UVODNA RIJEČ

Svi smo mi doktori

Piše: Jasna A. Petrović

     Zašto se netko od 80+ godina ne bi cijepio protiv Covida-19? Zato jer je slabije pokretan, a živi na petom katu zgrade bez lifta; zato jer prebiva u selu bez autobusa i vlaka, Bogu iza nogu? Zato jer ne želi dobiti nuspojave poput krvnog ugruška, neuropatije, sljepila i svih drugih poznatih i nepoznatih boleština, a niti dobiti svojstvo magneta na mjestu cijepljenja odnosno„ugradnje čipa"? Zato jer je sve to izmišljotina, stari bi umirali ionako od drugih bolesti i jer iza svega stoji farmaceutska industrija koja mlati lovu na naivcima. Uostalom, brojke to potvrđuju. Ako ste Hrvat od 80+ cijepilo vas se manje od polovice, dok je u Austriji 70 posto dobilo dvije doze, u većini EU zemalja od 65 do 90 posto, a npr. u Danskoj, Irskoj i Španjolskoj čak 100 posto!

     Starost je neizlječiva bolest, ali rizik od Covida-19 je mnogo veći od mogućih nuspojava na cjepivo, no kako posustaje korona, tako se u Hrvatskoj smanjuje interes za cijepljenje, ma koliko stručnjaci i političari upozoravali da je cijeplje­nje "zalog" za dulju turističku sezonu i mirniju jesen, kad bi Covid-19 ponovo mogao pokazati zube. Ipak, trebate li se cijepiti kad ste već ionako stari i izraubani, pa vam preostaje još jedva koja godina života; ako ste među onih 40 posto necijepljenih od 65+?

     Pa, naravno da trebate - kažu zagovaratelji cijepljenja, jer pandemija korone nije šala, a bolje je s cjepivom dobiti lakšu verziju bolesti, nego završiti na respiratoru. Kad se cijepiš, piše na televizijskim ekranima, onda si odgovorna osoba koja pokazuje želju da svojim činom zaštiti i druge. Osim toga od svih umrlih od koronavirusa manje od 12 posto ih je iz domova za starije, jer je tamo procijepljenost iznosila čak 80 posto.

     Antivakseri su, pak, sigurni kako je cjepivo nesigurno jer je prebrzo izmišljeno i nije testirano na dovoljnom broju ispitanika. No, ista im teorija nije niti u primisli kad dobiju neki novi antibiotik ili lijek za druge bolesti? Uvjetuju li svoje liječenje uvidom u znanstvene rukopise o stvaranju i testi­ranju lijeka? Nažalost, jedna smo od europskih zemalja s najvećim udjelom stanovnika koji„ne vjeruju" u cijepljenje.

     No, nije li ipak glavni razlog oklijevanja prema cijepljenju pad povjerenja u institucije i sustav, čemu su pridonijele i nekoherentnosti u upravljanju epidemijom, pa i nepoštiva­nje mjera od strane njihovih donositelja? Stoga i od sustava treba krenuti povratak povjerenja. Otvorenim informacijama, dosljednošću, s poštovanjem prema svom građaninu. Medi­cina je toliko napredovala da praktično nijedan čovjek nije zdrav, no još je važnije osvijestiti da s obzirom da nema lijeka protiv Covida-19, bolje je spriječiti nego liječiti. Cjepivom.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

Ugovori o kupoprodaji i darovanju s pravom plodouživanja

 

     Posljednja, peta radionica u sklopu projekta „Savjetovalište u gostima" koju su pravni savjetnici Sindikata umirovlje­nika Hrvatske održali u suradnji s Gradom Zagrebom, održana je 5. prosinca 2019. godine u prostorijama podružni­ce SUH-a Peščenica. Tema su bili ugovori o kupoprodaji i daro­vanju s pravom plodouživanja, koju je izložio pravni savjetnik SUH-a Anto Kuprešak, a odgovore na pitanja 40-ak okupljenih davali su i pravnici Davor Šmuljić i Mladen Petrinović.

     Kuprešak je u samom uvodu svog izlaganja upozorio oku­pljene da se prije bilo kakvog potpisivanja ugovora moraju informirati o mogućim posljedicama tog pravnog posla, a ako je druga ugovorna strana sastavljala ugovor, da uzmu dovolj­no vremena da prouče taj ugovor, a najbolje je zatražiti savjet stručne osobe - pravnika. Zato i postoji Pravno savjetovalište Sindikata umirovljenika Hrvatske.

Buja industrija lešinarstva

     Rečeno je i kako se u Hrvatskoj razvila prava industrija leši­narstva, koja je dovela do masovne otimačine imovine starijih građana, a u koju su uključeni obitelji, susjedi, ali i pojedinci po­vezani sa zdravstvenim, socijalnim i pravnim sektorom, među kojima vrlo često privatni domovi umirovljenika i udomitelji.

     Što se tiče kupoprodajnog i darovnog ugovora, Kuprešak je kazao kako se u njih može ubaciti, tj. upisati u jedan članak pravo doživotnog uživanja i plodouživanja na cijeloj ili dijelu nekretnine. Primjerice, ako osoba daruje ili proda kuću neko- me, ali ostavi mogućnost da i dalje besplatno živi u njoj, riječ je o pravu doživotnog uživanja. Ili ako osoba daruje kuću u kojoj su dva stana, te stavi klauzulu u ugovor o darovanju da jedan stan iznajmljuje podstanarima i od njih prima novac, riječ je o plodouživanju u dijelu nekretnine.

     Osnovni elementi koji moraju biti u kupoprodajnom ugo­voru su s jedne strane prodavatelj, a s druge strane kupac s točnim osobnim podacima te podaci iz vlasničkog lista kao što su katastarska čestica, zemljišno-knjižni uložak, katastarska općina, kupoprodajna cijena, isplata ugovorene cijene i kada će slijediti isplata. Ako je isplata u dva ili više obroka, poslije zadnje rate se mora u gruntovnicu priložiti ugovor i tabularna izjava da je isplaćen cjelokupan iznos.

Lakše do raskida

      Ako se odmah poslije sklapanja ugovora isplaćuje cjeloku­pan iznos, mora se u ugovoru unijeti u jedan članak da pro­davatelj dozvoljava uknjižbu prava vlasništva u zemljišnim knjigama i drugim državnim tijelima nakon ovjere potpisa. Ku­poprodajni ugovor može prestati poništenjem, raskidom, ne­mogućnošću ispunjenja obveza iz ugovora i smrću ugovorne strane, može se raskinuti i sporazumno u pisanom obliku, uz potpis jedne i druge strane.

     Najviše vremena Kuprešak je uzeo za objašnjenje ugovora o darovanju, za kojeg je kazao da nastaje kad se darovatelj obveže prepustiti obdareniku bez protučinidbe stvar ili imovinsko pravo, a to obdarenik prihvati. Ugovor o darovanju je jedno­ strano obvezujući, a kada je predmet darovanja nekretnina, on uvijek mora biti sklopljen u pisanom obliku. U slučaju da se nekretnina ne predaje u posjed obdareniku istovremeno sa sklapanjem ugovora, ugovor mora biti sklopljen u obliku javnobilježničkog akta ili ovjerene privatne isprave od strane jav­nog bilježnika.

Opoziv zbog siromaštva

     Bitni sastojci ugovora o darovanju su predmet darovanja, volja darovatelja da predmet darovanja prenese obdareniku i prihvat darovanja. Kuprešak je objasnio kako darovatelj može opozvati darovanje nakon ispunjenja ugovora, i to ako nakon sklapanja ugovora toliko osiromaši da više nema sredstava za svoje nužno uzdržavanje niti ga tko ima uzdržavati, osim ako se svojom krivnjom doveo u to stanje (npr. postao pijanac). Ob­darenik pak nije dužan vratiti dar ako darovatelju osigura sred­stva koja mu nedostaju za uzdržavanje ili ako se i sam nalazi u oskudici.

     Također, darovatelj može opozvati darovanje ako je obda­renik njemu ili članu njegove obitelji učinio kazneno djelo ili se prema njima teže ogriješio u zakonom utvrđene dužnosti. Nasljednik darovatelja može opozvati darovanje ako je obda­renik namjerno usmrtio darovatelja ili ga spriječio da opozove darovanje.

     Postoje i zakonski rokovi u kojima se može opozvati daro­vanje. Rok prava na opoziv darovanja je jedna godina od dana kada je osoba koja ima pravo na opoziv saznala za razlog opo­ziva. Pravo na opoziv darovanja zbog osiromašenja je deset go­dina od predaje nekretnine, odnosno pet godina od predaje pokretnine. Za kraj je   Kuprešak kazao i kako obdarenik mora vratiti dar u slučaju povrede nužnog dijela. Nužni dio je povri­jeđen kad nužni nasljednik iz raspoloživog dijela ostavine ne može dobiti punu vrijednost svog nužnog dijela.

Igor Knežević

 

 

© Koja je razlika između oporuke i ugovora o da­rovanju?

Ugovorom o darovanju sa zadržavanjem plodouživa­nja se raspolaže imovinom među živima, mora postojati druga strana - obdarenik koji ga potpisuje i mora biti ovje­ren strogo kod javnog bilježnika. A oporuku možete sami sastaviti, u pisanom obliku, bez druge strane i nije je po­trebno ovjeriti kod javnog bilježnika te pravne posljedice nastupaju nakon smrti oporučitelja. Kad je riječ o oporu­ci, nju možemo jednostavno poderati (uništiti) i napisati novu, dok će za vrijeme eventualnog spora ugovor o da­rovanju biti važeći.

© Godinama se sam brinem o staroj majci, dok moja sestra to ne čini. Majka mi želi ostaviti obiteljsku kuću. Što je najbolje da učinimo?

Najsigurnije bi bilo da sklopite s majkom ugovor o doživotnom uzdržavanju pa tako vaša sestra ne bi imala pravo na nužni dio, na koji u slučaju oporuke ili darovnog ugovora ima pravo. U slučaju da sklopite darovni ugovor, sestra će imati pravo na nužni dio.

© Obdarenik kojem sam darovao automobil na­kon darovanja je opljačkao kuću u mojem vlasništvu, za što je pravomoćno osuđen. Mogu li opozvati daro­vanje automobila?

Da, darovanje možete opozvati u roku od godinu dana otkad ste saznali za razlog opoziva.