UVODNA RIJEČ

Nada je san budnih

Piše: Igor Knežević

     Nada u bolje sutra nešto je što većinu ljudi ne napu­šta tijekom cijelog života. Bez obzira na godine, u ljudskoj je naravi vjerovati kako će postati slavni ili bogati ili uspješni u poslu, imati dostojna primanja, dobiti na lotu, moći priuštiti sebi i djeci ljetovanje i slično. Dakako, kako čovjek stari, mijenjaju mu se želje i nade u nešto, ali u pravilu i onaj najsiromašniji čovjek uvijek ima nadu da će mu biti bolje. Nada je zapravo jedina ispravna, jer čo­vjeka stalno održava pozitivnim, jer bi u suprotnom život u negativnosti i nezadovoljstvu bio poguban za zdravlje i život čovjeka. Nada i pozitivno razmišljanje uspješan su evolucijski alat, iako naravno često nemaju nikakve veze s realnošću.

     Manje uživamo u onome što smo postigli, nego u onome čemu se nadamo, kazao je jednom prilikom veliki francu­ski mislilac Jean Jacques Rousseau. No, ne gledaju ljudi ružičasto samo u budućnost, već često i u prošlost, kada neke negativne događaje minimaliziraju ili ih pokušavaju zaboraviti, a prisjećaju se samo lijepih trenutaka i stvari. Realnost života je da uvijek može biti gore nego što je bilo, ali i bolje. No, da bi bilo bolje, ljudi se uglavnom moraju dobro potruditi i zaslužiti svoju sreću. A za to su potrebne promjene. I zato su se stari probudili. Barem većina njih.

     U slučaju hrvatskih umirovljenika, od kojih njih većina živi ispod linije siromaštva, promjene nikako da se dogode. Ali zato uvijek postoji nada. Tako su malu nadu umirovlje­nicima donijeli nedavno održani lokalni izbori, u kojima su se pojavile neke nove, mlade snage, koje su u nekoliko hrvatskih gradova i općina obećale da će riješiti probleme korupcije, pogodovanja, lošeg standarda starijih osoba, nedostatka kapaciteta u domovima za starije.

     Ali, zato je tu nada. Ne treba biti preoptimističan i očekivati čuda i da će sve što su novoizabrani političari obećali biti napravljeno. Niti da će se to moći ostvariti u nekom brzom roku, ako se uopće ostvari. Kada bi nove mlade političke snage ispunile i trećinu svojih obećanja, to bi svakako bio pomak ka uređenijoj državi i posljedično bi bilo više novca na raspolaganju za najpotrebitije. Većina umirovljenika glasala je za ove promjene na izborima, što je svakako pohvalno, ali i rizično. Jer ako se biraju jedni te isti koji održavaju trenutnu situaciju, kako im onda može biti bolje. No, ne zaboravimo, može im biti i gore nakon ovih izbora. No, upravo zbog nade, umirovljenicima je već sada bolje i tako će biti bar neko vrijeme, pa se rizik zasad isplatio, a možda i potraje, tko zna. Nadajmo se!

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

STAJALIŠTE SINDIKATA UMIROVLJENIKA HRVATSKE O POVEĆANJU CIJENE DOPUNSKOG ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA

Sindikat umirovljenika Hrvatske razmotrio je prijedlogu HZZO-a o cijeni police dopunskog zdravstvenog osiguranja, te je nakon analize i izračuna zauzeto slijedeće stajalište:

SUH pozdravlja što se u okviru Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, sukladno europskoj praksi, izjednačuje cijena police dopunskog zdravstvenog osiguranja za sve osiguranike, kako radnike, tako i umirovljenike. Time će biti izjednačena do sada osobito zakinuta kategorija članova obitelji koji su plaćali 80 kuna, te radnici koji su plaćali 130 kuna.

    1. Držimo da je dobro da u okviru HZZO-a opstane subjekt koji će, uz privatne i ine osiguravatelje, i dalje pružati uslugu dopunskog osiguranja, jer se u području mirovinskog i zdravstvenog osiguranja potvrdilo kako su takva - većinski državna, javna, osiguranja nerijetko manje diskriminirajuća spram starijih osoba i umirovljenika, što je vidljivo i temeljem uvida u ponudu hrvatskog tržišta dopunskog zdravstvenog osiguranja. Također, riječ je o osiguranju koje pokriva gotovo sve bolnice i druge zdravstvene kapacitete, te korištenje dopunskih zdravstvenih usluga direktno snosi, a ne refundira. Primjetno je, također, da različita privatna zdravstvena osiguranja, koja nude dodatno osiguranje, ne osiguravaju npr. starije od 70 godina ili imaju posebne povišene tarife za seniore. Skorašnjom privatizacijom  posljednjeg državnog osiguranja, takva politika može biti samo osnažena

    2. Imajući u vidu realnost da umirovljenici osobno ulože u dopunsko osiguranje godišnje gotovo 416.000 kuna, a potroše oko 630.000 kuna, Sindikat umirovljenika ocjenjuje da je predloženim unificiranjem cijene police na 70 kuna i dalje održana dimenzija međugeneracijske solidarnosti spram starijih i potrebitih.

    3. Predloženu unificiranu cijenu police od 70 kuna podržavamo uz uvjet da se postojeći, deset godina stari prihodovni cenzus poveća sa sadašnjih 1.516,00 kn po članu obitelji odnosno 1.939,36 kuna za samca, na razinu relativne linije siromaštva koju izračunava Državni zavod za statistiku, a koja je 2011. iznosila 1.850,00 kuna za člana obitelji, odnosno 2.200,00 kuna za samca. Držimo da bi se ta kategorija prihodovno depriviranih građana i dalje trebala osloboditi plaćanja dopunskog osiguranja, jer bi to bila jedna od relativno jeftinijih nužnih mjera borbe protiv siromaštva.

Poznato je kako je Hrvatska upozorena od strane Europske komisije o potrebi  izrade ozbiljne strategije borbe protiv siromaštva, među inim jer je skupina osoba starijih od 65 godina na trećem mjestu po siromaštvu, među 28 članica EU, odnosno svaki treći građanin u toj dobnoj skupini je siromašan. K tome, čak 52 posto žena starijih od 65 godina u samačkim domaćinstvima, u zoni je rizika od siromaštva, pa bi povećanje cijene dopunskog bez ojačanog socijalnog amortizera njih osobito ugrozilo. Država je stoga u obvezi i prema Strategiji EU 2020 zaštititi najugroženije skupine u ostvarivanju osnovnih prava, što dopunsko zdravstveno osiguranje nepobitno jest.

Zagreb, 29. kolovoza 2013.