UVODNA RIJEČ

Svi smo mi doktori

Piše: Jasna A. Petrović

     Zašto se netko od 80+ godina ne bi cijepio protiv Covida-19? Zato jer je slabije pokretan, a živi na petom katu zgrade bez lifta; zato jer prebiva u selu bez autobusa i vlaka, Bogu iza nogu? Zato jer ne želi dobiti nuspojave poput krvnog ugruška, neuropatije, sljepila i svih drugih poznatih i nepoznatih boleština, a niti dobiti svojstvo magneta na mjestu cijepljenja odnosno„ugradnje čipa"? Zato jer je sve to izmišljotina, stari bi umirali ionako od drugih bolesti i jer iza svega stoji farmaceutska industrija koja mlati lovu na naivcima. Uostalom, brojke to potvrđuju. Ako ste Hrvat od 80+ cijepilo vas se manje od polovice, dok je u Austriji 70 posto dobilo dvije doze, u većini EU zemalja od 65 do 90 posto, a npr. u Danskoj, Irskoj i Španjolskoj čak 100 posto!

     Starost je neizlječiva bolest, ali rizik od Covida-19 je mnogo veći od mogućih nuspojava na cjepivo, no kako posustaje korona, tako se u Hrvatskoj smanjuje interes za cijepljenje, ma koliko stručnjaci i političari upozoravali da je cijeplje­nje "zalog" za dulju turističku sezonu i mirniju jesen, kad bi Covid-19 ponovo mogao pokazati zube. Ipak, trebate li se cijepiti kad ste već ionako stari i izraubani, pa vam preostaje još jedva koja godina života; ako ste među onih 40 posto necijepljenih od 65+?

     Pa, naravno da trebate - kažu zagovaratelji cijepljenja, jer pandemija korone nije šala, a bolje je s cjepivom dobiti lakšu verziju bolesti, nego završiti na respiratoru. Kad se cijepiš, piše na televizijskim ekranima, onda si odgovorna osoba koja pokazuje želju da svojim činom zaštiti i druge. Osim toga od svih umrlih od koronavirusa manje od 12 posto ih je iz domova za starije, jer je tamo procijepljenost iznosila čak 80 posto.

     Antivakseri su, pak, sigurni kako je cjepivo nesigurno jer je prebrzo izmišljeno i nije testirano na dovoljnom broju ispitanika. No, ista im teorija nije niti u primisli kad dobiju neki novi antibiotik ili lijek za druge bolesti? Uvjetuju li svoje liječenje uvidom u znanstvene rukopise o stvaranju i testi­ranju lijeka? Nažalost, jedna smo od europskih zemalja s najvećim udjelom stanovnika koji„ne vjeruju" u cijepljenje.

     No, nije li ipak glavni razlog oklijevanja prema cijepljenju pad povjerenja u institucije i sustav, čemu su pridonijele i nekoherentnosti u upravljanju epidemijom, pa i nepoštiva­nje mjera od strane njihovih donositelja? Stoga i od sustava treba krenuti povratak povjerenja. Otvorenim informacijama, dosljednošću, s poštovanjem prema svom građaninu. Medi­cina je toliko napredovala da praktično nijedan čovjek nije zdrav, no još je važnije osvijestiti da s obzirom da nema lijeka protiv Covida-19, bolje je spriječiti nego liječiti. Cjepivom.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

  

Umirovljenici nisu klonuli duhom

 

     Strah od smrtonosnog koronavirusa ušla je u sve pore društva, a ne čudi da je najviše tjeskobe taj virus uzrokovao starijim osobama, koje su najugroženija populacija. Kao da to nije bilo dovoljno, dodatni potres u živote zagrebačkih sta­novnika pa tako i umirovljenika unio je jaki potres koji je 22. ožujka zatresao hrvatsku metropolu. Par dana prije potresa, oprez i strah od koronavirusa, natjerali su„krizni stožer" Sindikata umirovljenika Hrvatske da donese mjere kojima bi se zaštitili za­poslenici, volonteri i svi članovi. Tako je, između ostalog, svim podružnicama SUH-a i županijskim povjereništvima poslana preporuka u kojoj je zatraženo da se do daljnjeg odgode svi susreti i okupljanja članova.

Pozivi u pomoć

     Odlučeno je i da svi zaposleni i volonteri u središnjici SUH-a do daljnjega svoj posao obavljaju od kuće, no nije se zaboravilo na naše umirovljenike koji svakodnevno nazivaju pravno i psihološko savjetovalište SUH-a te su te službe i dalje dostupne svima koji traže pomoć i savjete preusmjeravanjem telefona. I doista, nažalost, i psihološko i pravno savjetovalište SUH-a u posljednje vrijeme dobivaju puno više poziva nego što je uobičajeno.

     Koronavirus je paralizirao poslovanje u cijeloj Hrvatskoj, a to je na svojoj koži osjetilo i 12 i pol tisuća umirovljenika koji uz mirovinu rade do pola radnog vremena. Već su krenula otpuštanja tih umirovljenika, a mnogi su sad„na čekanju" pa zabrinuto zovu pravno savjetovalište kako bi se potužili na svoju situaciju. Ono što svakako rastužuje sve nas u SUH-u je i činjenica da su se javili brojni umirovljenici raspitujući se o pisanju oporuke, jer strah od koronavirusa ih je nagnao da počnu razmišljati o vlastitoj smrti. Mnogi su se žalili i na mirovinska prava te na preniske mirovine.

     I psihološko savjetovalište, kojeg vodi zamjenica predsjednice SUH-a, psihologinja Biserka Budigam, nakon pojave korona­virusa i potresa postalo je „popularnije", jer se u umirovljenike uvukao strah i sada traže riječi utjehe i savjete kako da se nose s teškim vremenima. Iako je ona ta

 

koja daje savjete za pregrmiti ovu krizu, i sama Biserka kaže kako osjeća određenu usamljenost, jer već praktički tri tjedna ne izlazi nigdje, a živi sama. No, to liječi telefonskim razgovorima s prijateljicama i kćeri, a kćer joj s vremena na vrijeme dođe s unučadi pred kuću kako bi ih vidjela i mahnula im preko ograde.

Strpljenje je izbavljenje

     A što tek reći za sudbinu predsjedni­ce SUH-a Jasne Petrović, koja je morala privremeno odseliti kod kćerke. Njoj su zbog potresa i oštećenja stana nestali voda i plin, ostala je bez grijanja i raspao se lift, a živi na četvrtom katu. Da bi mogla nastaviti raditi preko interneta počela je pisati reklamacije i pritužbe te natjerala mjerodavne službe da joj u par dana os­posobe plin, toplu vodu i grijanje, iako su joj prvotno rekli da će za popravak morati čekati do kraja korona krize.    Tako se ona opet na glavni broj SUH-a svakodnevno javlja sve češćim pozivateljima koji iznose brojne probleme.

     Na preusmjerenom telefonskom broju Pravnog savjetovališta SUH-a dnevno od­govara pravnica Sunčica Rukavina Jurca, a povremeno joj pomaže pravnik Davor Šmuljić. Novinar Igor Knežević prikuplja informacije i radi na uskršnjem broju Glasa umirovljenika. Ožujski broj, javljaju člano­vi, došao je na brojne adrese, u privatne domove, ali i u domove umirovljenika.

     Na tematskoj Facebook stranici SUH-a Pokret protiv siromaštva starijih osoba, koja ima blizu 20 tisuća pratitelja, dnevnim postovima se komunicira sa starijim oso­bama, čita njihove komentare i odgovara na upite, što sigurno olakšava izolaciju i osamljenost. I dok strah od potresa sva­kim novim danim slabi, umirovljenici, kao uostalom i svi građani, s nestrpljenjem čekaju kada će se stvari vratiti u normalu i kada će koronavirus nestati ili će se naći lijek za njega.

Sa svih strana - sa srcem

     Što rade članovi i aktivisti Sindikata umirovljenika Hrvatske u vrijeme kad im je zabranjeno raditi u službenim prosto­rijama, a i sami su zbog dobi „osuđeni" na izolaciju - upitali smo regionalne pot­predsjednike Biserku Budigam (Sjever), Vladimira Buršića (Zapad), Asju Tomin (Jug) i Matu Obradovića (Istok). Proradili su telefoni.

     U Gradu Zagrebu nakon potresa u kojem su stradale kuće dosta članova SUH-a iz četiri podružnice u podsljemenskoj zoni (Oporovec, Miroševec, Granešinski Novaki i Podsljeme) vlasnici su, iako su dobili rješenje o rušenju, sami popravljali krovove i kuće te nastavili stanovati. Podružnica Oporovec organizirala je „tim solidarnosti" kako bi pomagali u susjednom naselju Čučerju koje je više stradalo. Zgrada u kojoj je i prostor Podružnice Centar također je oštećena.   Predsjednici drugih podružnica uglavnom komuniciraju s članovima putem telefona, jer su i sami u izolaciji. Podružnica    Kraš je organizirala za više potrebitih starijih građana u Novom Zagrebu dostavu hrane iz Doma sv. Ane i iz Doma Park.

Biserka kaže kako je zvala i Bjelovar i Krapinu, no tamo su zamrznuli sve ak­tivnosti.

Ima i oboljelih

     Županijski povjerenik Zlatko Hržić jav­lja kako su u proteklom razdoblju zbog koronavirusa aktivnosti svih podružnica u Zagrebačkoj županiji svedene na minimum. U podružnicama se održavaju kontakti jedino telefonom, a u cilju prikupljanja informacija o zdravstvenom stanju i po­trebama članova. Nažalost, u Samoboru je jedna članica preminula, a u Rugvici je dvoje oboljelih i nalaze se u izolaciji. Također su i dvoje članova Zračne luke Zagreb oboljeli od korone. Bili bi presretni da na tome i ostane.

     Potpredsjednik Vladimir Buršić javlja kako su u podružnicama SUH-a u Istarskoj županiji uvedena različita rješenja s ciljem pomaganja članovima u ovoj izvanrednoj situaciji. Dežurstva u kancelariji su uvedena u nekim podružnicama, ali nisu otvorene za primanje članova, osim ako nije nešto hitno, ali su zato telefonski uvijek dostupni.

     U Puli volonteri s korisnicima dogovaraju sve što im je neophodno. Voditeljica volon­tera je telefonski povezana s njima. U svim jedinicama lokalne samouprave organizirana je pomoć najugroženijima - potrebitima putem volontera Crvenog križa, u nekima i preko Dobrovoljnog vatrogasnog društva te socijalne službe jedinica lokalne samo­uprave. Podružnice međusobno surađuju uglavnom telefonski i razmjenjuju iskustva.

Hrabrost s juga

     Sukladno uvođenim mjerama prevencije za suzbijanje korona virusa podružnice s juga Hrvatske pridržavaju se uputa pristiglih od strane Središnjeg ureda SUH-a, javlja se potpredsjednica Asja Tomin.

     S obzirom da se radi o rizičnim osobama, podružnica je zatražila za neke članove pomoć drugih udruga, Crvenog križa, stožera Civilne zaštite te drugih, kako bi se uz manje rizičnu mlađu populaciju organizirala pomoć u kupnji namirnica. Tako je splitska podružnica u kontaktu s gradskim kotarima organizirala volonte­re za pomoć starijima članovima. Preko službene Facebook stranice Podružnice se daju sve druge potrebne informacije.

     Podružnica Trogir u suradnji s udrugama civilnog društva brine o svojim članovima u nabavci prehrambenih proizvoda i lijekova, kako bi ostali doma. U manjim mjestima, gdje se svi poznaju, veliku ulogu imaju stožeri civilne zaštite pa tako predsjednici podružnica Omiša, Vrgorca, Žrnovnice i cijele regije Jug, su u kontaktu sa stože­rima u svojim gradovima. Svi su aktivni i pokazali su se kao izvrsni organizatori. Ostavili su svoje kontakt telefone svim članovima i uspostavili dežurstva, iako i sami spadaju u rizičnu skupinu.

     Dubrovnik se pokazao da je uvijek spreman pomoći te se priključio šivanju maski zajedno sa ženama iz Hrvatske stranke umirovljenika. A za dubrovačke članove SUH-a taj je posao obavila Marijana, tajnica podružnice. Hvala joj. Solidarnost su iskazali i svi predsjednici podružnica krajnjeg juga zemlje, te su u dnevnom kontaktu s članstvom.

Za sada bez oboljelih

     Predsjednici podružnica SUH-a regije Istok obaviješteni su o naputku Središnjeg ureda SUH-a o ponašanju članova za vrijeme pandemije, a oni su pak obavijestili članstvo da se prekidaju aktivnosti na dosadašnji način, oglasivši to na vratima prostorija koje koriste za rad, preko društvenih mreža i telefonom. Objavljeni su i dežurni telefoni za slučaj bilo kakvih potreba ili problema, plaćanja članarine, organizirane nabavke ili nečega drugog.

     Potpredsjednik Mato Obradović javlja kako su zadovoljni jer je savjesna i odgo­vorna samoizolacija rezultirala time da za sada nema oboljelih članova.

     U gradovima gdje djeluje Crveni križ, oni su preuzeli brigu o pomoći starijim osobama, a snabdijevanje je otežano, ali funkcionira uz pomoć mlađih članova obi­telji, susjeda ili prijatelja.

     U pojedinim općinama preko Crvenog križa članstvo je snabdjeveno i maskama, a ostali su se snalazili u kućnoj radinosti. Gdje je to bilo moguće, za Uskrs su osigu­rani i pokloni, negdje u novcu, a negdje u paketima za najpotrebitije.

     Predsjednik Županijskog povjereništva SUH-a Brodsko-posavske županije Stjepan Rakitić dodao je kako je u svih desetak podružnica u županiji, s obzirom da je riječ o članovima izrazito starije dobi, sve u znaku strpljivog i savjesnog čekanja da ova pandemija prođe pa da nastave s ak­tivnostima.

Jasna A. Petrović Igor Knežević