UVODNA RIJEČ

Svi smo mi doktori

Piše: Jasna A. Petrović

     Zašto se netko od 80+ godina ne bi cijepio protiv Covida-19? Zato jer je slabije pokretan, a živi na petom katu zgrade bez lifta; zato jer prebiva u selu bez autobusa i vlaka, Bogu iza nogu? Zato jer ne želi dobiti nuspojave poput krvnog ugruška, neuropatije, sljepila i svih drugih poznatih i nepoznatih boleština, a niti dobiti svojstvo magneta na mjestu cijepljenja odnosno„ugradnje čipa"? Zato jer je sve to izmišljotina, stari bi umirali ionako od drugih bolesti i jer iza svega stoji farmaceutska industrija koja mlati lovu na naivcima. Uostalom, brojke to potvrđuju. Ako ste Hrvat od 80+ cijepilo vas se manje od polovice, dok je u Austriji 70 posto dobilo dvije doze, u većini EU zemalja od 65 do 90 posto, a npr. u Danskoj, Irskoj i Španjolskoj čak 100 posto!

     Starost je neizlječiva bolest, ali rizik od Covida-19 je mnogo veći od mogućih nuspojava na cjepivo, no kako posustaje korona, tako se u Hrvatskoj smanjuje interes za cijepljenje, ma koliko stručnjaci i političari upozoravali da je cijeplje­nje "zalog" za dulju turističku sezonu i mirniju jesen, kad bi Covid-19 ponovo mogao pokazati zube. Ipak, trebate li se cijepiti kad ste već ionako stari i izraubani, pa vam preostaje još jedva koja godina života; ako ste među onih 40 posto necijepljenih od 65+?

     Pa, naravno da trebate - kažu zagovaratelji cijepljenja, jer pandemija korone nije šala, a bolje je s cjepivom dobiti lakšu verziju bolesti, nego završiti na respiratoru. Kad se cijepiš, piše na televizijskim ekranima, onda si odgovorna osoba koja pokazuje želju da svojim činom zaštiti i druge. Osim toga od svih umrlih od koronavirusa manje od 12 posto ih je iz domova za starije, jer je tamo procijepljenost iznosila čak 80 posto.

     Antivakseri su, pak, sigurni kako je cjepivo nesigurno jer je prebrzo izmišljeno i nije testirano na dovoljnom broju ispitanika. No, ista im teorija nije niti u primisli kad dobiju neki novi antibiotik ili lijek za druge bolesti? Uvjetuju li svoje liječenje uvidom u znanstvene rukopise o stvaranju i testi­ranju lijeka? Nažalost, jedna smo od europskih zemalja s najvećim udjelom stanovnika koji„ne vjeruju" u cijepljenje.

     No, nije li ipak glavni razlog oklijevanja prema cijepljenju pad povjerenja u institucije i sustav, čemu su pridonijele i nekoherentnosti u upravljanju epidemijom, pa i nepoštiva­nje mjera od strane njihovih donositelja? Stoga i od sustava treba krenuti povratak povjerenja. Otvorenim informacijama, dosljednošću, s poštovanjem prema svom građaninu. Medi­cina je toliko napredovala da praktično nijedan čovjek nije zdrav, no još je važnije osvijestiti da s obzirom da nema lijeka protiv Covida-19, bolje je spriječiti nego liječiti. Cjepivom.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

  

UMIROVLJENICIMA MRVICE

Mizerija od novog usklađivanja

 

     Većina hrvatskih umirovljenika s nestrpljenjem čeka usklađi­vanje mirovina kojim država dvaput godišnje korigira, odnosno poveća mirovinu u skladu s rastom plaća i troškova života. Od 1. siječnja 2019. mirovine su temeljem uskla­đivanja porasle za 1,15 posto, da bi u srpnju iste godine porasle za dalj­njih 2,44 posto, što je značilo oko 60 kuna više na prosječnu mirovinu. Do tog većeg porasta došlo je i zbog toga jer se, umjesto „švicarske for­mule", po prvi put koristila varijabil­na formula usklađivanja, tzv. 70:30 model.

     Mnogi su stoga očekivali kako bi se trend većeg postotka usklađiva­nja mogao nastaviti i u ovoj godini te tako još malo poboljšati umirov­ljenički novčanik. No, umirovljenička realnost u Hrvatskoj je surova pa se nada u takav pozitivan scenarij po­kazala pogrešnom. Naime, Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za mirovin­sko osiguranje početkom ožujka je donijelo odluku o novoj aktualnoj vrijednosti mirovina (AVM), koja vri­jedi retroaktivno od 1. siječnja 2020. godine te iznosi 68,45 kuna.

     Riječ je o povećanju mirovina za 0,7 posto, pa je AVM koja je u proš­lom polugodištu iznosila 67,97 kuna povećana za 48 lipa. Razlog tako mi­zernog rasta mirovina leži u činjeni­ci što je rast plaća u drugoj polovici 2019. godine (također 0,7 posto) znatno usporio. Za usporedbu, u prvoj polovici 2019. plaće su rasle osjetnih 3,4 posto. Također, rast po­trošačkih cijena koji se također uzi­ma u formuli izračuna AVM iznosio je identičnih 0,7 posto.

Tri štruce kruha

     Preračunato u kune, na prosječ­noj mirovini od 2.507 kuna porast mirovina od 0,7 posto donijet će samo 17,5 kuna, što nije dovoljno ni za kupnju tri štruce kruha. S obzirom da će se prva povišica u ovoj godi­ni isplatiti u travnju, na račun umi­rovljenika sjest će i razlika za prva tri mjeseca ove godine, odnosno u prosjeku 52,5 kuna. Sve je to malo i nedovoljno da bi umirovljenici osje­tili bilo kakvi pomak u kvaliteti svog života. A, k tome, realna vrijednost njihovih mirovina i dalje se urušava.

     No, najgore je u cijeloj priči to što su plaće zaposlenima realno ipak rasle više od spomenutih 0,7 posto, no nova porezna reforma ministra financija Zdravka Marića omogućila je rast plaća kojim se zaobišao miro­vinski sustav. Ministarstvo je, naime, omogućilo da plaće rastu kroz tako­zvane neoporezive dodatke na koje se ne naplaćuju doprinosi. Time su radnici dobili povišice, no umirov­ljenici od takvog rasta nemaju apso­lutno ništa. A neće imati niti radnici kad jednog dana dođu do mirovine.

     Neoporezivim dodatcima se podiže samo neto plaća, ali ne bez uplata u zdravstveni i mirovinski proračun. Također, neoporezivani dodatci se ne prikazuju u prosjeku plaće, koji ostaje isti te samim time ne rastu ni mirovine.

Na ruku poslodavcima

     Iako se na prvu čini kako nova ministrova mjera ide na ruku radni­cima jer im se povećavaju plaće, du­goročno to nije dobro rješenje, jer veća isplata neoporezivih naknada vodi do manjih doprinosa u miro­vinski fond, a time posljedično i ma­njih mirovina za te iste radnike. Kako to već biva, najgore su prošli umi­rovljenici, a najbolje poslodavci koji ne moraju plaćati veće doprinose, a mogu povećati plaće zaposlenima.

     Mali porast mirovina zbog ova­kvog zaobilaženja nagnao je umi­rovljeničke udruge da na zadnjem Nacionalnom vijeću za umirovljeni­ke i starije osobe od predstavnika ministarstava zatraže i treće ovogo­dišnje usklađivanje mirovina, pre­ma rastu BDP-a. Naime, s obzirom da povećanje plaća radnicima kroz neoporezive dodatke neće ući u sta­tistiku rasta bruto plaća, ipak bi do­datna potrošnja i veći optjecaj nov­ca trebao utjecati na rast BDP-a. Ako ih ne „kazni" kororonavirus i raspad turističke sezone...

Igor Knežević