UVODNA RIJEČ

Svi smo mi doktori

Piše: Jasna A. Petrović

     Zašto se netko od 80+ godina ne bi cijepio protiv Covida-19? Zato jer je slabije pokretan, a živi na petom katu zgrade bez lifta; zato jer prebiva u selu bez autobusa i vlaka, Bogu iza nogu? Zato jer ne želi dobiti nuspojave poput krvnog ugruška, neuropatije, sljepila i svih drugih poznatih i nepoznatih boleština, a niti dobiti svojstvo magneta na mjestu cijepljenja odnosno„ugradnje čipa"? Zato jer je sve to izmišljotina, stari bi umirali ionako od drugih bolesti i jer iza svega stoji farmaceutska industrija koja mlati lovu na naivcima. Uostalom, brojke to potvrđuju. Ako ste Hrvat od 80+ cijepilo vas se manje od polovice, dok je u Austriji 70 posto dobilo dvije doze, u većini EU zemalja od 65 do 90 posto, a npr. u Danskoj, Irskoj i Španjolskoj čak 100 posto!

     Starost je neizlječiva bolest, ali rizik od Covida-19 je mnogo veći od mogućih nuspojava na cjepivo, no kako posustaje korona, tako se u Hrvatskoj smanjuje interes za cijepljenje, ma koliko stručnjaci i političari upozoravali da je cijeplje­nje "zalog" za dulju turističku sezonu i mirniju jesen, kad bi Covid-19 ponovo mogao pokazati zube. Ipak, trebate li se cijepiti kad ste već ionako stari i izraubani, pa vam preostaje još jedva koja godina života; ako ste među onih 40 posto necijepljenih od 65+?

     Pa, naravno da trebate - kažu zagovaratelji cijepljenja, jer pandemija korone nije šala, a bolje je s cjepivom dobiti lakšu verziju bolesti, nego završiti na respiratoru. Kad se cijepiš, piše na televizijskim ekranima, onda si odgovorna osoba koja pokazuje želju da svojim činom zaštiti i druge. Osim toga od svih umrlih od koronavirusa manje od 12 posto ih je iz domova za starije, jer je tamo procijepljenost iznosila čak 80 posto.

     Antivakseri su, pak, sigurni kako je cjepivo nesigurno jer je prebrzo izmišljeno i nije testirano na dovoljnom broju ispitanika. No, ista im teorija nije niti u primisli kad dobiju neki novi antibiotik ili lijek za druge bolesti? Uvjetuju li svoje liječenje uvidom u znanstvene rukopise o stvaranju i testi­ranju lijeka? Nažalost, jedna smo od europskih zemalja s najvećim udjelom stanovnika koji„ne vjeruju" u cijepljenje.

     No, nije li ipak glavni razlog oklijevanja prema cijepljenju pad povjerenja u institucije i sustav, čemu su pridonijele i nekoherentnosti u upravljanju epidemijom, pa i nepoštiva­nje mjera od strane njihovih donositelja? Stoga i od sustava treba krenuti povratak povjerenja. Otvorenim informacijama, dosljednošću, s poštovanjem prema svom građaninu. Medi­cina je toliko napredovala da praktično nijedan čovjek nije zdrav, no još je važnije osvijestiti da s obzirom da nema lijeka protiv Covida-19, bolje je spriječiti nego liječiti. Cjepivom.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

 

CENZUS ZA BESPLATNO DOPUNSKO

Izmjene zakona kreću u hitnu proceduru

 

     U dogovoru premijera Plenkovića sa Sindikatom i Maticom umirov­ljenika, nakon 16 godina cenzus za besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje bi se trebao konačno povisi­ti, i to za samca sa 1.939 kuna na 2.000 kuna, a za člana domaćinstva sa 1.516 kuna na 1.565,23 kune. To je daleko manje nego što je iznosio početni pri­jedlog SUH-a, tj. da se cenzus podigne na razinu hrvatske linije siromaštva koja u ovoj godini iznosi 2.485 kuna.

     Međutim, najvažniji element po­stignutog dogovora jest da će se novi cenzus povisivati svake godine u studenom i to u iznosu koji odgovara porastu mirovina temeljem dva uskla­đivanja u toj godini. Što to znači? Kako je unatrag godine dana oko 10.000 umirovljenika zbog usklađivanja miro­vina „preskočilo" cenzus za koju kunu, to su morali započeti plaćati 70 kuna dopunsko. Dakle, simbolična zadnja povišica mirovina od šezdeset kuna za njih je zapravo značila još manje novca u novčaniku.

     Stoga je SUH nakon tri prosvjedna okupljanja pred Vladom krajem 2019. godine, udružio snage s Maticom i započela su lobiranja. Već je tada bilo jasno da Sabor neće prihvatiti inicijati­vu Hrvatske stranke umirovljenika da se cenzus poveća na 2.340 kuna mje­sečno za samca, a za što su prikupili i 52.000 potpisa podrške građana. Za­koni predloženi od strane opozicijskih stranaka se u pravilu ne prihvaćaju, pa je tako završio i ovaj HSU-ov prijedlog. Obespravljeni umirovljenici nisu mogli čekati nove izbore i politike.

     Stoga, nakon razgovora s Kazimi­rom Vardom iz Stranke MB365, došlo je do prvog razgovora s ministrom fi­nancija Zdravkom Marićem, a onda i s premijerom. Kompromisno rješenje je postignuto: povećanjem od 3,05 posto vraća se besplatno dopunsko osigura­nje za oko deset tisuća onih koji su ga izgubili unatrag godine dana, no još je važnije da više nitko neće izgubiti do­punsko zbog usklađivanja mirovina.

     Na sjednici Vlade 11. prosinca 2019. premijer Andrej Plenković je najavio kako je pitanje cenzusa za besplat­no dopunsko zdravstveno osiguranje pred rješavanjem i to u dogovoru s dvi­je umirovljeničke udruge.

     Iako je načelno sve dogovoreno, izmjene Zakona o zdravstvenom osi­guranju i Zakona o mirovinskom osi­guranje tijekom prosinca i siječnja išle su po uobičajeno sporoj proceduri pa je nekoliko tisuća umirovljenika koji če­kaju da im se vrati pravo na besplatno dopunsko zdravstveno bili u nedoumi­ci što činiti. Proteklih tjedana javljali su se brojni umirovljenici koji nisu zapo­čeli plaćati svoje police, jer čekaju da se cenzus povisi kako bi imali besplatno dopunsko, a zbog čega strahuju otići kod liječnika, što može biti kobno po njih.

     No, ne trebaju brinuti, jer je Vlada odlučila potrebne izmjene Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osigura­nju staviti u hitnu saborsku procedu­ru već u veljači. Izmjenama se buduća procedura povećavanja prihodovnog cenzusa olakšava, kako se ne bi moralo opet čekati petnaestak godina na iz­mjene zakona.

     Prema podacima SUH-a, u posljed­njih sedam godina broj korisnika polica dopunskog osiguranja na teret države smanjio se za više od 200 tisuća, odno­sno sa 944 tisuće na oko 743 tisuće. To pravo sada ima oko 163 tisuće umirov­ljenika, ali sa svakim simboličnim pove­ćanjem mirovina njihov broj se smanji­vao. Sada bi konačno tome trebao doći kraj. Naime, niti najnovije usklađivanje mirovina u ožujku 2020. neće više do­vesti do ispadanja iz sustava besplat­nog dopunskog zdravstvenog osigura­nja, već će se pričekati kraj godine i po­dizanje novog prihodovnog cenzusa. Tako su predstavnicima Sindikata i Ma­tice umirovljenika predstavili zakon­ske izmjene u Ministarstvu zdravstva. U svemu tome jedino je nezadovoljan HSU, kao da je mogao postići više?! K tome, oni nisu niti tražili automatsko usklađivanje novog prihodovnog cen­zusa, što su udruge postigle.

     Inače, problem cenzusa za dopunsko zdravstveno aktualizirao se u posljednje dvije godine, kada je zabilježen veći rast mirovina kroz usklađivanje nego ranije pa su brojni umirovljenici upozorili da su zbog nekoliko desetaka kuna veće mirovine prekoračili cenzus i dobili novi mjesečni trošak od 70 kuna za policu.

     Treba istaknuti kako podizanje cen­zusa na 2.000 kuna te na oko 1.565,23 kuna po članu obitelji će ispraviti ne­pravdu samo prema onima koji su nedavno ostali bez besplatnog do­punskog, odnosno lanjskim rujanskim usklađivanjem, dok je na desetke tisu­ća onih koji su to pravo već prije izgu­bili. Zato će se Sindikat umirovljenika Hrvatske i dalje zalagati da cenzus za dopunsko bude hrvatska linija siro­maštva, koja je u 2019. iznosila 2.485 kuna, a čiju visinu svakoga rujna utvr­đuje Državni zavod za statistiku.

Igor Knežević