UVODNA RIJEČ
Dan kad je vatra spalila sustav
Piše: Jasna A. Petrović
Smrt je odsutnost prisutnosti, ništa više od toga. Beskrajno vrijeme u kojem nema povratka. Jaz koji ne možete vidjeti, a kada vjetar zapuše kroz nj, ne čuje se nikakav zvuk. Šest ih je izgorjelo, jedan muškarac posve slučajno koji je baš tog dana dovezen iz bolnice i ubačen u nagurani krevet u drvenoj kutiji sardina, uz pet starica. Umiralište bez dostojanstva, bez ljudskih prava, čista gola bitka za dah, za još jedan dan u pelenama.
Njihov vrisak je zanijemio pred urlikom zapaljene štale, i dok su se čupali iz poveza kojima su ih pričvrstili uz postelje kako im ne bi palo na pamet noću bauljati. Je li ona bakica koja voli pjevati crkvene pjesme posljednji put zapjevala, je li itko pokušao pobjeći iz ralja vatre? I nikoga da bi te barem držao za ruku, netko odgovoran, dužan, plaćen da te čuva.
I nije li naša ljudska zadaća da tu nijemost prizora s ostacima tijela i dvije male električne pećice na minus 3 stupnja i huj vjetra oko drvene daščare, učinimo glasnima do vriska, do urlika nezadovoljstva koji će rušiti moćnike i pisati povijest.
Naš krik je tih, on spava u srcu. Nisu ni živjeli uzalud, iza njih ostaju sjećanja, proživljene ljubavi, stečena imovina, napisana pisma. A sad su u pelenama, polugoli, poniženi, vezani, gladni, sedirani jakim tabletama za smirenje, neokupani, žedni.
Živ izgorjeti - ima li išta gore? Ima. To je smrt ispisana gramzivošću i nebrigom za starije na svim razinama.
„Poruka cijele priče: rintaj kao konj do 65. godine, i puni proračun, a onda kada se umiroviš s tako malom mirovinom da si možeš osigurati samo smještaj u baraci, crkni pod vatrenim plamenom, jer ionako više nisi NIKOME važan" - najčešća je poruka starijih građana na društvenim mrežama. I pitanja koja, onako iskrena i mučna pogađaju u sridu: kad će ministrica ponuditi ostavku, kad će u pritvoru završiti vlasnica doma, kad će činovnici osmisliti sustav bez spaljenih staraca, kad će se vratiti dostojanstvo umiranja u zemlji koja se odrekla svojih starih. Jer, smrt i umiranje, kao i stvarnosti koje označuju, međusobno se isključuju. Dok umiranje još uključuje u sebi život, smrt je već označila kraj života. Naši stari umiru bez prava na život. Oni izgore kao fitilj prskalice.
Web stranice naših podružnica
HRANA KAO LIJEK
Promjena prehrane u borbi protiv bolesti
U medicinskom svijetu pojavljuje se jedna nova znanost - nutra- ceuticals, koja proučava ljekovite učinke hrane. U tijeku su brojna istraživanja za koja znanstvenici vjeruju da će nam omogućiti prilagoditi prehranu individualnim potrebama i osigurati da konzumiramo sve potrebne hranjive sastojke.
Hrana kao lijek je privlačna ideja. Ako podešavamo našu prehranu kako bi kontrolirali tjelesnu težinu ili postigli maksimalnu korist u treninzima i sportskim natjecanjima, zašto ne pokušati iskoristiti tu prehranu u liječenju ili sprječavanju bolesti? Na primjer, ženi kojoj je u obiteljskoj povijesti bio izrazito prisutan rak dojke, mogli bi biti "propisani" proizvodi od soje i ribe bogate omega-3 masnim kiselinama, zato jer se smatra da i jedno i drugo smanjuje rizik od raka dojke.
Muškarac koji je izložen povećanom riziku raka prostate može povećati konzumiranje proizvoda od rajčica, koje su bogate likopenom, za kojeg se vjeruje da smanjuje rizik od te vrste raka. Povrće općenito može smanjiti taj rizik.,
Nova era medicine
Linda Van Horn, profesorica preventivne medicine na sveučilištu North Western u Chicagu kaže: "Još tijekom ove generacije bit ćemo u mogućnosti kreirati individualnu prehranu, temeljenu na profilu osobnih rizika. Stojimo na početku potpuno nove ere u medicini."
Japanke koje se hrane tradicionalnom japanskom prehranom, koja je bogata omega-3 masnoćama i proizvodima od soje, imaju relativno malu učestalost raka dojke. Međutim, kad se Japanke presele u Ameriku i prebace na zapadnjačku hranu, učestalost raka dojke u njih se izjednači s onom Amerikanki već nakon jedne generacije. U Centru za rak, u Los Angelesu, u tijeku su opsežna ispitivanja na velikom broju žena koje su preživjele rak dojke.
One u svojoj prehrani koriste veće količine ribljeg ulja, soje, zelenog lisnatog povrća, prokulice, karfiola i mrkve. Cilj je vidjeti da li te namirnice mogu spriječiti ponovno javljanje raka dojke. Već nakon tri mjeseca takve prehrane, istraživači su našli značajne promjene u sastavu masnog tkiva u dojkama (gdje žive stanice raka). Oni smatraju da ova činjenica može pozitivno ukazivati da hrana zaista može poboljšati zdravlje i smanjiti rizik obolijevanja.
Drukčiji pogled
Dok nekoliko stručnjaka smatra da ljekoviti učinci određenih vrsta hrane dolaze do izražaja kad se ta hrana konzumira u svojem prirodnom obliku, neki drugi tvrde, ako je uočeno da određena hrana posjeduje moć svladavanja neke bolesti, da se onda njen koncentrat mora formirati u obliku tablete.
Liječnica Barbara Howard, direktorica Medlantic istraživačkog instituta, kaže: "Ako smo našli da neki sastavni dio u nekom voću ili povrću smanjuje učestalost metastaza tumora, onda je djelotvorniji način da ga se uzima poput nekog lijeka, u obliku tablete, kapsule, sirupa, itd. Međutim, službeno odobrenje za primjenu lijeka uzme dosta vremena, dok je hrana na dohvat ruke, u prvoj trgovini na uglu ulice".
Znanstvenici vjeruju da postoje snažni kemijski spojevi u borovnicama, rajčicama, slatkom krumpiru, kelju, soji, zelenom čaju, ribljem ulju, čokoladi, crnom vinu, soku od brusnice, jogurtu, koji mogu pomoći u prevenciji bolesti kao što su, na primjer, rak, srčana oboljenja, zdravstveni problemi povezani s visokom starošću itd. Neka starija istraživanja ukazuju da te namirnice mogu također sniziti razine kolesterola, smanjiti povišeni krvni tlak, neutralizirati agense koji pridonose pojavi raka, olakšati menopauzalne simptome i poboljšati imunološke sposobnosti organizma.
Biljna hrana sadrži kategoriju spojeva poznatih pod nazivom fitokemijski spojevi, koji jačaju obrambene snage organizma i vjerojatno smanjuju rizik od raka, srčanih bolesti, makularne degeneracije u oku, itd. Takvi se spojevi nalaze u tamno zelenom, žutom i crvenom povrću i voću (rajčica, borovnica, itd.).
Premda će konačne zdravstvene dokaze za još neka nerazjašnjena pitanja trebati još neko vrijeme pričekati, ipak već danas se zna da će dokazi opravdati ono što su naši roditelji stalno govorili: Jedi voće i povrće!
dr. Ivo Belan