UVODNA RIJEČ
Svi smo mi doktori
Piše: Jasna A. Petrović
Zašto se netko od 80+ godina ne bi cijepio protiv Covida-19? Zato jer je slabije pokretan, a živi na petom katu zgrade bez lifta; zato jer prebiva u selu bez autobusa i vlaka, Bogu iza nogu? Zato jer ne želi dobiti nuspojave poput krvnog ugruška, neuropatije, sljepila i svih drugih poznatih i nepoznatih boleština, a niti dobiti svojstvo magneta na mjestu cijepljenja odnosno„ugradnje čipa"? Zato jer je sve to izmišljotina, stari bi umirali ionako od drugih bolesti i jer iza svega stoji farmaceutska industrija koja mlati lovu na naivcima. Uostalom, brojke to potvrđuju. Ako ste Hrvat od 80+ cijepilo vas se manje od polovice, dok je u Austriji 70 posto dobilo dvije doze, u većini EU zemalja od 65 do 90 posto, a npr. u Danskoj, Irskoj i Španjolskoj čak 100 posto!
Starost je neizlječiva bolest, ali rizik od Covida-19 je mnogo veći od mogućih nuspojava na cjepivo, no kako posustaje korona, tako se u Hrvatskoj smanjuje interes za cijepljenje, ma koliko stručnjaci i političari upozoravali da je cijepljenje "zalog" za dulju turističku sezonu i mirniju jesen, kad bi Covid-19 ponovo mogao pokazati zube. Ipak, trebate li se cijepiti kad ste već ionako stari i izraubani, pa vam preostaje još jedva koja godina života; ako ste među onih 40 posto necijepljenih od 65+?
Pa, naravno da trebate - kažu zagovaratelji cijepljenja, jer pandemija korone nije šala, a bolje je s cjepivom dobiti lakšu verziju bolesti, nego završiti na respiratoru. Kad se cijepiš, piše na televizijskim ekranima, onda si odgovorna osoba koja pokazuje želju da svojim činom zaštiti i druge. Osim toga od svih umrlih od koronavirusa manje od 12 posto ih je iz domova za starije, jer je tamo procijepljenost iznosila čak 80 posto.
Antivakseri su, pak, sigurni kako je cjepivo nesigurno jer je prebrzo izmišljeno i nije testirano na dovoljnom broju ispitanika. No, ista im teorija nije niti u primisli kad dobiju neki novi antibiotik ili lijek za druge bolesti? Uvjetuju li svoje liječenje uvidom u znanstvene rukopise o stvaranju i testiranju lijeka? Nažalost, jedna smo od europskih zemalja s najvećim udjelom stanovnika koji„ne vjeruju" u cijepljenje.
No, nije li ipak glavni razlog oklijevanja prema cijepljenju pad povjerenja u institucije i sustav, čemu su pridonijele i nekoherentnosti u upravljanju epidemijom, pa i nepoštivanje mjera od strane njihovih donositelja? Stoga i od sustava treba krenuti povratak povjerenja. Otvorenim informacijama, dosljednošću, s poštovanjem prema svom građaninu. Medicina je toliko napredovala da praktično nijedan čovjek nije zdrav, no još je važnije osvijestiti da s obzirom da nema lijeka protiv Covida-19, bolje je spriječiti nego liječiti. Cjepivom.
Web stranice naših podružnica
POGLED PREKO GRANICE
Njemačka, Poljska i Slovenija vole svoje umirovljenike
Sa zavisti hrvatski umirovljenici mogu pogledavati preko granice kako se u drugim europskim zemljama vlade odnose prema svojim umirovljenicima. Primjerice, njemačka Vlada pripremila je novi zakon o takozvanoj temeljnoj mirovini, kojom bi se od 2021. godine povećale mirovine onim umirovljenicima koji usprkos dugogodišnjem radnom stažu i uplaćivanju u mirovinski fond imaju niska primanja.
„Riječ je o vjerojatno najvećem socijalnom projektu ovog izbornog razdoblja. Temeljna mirovina će Njemačku učiniti pravednijom", izjavio je savezni ministar rada Hubertus Heil iz Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD). Uvođenje instituta temeljne mirovine spada u jedan od najvećih projekata kabineta Angele Merkel.
Tim mjerama obuhvatit će se uglavnom osobe s nižim kvalifikacijama ili osobe koje su radile skraćeno radno vrijeme pa su im tako i uplate u mirovinski fond bile niže od osiguranika s prosječnim ili višim primanjima.
"Ne radi se o slijepom razbacivanju novca nego o solidarnoj podršci onima koji, unatoč dugogodišnjem radnom stažu, u starosti nemaju dovoljno za život", rekao je Horst See- hofer, koalicijski partner iz Kršćan- sko-socijalne unije (CSU) i ministar unutarnjih poslova.
Mirovine udvostručene
Pravo na temeljnu mirovinu imali bi samo oni umirovljenici koji su u mirovinski fond uplaćivali najmanje 33 godine, a procjene su da će novom mjerom biti obuhvaćeno 1,3 milijuna umirovljenika. Državu će to stajati dodatnih 1,3 milijarde eura godišnje. Stranke vladajuće koalicije nisu se u početku mogle dogovoriti tko će imati pravo na temeljnu mirovinu, tako je CDU htjela spriječiti da dodatak na mirovinu primaju umirovljenici koji raspolažu nekretninama u Njemačkoj ili inozemstvu.
No, SPD se izborio da se ne uzme imovinski, već samo prihodovni cenzus. Ministar Heil naveo je primjer umirovljenice koja je 40 godina radila kao frizerka na minimalcu. Temeljna mirovina bi joj mirovinu sa 512 eura mjesečno trebala podići na čak 960 eura, odnosno za 47 posto. Bravo, Njemačka!
Poljacima 14 mirovina
U Poljskoj je u punom jeku kampanja za predsjedničke izbore, a u kojoj bi itekako mogli profitirati tamošnji umirovljenici. Naime, trenutačni predsjednik Andrzej Duda predložio je zakon prema kojem će umirovljenici ove godine dobiti 13 mirovina.
Tako će umirovljenici dobiti bonus u visini minimalne mirovine, koja u ovom trenutku iznosi 1.200 zlota, odnosno 2.088 kuna. U Poljskoj živi oko 12,6 milijuna umirovljenika, a bonus bi ove godine dobilo njih 10 milijuna. To će državu stajati 11,7 milijardi zlota, odnosno oko 20 milijardi kuna. Oporba je kritizirala tu mjeru, tvrdeći da će se financirati uglavnom iz fonda svojedobno na- mijenjenog za isplatu invalidnina.
Umirovljenike je dodatno obradovala i odluka poljske Vlade koja je odlučila za sljedeću godinu umirovljenicima isplatiti dodatni jednokratni bonus pa će tako u 2021. godini tamošnji umirovljenici dobiti čak 14 mirovina. Nešto o čemu hrvatski umirovljenici mogu samo sanjati. Bravo, Poljska!
Slovenski zlatni standard
Da su Slovenci otišli jako daleko od Hrvatske po pitanju mirovina govori i podatak da prosječna mirovina u toj zemlji iznosi 665 eura, odnosno oko 5.000 kuna. Za usporedbu, prosječna mirovina u Hrvatskoj iznosi 2.506 kuna, odnosno duplo manje! Prosječna neto plaća u toj zemlji iznosi 1.133 eura (8.520 kuna) te udjel prosječne mirovine u prosječnoj neto plaći iznosi visokih 58 posto. Za usporedbu, udjel prosječne mirovine u prosječnoj neto plaći u Hrvatskoj iznosi mizernih 38 posto.
Treba istaknuti i da su posljednjim usklađivanjem s rastom troškova i plaća mirovine u Hrvatskoj rasle za 0,7 posto za drugo polugodište 2019. Ukupno su u 2019. mirovine usklađivanjem porasle za 3,14 posto. U Sloveniji su mirovine u protekloj godini rasle slično, za 3,2 posto, no ostaje činjenica da su tamošnje mirovine dvostruko veće, nominalno i realno. Bravo, Slovenija!
Igor Knežević