UVODNA RIJEČ

Svi smo mi doktori

Piše: Jasna A. Petrović

     Zašto se netko od 80+ godina ne bi cijepio protiv Covida-19? Zato jer je slabije pokretan, a živi na petom katu zgrade bez lifta; zato jer prebiva u selu bez autobusa i vlaka, Bogu iza nogu? Zato jer ne želi dobiti nuspojave poput krvnog ugruška, neuropatije, sljepila i svih drugih poznatih i nepoznatih boleština, a niti dobiti svojstvo magneta na mjestu cijepljenja odnosno„ugradnje čipa"? Zato jer je sve to izmišljotina, stari bi umirali ionako od drugih bolesti i jer iza svega stoji farmaceutska industrija koja mlati lovu na naivcima. Uostalom, brojke to potvrđuju. Ako ste Hrvat od 80+ cijepilo vas se manje od polovice, dok je u Austriji 70 posto dobilo dvije doze, u većini EU zemalja od 65 do 90 posto, a npr. u Danskoj, Irskoj i Španjolskoj čak 100 posto!

     Starost je neizlječiva bolest, ali rizik od Covida-19 je mnogo veći od mogućih nuspojava na cjepivo, no kako posustaje korona, tako se u Hrvatskoj smanjuje interes za cijepljenje, ma koliko stručnjaci i političari upozoravali da je cijeplje­nje "zalog" za dulju turističku sezonu i mirniju jesen, kad bi Covid-19 ponovo mogao pokazati zube. Ipak, trebate li se cijepiti kad ste već ionako stari i izraubani, pa vam preostaje još jedva koja godina života; ako ste među onih 40 posto necijepljenih od 65+?

     Pa, naravno da trebate - kažu zagovaratelji cijepljenja, jer pandemija korone nije šala, a bolje je s cjepivom dobiti lakšu verziju bolesti, nego završiti na respiratoru. Kad se cijepiš, piše na televizijskim ekranima, onda si odgovorna osoba koja pokazuje želju da svojim činom zaštiti i druge. Osim toga od svih umrlih od koronavirusa manje od 12 posto ih je iz domova za starije, jer je tamo procijepljenost iznosila čak 80 posto.

     Antivakseri su, pak, sigurni kako je cjepivo nesigurno jer je prebrzo izmišljeno i nije testirano na dovoljnom broju ispitanika. No, ista im teorija nije niti u primisli kad dobiju neki novi antibiotik ili lijek za druge bolesti? Uvjetuju li svoje liječenje uvidom u znanstvene rukopise o stvaranju i testi­ranju lijeka? Nažalost, jedna smo od europskih zemalja s najvećim udjelom stanovnika koji„ne vjeruju" u cijepljenje.

     No, nije li ipak glavni razlog oklijevanja prema cijepljenju pad povjerenja u institucije i sustav, čemu su pridonijele i nekoherentnosti u upravljanju epidemijom, pa i nepoštiva­nje mjera od strane njihovih donositelja? Stoga i od sustava treba krenuti povratak povjerenja. Otvorenim informacijama, dosljednošću, s poštovanjem prema svom građaninu. Medi­cina je toliko napredovala da praktično nijedan čovjek nije zdrav, no još je važnije osvijestiti da s obzirom da nema lijeka protiv Covida-19, bolje je spriječiti nego liječiti. Cjepivom.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

   

Kada ćete odabrati obiteljsku mirovinu

 

     Druga radionica u sklopu projekta „Savjetovalište u gostima" održana je 6. studenog 2019. godine u prostorijama središnjice SUH-a, a tema je bila obi­teljska mirovina. Radionicu je vodio pravnik Mladen Pe- trinović, a na kraju izlaganja na odgovore 30-tak nazoč­nih odgovarali su pravni savjetnici SUH-a, Davor Šmuljić i Anto Kuprešak.

     Kako je objasnio Petrinović, obiteljska mirovina je vr­sta mirovine koja predstavlja model solidarnosti unutar prvog javnog mirovinskog stupa s ciljem zaštite članova obitelji umrlog osiguranika, prvenstveno supružnika i djece, no mogu je primati primjerice i izvanbračni dru­govi koji su s osiguranikom do njegove smrti živjeli u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine.

     Udovica/vac ima pravo na obiteljsku mirovinu ako je napunio/la 50 godina života i to pod određenim uvjeti­ma: da je osiguranik navršio najmanje pet godina staža osiguranja ili najmanje 10 godina mirovinskog staža; da je ispunio uvjete za invalidsku mirovinu; da je osiguranik bio korisnik starosne mirovine, prijevremene starosne ili invalidske mirovine te ako je osiguranik bio korisnik pra­va na profesionalnu rehabilitaciju.

     No, postoje i iznimke pa tako članovi obitelji imaju pravo na obiteljsku mirovinu bez obzira na dužinu mi­rovinskog staža osiguranika, ako je smrt osiguranika ili osobe osigurane u određenim okolnostima nastala zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, kazao je Petrinović.

     Pravo na obiteljsku mirovinu gubi se ako je član obi­telji namjerno uzrokovao smrt osiguranika ili korisnika mirovine ili se namjerno onesposobio za rad radi ostva­rivanja prava na obiteljsku mirovinu.

Udovica od pedesete

     Udovac/ica može biti i mlađi od 50 godina, ako je do smrti bračnog druga nastupio potpuni gubitak radne sposobnosti ili je taj gubitak nastao u roku jedne godine nakon smrti bračnog druga. Također, ako udovica nije na­vršila 50 godina, ali je imala navršenih 45 godina, ima pra­vo na obiteljsku mirovinu kada navrši 50 godina života.

Petrinović je ukazao i na veliku nepravdu prema kori­snicima obiteljske mirovine, jer za razliku od drugih umi­rovljenika, oni ne mogu raditi do pola radnog vremena i zadržati mirovinu, već im se obustavlja. Koliko je stvar ozbiljna govori i podatak da su korisnici obiteljskih mi­rovina u 94 posto slučajeva žene, koje primaju mirovine niže od prosječnih. Zbog toga je SUH podnio inicijati­vu Ministarstvu rada i mirovinskog sustava za izmjenu odredbe o obustavi obiteljske mirovine u slučaju zapo­slenja.

     Djeca imaju pravo na obiteljsku mirovinu nakon smrti roditelja i nakon navršene 15. godine života u raz­dobljima kada nije zaposlen, ali najduže do 18. godine. Izuzetak su djeca koja se redovito školuje te ona mogu primati obiteljsku mirovinu do kraja redovitog školova­nja, ali najduže do navršene 26. godine života, pojasnio je Petrinović.

     Dijete koje izgubi radnu sposobnost ima pravo na obiteljsku mirovinu sve dok mu traje ta nesposobnost.

U slučajevima kada obiteljsku mirovinu koriste dva ili više članova obitelji pa nekom od njih prestane pravo na mirovinu, ostalim članovima koji imaju pravo na obi­teljsku mirovinu ponovno se određuje visina mirovine.

A što kad se udaš?

     U slučaju da udovica/ac stupi u novi brak, ne gubi pravo na obiteljsku mirovinu, naglasio je Petrinović. Objasnio je i da osoba koja je stupila u novi brak stječe pravo na obiteljsku mirovinu i po osnovi novog braka, pa ako primjerice udovici umre i drugi muž, ona može izabrati povoljniju mirovinu, dakle od prvog ili drugog muža.

     U slučaju da obiteljsku mirovinu prima jedan član obitelji, tada mirovinski faktor iznosi 0,7, odnosno oso­ba ima pravo na 70 posto mirovine preminulog. Za dva člana obitelji faktor iznosi 0,8, za tri 0,9, a za četiri i više članova obitelji 1,0, dakle korisnici u tom slučaju primaju punu mirovinu, objasnio je Petrinović.

     I na kraju o razvedenima. Pravo na obiteljsku mirovi­nu ima i udovica/ac ako je navršila 50 godina i ako joj je sudskim putem utvrđeno uzdržavanje.

Igor Knežević

 

©Kako da odlučim hoću li uzeti obiteljsku mi­

rovinu, odnosno 70 posto ženine ili da zadržim svo­ju starosnu?

Riječ je o čistoj matematici. Ako vi imate primjerice 2.000 kn, a žena je primala 3.000, tada 70 posto njezine mirovine iznosi 2.100 kn. Tada vam se isplati prijeći na obiteljsku mirovinu.

© Primam obiteljsku mirovinu, ali nije mi do­voljna za život. Htjela bih raditi pola radnog vreme­na, ali mi je to zabranjeno. Što mi je činiti?

Ako ste ispunili uvjete za starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu, tada pređite s obiteljske na svoju mirovinu i onda imate pravo raditi na pola radnog vre­mena. Kad prestanete raditi, možete se ponovno vratiti na obiteljsku mirovinu.

© Imam rodbinu u Švicarskoj i kažu mi da umi­rovljenici imaju, uz svoju mirovinu, pravo i na 50 posto od pokojnog supružnika. Zašto toga nema u Hrvatskoj?

Sindikat umirovljenika Hrvatske se već dugo zalaže za uvođenje novog modela obiteljske mirovine kojim bi se omogućilo da se preživjelom partneru na njego­vu mirovinu dodaje 20-50 posto mirovine preminulog partnera, ovisno o prihodovnim i eventualno i imovin­skim kriterijima.