UVODNA RIJEČ
Svi smo mi doktori
Piše: Jasna A. Petrović
Zašto se netko od 80+ godina ne bi cijepio protiv Covida-19? Zato jer je slabije pokretan, a živi na petom katu zgrade bez lifta; zato jer prebiva u selu bez autobusa i vlaka, Bogu iza nogu? Zato jer ne želi dobiti nuspojave poput krvnog ugruška, neuropatije, sljepila i svih drugih poznatih i nepoznatih boleština, a niti dobiti svojstvo magneta na mjestu cijepljenja odnosno„ugradnje čipa"? Zato jer je sve to izmišljotina, stari bi umirali ionako od drugih bolesti i jer iza svega stoji farmaceutska industrija koja mlati lovu na naivcima. Uostalom, brojke to potvrđuju. Ako ste Hrvat od 80+ cijepilo vas se manje od polovice, dok je u Austriji 70 posto dobilo dvije doze, u većini EU zemalja od 65 do 90 posto, a npr. u Danskoj, Irskoj i Španjolskoj čak 100 posto!
Starost je neizlječiva bolest, ali rizik od Covida-19 je mnogo veći od mogućih nuspojava na cjepivo, no kako posustaje korona, tako se u Hrvatskoj smanjuje interes za cijepljenje, ma koliko stručnjaci i političari upozoravali da je cijepljenje "zalog" za dulju turističku sezonu i mirniju jesen, kad bi Covid-19 ponovo mogao pokazati zube. Ipak, trebate li se cijepiti kad ste već ionako stari i izraubani, pa vam preostaje još jedva koja godina života; ako ste među onih 40 posto necijepljenih od 65+?
Pa, naravno da trebate - kažu zagovaratelji cijepljenja, jer pandemija korone nije šala, a bolje je s cjepivom dobiti lakšu verziju bolesti, nego završiti na respiratoru. Kad se cijepiš, piše na televizijskim ekranima, onda si odgovorna osoba koja pokazuje želju da svojim činom zaštiti i druge. Osim toga od svih umrlih od koronavirusa manje od 12 posto ih je iz domova za starije, jer je tamo procijepljenost iznosila čak 80 posto.
Antivakseri su, pak, sigurni kako je cjepivo nesigurno jer je prebrzo izmišljeno i nije testirano na dovoljnom broju ispitanika. No, ista im teorija nije niti u primisli kad dobiju neki novi antibiotik ili lijek za druge bolesti? Uvjetuju li svoje liječenje uvidom u znanstvene rukopise o stvaranju i testiranju lijeka? Nažalost, jedna smo od europskih zemalja s najvećim udjelom stanovnika koji„ne vjeruju" u cijepljenje.
No, nije li ipak glavni razlog oklijevanja prema cijepljenju pad povjerenja u institucije i sustav, čemu su pridonijele i nekoherentnosti u upravljanju epidemijom, pa i nepoštivanje mjera od strane njihovih donositelja? Stoga i od sustava treba krenuti povratak povjerenja. Otvorenim informacijama, dosljednošću, s poštovanjem prema svom građaninu. Medicina je toliko napredovala da praktično nijedan čovjek nije zdrav, no još je važnije osvijestiti da s obzirom da nema lijeka protiv Covida-19, bolje je spriječiti nego liječiti. Cjepivom.
Web stranice naših podružnica
HRANA KAO LIJEK
Promjena prehrane u borbi protiv bolesti
U medicinskom svijetu pojavljuje se jedna nova znanost - nutra- ceuticals, koja proučava ljekovite učinke hrane. U tijeku su brojna istraživanja za koja znanstvenici vjeruju da će nam omogućiti prilagoditi prehranu individualnim potrebama i osigurati da konzumiramo sve potrebne hranjive sastojke.
Hrana kao lijek je privlačna ideja. Ako podešavamo našu prehranu kako bi kontrolirali tjelesnu težinu ili postigli maksimalnu korist u treninzima i sportskim natjecanjima, zašto ne pokušati iskoristiti tu prehranu u liječenju ili sprječavanju bolesti? Na primjer, ženi kojoj je u obiteljskoj povijesti bio izrazito prisutan rak dojke, mogli bi biti "propisani" proizvodi od soje i ribe bogate omega-3 masnim kiselinama, zato jer se smatra da i jedno i drugo smanjuje rizik od raka dojke.
Muškarac koji je izložen povećanom riziku raka prostate može povećati konzumiranje proizvoda od rajčica, koje su bogate likopenom, za kojeg se vjeruje da smanjuje rizik od te vrste raka. Povrće općenito može smanjiti taj rizik.,
Nova era medicine
Linda Van Horn, profesorica preventivne medicine na sveučilištu North Western u Chicagu kaže: "Još tijekom ove generacije bit ćemo u mogućnosti kreirati individualnu prehranu, temeljenu na profilu osobnih rizika. Stojimo na početku potpuno nove ere u medicini."
Japanke koje se hrane tradicionalnom japanskom prehranom, koja je bogata omega-3 masnoćama i proizvodima od soje, imaju relativno malu učestalost raka dojke. Međutim, kad se Japanke presele u Ameriku i prebace na zapadnjačku hranu, učestalost raka dojke u njih se izjednači s onom Amerikanki već nakon jedne generacije. U Centru za rak, u Los Angelesu, u tijeku su opsežna ispitivanja na velikom broju žena koje su preživjele rak dojke.
One u svojoj prehrani koriste veće količine ribljeg ulja, soje, zelenog lisnatog povrća, prokulice, karfiola i mrkve. Cilj je vidjeti da li te namirnice mogu spriječiti ponovno javljanje raka dojke. Već nakon tri mjeseca takve prehrane, istraživači su našli značajne promjene u sastavu masnog tkiva u dojkama (gdje žive stanice raka). Oni smatraju da ova činjenica može pozitivno ukazivati da hrana zaista može poboljšati zdravlje i smanjiti rizik obolijevanja.
Drukčiji pogled
Dok nekoliko stručnjaka smatra da ljekoviti učinci određenih vrsta hrane dolaze do izražaja kad se ta hrana konzumira u svojem prirodnom obliku, neki drugi tvrde, ako je uočeno da određena hrana posjeduje moć svladavanja neke bolesti, da se onda njen koncentrat mora formirati u obliku tablete.
Liječnica Barbara Howard, direktorica Medlantic istraživačkog instituta, kaže: "Ako smo našli da neki sastavni dio u nekom voću ili povrću smanjuje učestalost metastaza tumora, onda je djelotvorniji način da ga se uzima poput nekog lijeka, u obliku tablete, kapsule, sirupa, itd. Međutim, službeno odobrenje za primjenu lijeka uzme dosta vremena, dok je hrana na dohvat ruke, u prvoj trgovini na uglu ulice".
Znanstvenici vjeruju da postoje snažni kemijski spojevi u borovnicama, rajčicama, slatkom krumpiru, kelju, soji, zelenom čaju, ribljem ulju, čokoladi, crnom vinu, soku od brusnice, jogurtu, koji mogu pomoći u prevenciji bolesti kao što su, na primjer, rak, srčana oboljenja, zdravstveni problemi povezani s visokom starošću itd. Neka starija istraživanja ukazuju da te namirnice mogu također sniziti razine kolesterola, smanjiti povišeni krvni tlak, neutralizirati agense koji pridonose pojavi raka, olakšati menopauzalne simptome i poboljšati imunološke sposobnosti organizma.
Biljna hrana sadrži kategoriju spojeva poznatih pod nazivom fitokemijski spojevi, koji jačaju obrambene snage organizma i vjerojatno smanjuju rizik od raka, srčanih bolesti, makularne degeneracije u oku, itd. Takvi se spojevi nalaze u tamno zelenom, žutom i crvenom povrću i voću (rajčica, borovnica, itd.).
Premda će konačne zdravstvene dokaze za još neka nerazjašnjena pitanja trebati još neko vrijeme pričekati, ipak već danas se zna da će dokazi opravdati ono što su naši roditelji stalno govorili: Jedi voće i povrće!
dr. Ivo Belan