" Sve to pita Špika koji nije primijetio kako su sve takve nevolje izpregovarane i utanačene.

     Možda ćete reći da nisu namjerno preokrenuli istinu, no i onaj tko je u poslu nemaran, brat je onome koji ruši.

Treći se obznanio saborski zastupnik Hrvatske stranke umi­rovljenika koja je dijelom sudjelovala u zahtijevanju isplate Covid dodatka, tvrdeći kako je taj iznos puno manji od onog koji je on tražio, no dopušta da će umirovljenicima koji žive od niskih mi­rovina barem malo pomoći?! Halo,„barem malo"? Šesto milijuna kuna i 850 tisuća umirovljenika su male brojke?

     A onda Hrelja kaže kako je to sitnica jer je taj „novac ionako osiguran u proračunu, i to milijardu i 200 milijuna kuna, pa se Vlada nije pretrgnula". Drugi pak političar kaže da je to sve no­vac iz Europske unije, iako je to zapravo umirovljenički novac iz budžeta, namaknut većim dijelom preniskom stopom zadnjeg usklađivanja od samo pola posto. I tako se, nakon koronavirusa i cjepiva, nižu teorije zavjere i u vezi Covid dodatka.

     Glupost je udaljena samo par klikova kompjutorskim mišem. Sve više ljudi vjeruje u stvari koje su se do jučer smatrale nevi­đenim glupostima. Nije to samo bizarno, već je i izuzetno opa­sno za demokraciju. A naposljetku, takve gluposti nanose i bol, nesigurnost, strah, pokreću ljude u paniku, trk, ili ih zamrznu na mjestu. Negativni pogled na život nije samo gubljenje vremena, već i ozbiljan propust biti odgovornom osobom. Dečki, saberite se i radujte se s onima kojima je Covid dodatak olakšao barem jedan dan.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

  

OLAKŠICE UMIROVLJENICIMA

Odgode, vaučeri, pogodnosti

 

     Hrvatska Vlada uvela je niz mjera koje bi trebale spasiti domaće gospodarstvo od velikog posrta- nja uzrokovanog smanjenom gospo­darskom aktivnošću zbog koronaviru­sa. Bojazan umirovljenika da će slabije punjenje proračuna značiti i smanjiva­nje njihovih mirovina prekinuo je pre­mijer Plenković, koji je kazao da se u mirovine neće dirati, za razliku od pla­ća u javnom sektoru, koje će doživjeti rezove u svibnju.

Ništa od vaučera za obroke

     I dok je prerano govoriti koliko će biti uspješne Vladine mjere, na neke dobre ideje koje su predložene, a tiču se umirovljenika, Vlada nije ni trepnu- la. Tako je sredinom ožujka 2020. Na­cionalna udruga ugostitelja uputila prijedlog Vladi da se ljudima u samo- izolaciji, rizičnim skupinama i umi­rovljenicima, izdaju vaučeri za ugo­stiteljske usluge do praga. Ugostitelji, koji su jedni od najpogođenijih ovom krizom, objasnili su kako bi ti vaučeri smanjili troškove naručivanja hrane, a najugroženije skupine stanovništva, one starije od 60, bi zadržali u svojim domovima.

     „Kako bi im se olakšala samoizola- cija, tražimo da im država dijeli vauče- re od 20 kuna dnevno, što je 600 kuna mjesečno, koje bi mogli zamijeniti za obroke po povoljnijim cijenama. Ako naši obroci dođu od 30 do 50 kuna, va- učer bi im financijski pomogao, a dobi­li bi svježe pripremljenu hranu i ostali u samoizolaciji", objasnio je predsjednik  Nacionalne udruge ugostitelja Marin Medak.

     Osim što bi se pomoglo starijima i nemoćnima, vaučeri bi donijeli i ko­rist za ekonomiju, odnosno sačuvali bi radna mjesta. Procjene su da će iz ugo­stiteljstva na burzi završiti 40.000 rad­nika, i samo trošak za burzu će biti 300 milijuna kuna. Zbog toga je isplativije uložiti u vaučere, smatra Medak.

Bez provizije na bankomatima

     Dobra vijest stigla je za sve umirov­ljenike koji imaju sreću da se nalaze u urbanim sredinama gdje se nalaze bankomati. Naime, sve banke u Hr­vatskoj odazvale su se preporuci Hrvatske narodne banke te su privre­meno ukinule na­platu naknade za podizanje novca na bankomatima u kojima korisnik nema otvoren ra­čun. Mjera je do­nesena kako bi se smanjio rizik od za­raze koronavirusa, odnosno da bi se kretanje i socijalni kontakti sveli na minimum. Dakako, vi­jest je dobra za one umirovljenike koji se znaju služiti bankomatima.

     Oni koji ne znaju morat će na šaltere, no ne svi. Naime, Hrvatska poštanska banka omogućila je umirovljenicima dostavu mirovine koju inače prima­ju putem tekućeg računa u HPB-u na kućnu adresu putem Hrvatske pošte i to bez naknade. Da bi ostvarili to pravo morate predati zahtjev, koji se može uručiti pozivom na broj 072 303304, elektroničkom poštom na info@posta. hr, obrascem putem https://obrasci. posta.hr/isplata (link će biti aktivan od 1. travnja) ili direktno u dogovoru s lo­kalnim poštarom.

     U obrascu će se naznačiti i iznos za dostavu. Nakon zaprimanja obrasca bilo kojim navedenim putem, Hrvat­ska pošta radi autorizaciju s Hrvatskom poštanskom bankom te se organizira dostava novca putem poštara uz pri­padajući nalog, pojasnili su iz HPB-a.

Umirovljenicima (samo) prednost

     Inače, HNB je bankama preporučio i da osiguraju pristup poslovnicama s minimalnim rizikom zdravstvene ugro­ze za određene skupine građana nude­ći npr. izdvojeno vrijeme rada poslov­nice za umirovljenike. Tu preporuku uvažile su rijetke banke. Iz Erste banke su potvrdili kako će u poslovnicama gdje imaju više otvorenih blagajni umirovljenici imati prioritet kako bi se očuvalo njihovo zdravlje i brzo isplatila mirovina.

     Pohvale idu i za Sberbanku koja je uvela posebno radno vrijeme za starije osobe i umirovljenike i to utorkom i če­tvrtkom od 9 do 10 sati, a dogovaraju i isplatu mirovina na kioscima Tiska. Iz druge najveće hrvatske banke, PBZ, su potvrdili kako će u dane isplate miro­vina prednost dati umirovljenicima od 8 do 12 sati te se mole ostali klijenti da se suzdrže od dolaska u poslovnice u to vrijeme. Najveća hrvatska banka, Zagrebačka banka, nema prilagođeno radno vrijeme za umirovljenike. Ono što je zajedničko svim bankama, je da upućuju sve korisnike da po mogućno­sti koriste bankomate.

Odgoda plaćanja računa

     Dobar potez je povukao i Grad Za­greb pa tako umirovljenici glavnog grada i osobe starije od 65 godina mogu odgoditi plaćanje računa za tri mjeseca. Cilj je, dakako, izbjegavanje gužvi pred blagajnama i potencijalne opasnosti od širenja zaraze. Mjera se odnosi na račune za usluge Zagrebač­kog holdinga, Plinare, Vodoopskrbe i odvodnje, kao i one prema Gradu. Od­goda je moguća za tri mjeseca od da­tuma dospijeća istaknutog na uplatni­cama. Zbog neplaćanja u navedenom roku neće biti obračunate zatezne kamate niti će se pokretati postupci ovrhe. No, odgoda samo znači da će ih trostruki računi čekati na naplatu.

     Naše umirovljenike sigurno će za­nimati i usvojena mjera Vlade prema kojoj oni kojima je istekla valjanost osobne iskaznice, vozačke dozvole i putovnice neće morati juriti po nove dokumente, jer je Vlada odlučila kako svi dokumenti i dalje vrijede, s time da se trebaju izvaditi novi tek 30 dana po objavljenom prestanku opasnosti od koronavirusa.

Igor Knežević