UVODNA RIJEČ

Dan kad je vatra spalila sustav

Piše: Jasna A. Petrović

     Smrt je odsutnost prisutnosti, ništa više od toga. Beskrajno vrijeme u kojem nema povratka. Jaz koji ne možete vidjeti, a kada vjetar zapuše kroz nj, ne čuje se nikakav zvuk. Šest ih je izgorjelo, jedan muškarac posve slučajno koji je baš tog dana dovezen iz bolnice i ubačen u nagurani krevet u drvenoj kuti­ji sardina, uz pet starica. Umiralište bez dostojanstva, bez ljudskih prava, čista gola bitka za dah, za još jedan dan u pelenama.

     Njihov vrisak je zanijemio pred urlikom zapaljene štale, i dok su se čupali iz poveza kojima su ih pričvr­stili uz postelje kako im ne bi palo na pamet noću bau­ljati. Je li ona bakica koja voli pjevati crkvene pjesme posljednji put zapjevala, je li itko pokušao pobjeći iz ralja vatre? I nikoga da bi te barem držao za ruku, netko odgovoran, dužan, plaćen da te čuva.

    I nije li naša ljudska zadaća da tu nijemost prizora s ostacima tijela i dvije male električne pećice na minus 3 stupnja i huj vjetra oko drvene daščare, učinimo gla­snima do vriska, do urlika nezadovoljstva koji će rušiti moćnike i pisati povijest.

     Naš krik je tih, on spava u srcu. Nisu ni živjeli uzalud, iza njih ostaju sjećanja, proživljene ljubavi, stečena imovina, napisana pisma. A sad su u pelenama, polu­goli, poniženi, vezani, gladni, sedirani jakim tabletama za smirenje, neokupani, žedni.

Živ izgorjeti - ima li išta gore? Ima. To je smrt ispisa­na gramzivošću i nebrigom za starije na svim razinama.

     „Poruka cijele priče: rintaj kao konj do 65. godine, i puni proračun, a onda kada se umiroviš s tako malom mirovinom da si možeš osigurati samo smještaj u bara­ci, crkni pod vatrenim plamenom, jer ionako više nisi NIKOME važan" - najčešća je poruka starijih građana na društvenim mrežama. I pitanja koja, onako iskrena i mučna pogađaju u sridu: kad će ministrica ponuditi ostavku, kad će u pritvoru završiti vlasnica doma, kad će činovnici osmisliti sustav bez spaljenih staraca, kad će se vratiti dostojanstvo umiranja u zemlji koja se odrekla svojih starih. Jer, smrt i umiranje, kao i stvarno­sti koje označuju, međusobno se isključuju. Dok umira­nje još uključuje u sebi život, smrt je već označila kraj života. Naši stari umiru bez prava na život. Oni izgore kao fitilj prskalice.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 


 

UDRI PO STARCU!

Zašto je SUH prijavio Veljaču zbog diskriminacije

     Sindikat umirovljenika Hrvatske 31. listopada 2019. prijavio je glu­micu, scenaristicu i aktivistkinju Jelenu Veljaču Pučkoj pravobraniteljici zbog diskriminacije temeljem dobi u intervjuu u Nedjeljom u dva 20. listopa­da 2019. godine.

     Naime, upitana kako komentira tekst sociologa Slavena Letice o nje­zinoj inicijativi #SPASIME, a koju je ocijenio „prodavanjem glamurozne humanitarne magle", Veljača je izjavila kako je„Slaven Letica čovjek koji ima 72 godine, a jedini motiv takvog teks­ta je da ostane živ na medijskoj sceni, oživljavanje, reakcija; uzeti komadić kolača te medijske priče na bilo koji način".

Jelena Veljača je time na neprim­jeren način, neopravdano i nepravno okarakterizirala izrečeno od strane sociologa Letice isključivo tek temel­jem njegove dobi, a tek sporadično ulazeći u njegove ciljeve koji također predstavljaju diskriminaciju temeljem dobi, jer mu se imputira da želi „ostati živ",„oživjeti", sve na njezin račun. Riječ je o nevjerojatno okrutnoj diskvalifika­ciji indirektnog sugovornika na temel­ju dobi.

     Diskriminacija na temelju dobi tek je u novije vrijeme uključena u antidis- kriminacijsko pravo. Stereotipi prema starijima duboko su zaživjeli u druš­tvu pa se ona vrlo često tretira manje ozbiljno od diskriminacije po nekim drugim osnovama, što je vjerojatno razlogom što mnogi ugledni i glasni zagovornici ljudskih prava nisu javno reagirali u ovom slučaju.

     Valja napomenuti kako su i aktivisti Sindikata umirovljenika aktivno po­držali dosadašnje prosvjedne akcije u organizaciji Veljače i njezine inicijative, koje su pobudile masovnu senzibiliza- ciju javnosti za patnje i diskriminaciju žrtvi spolnog zlostavljanja, no stvarni teret na to stavlja njezino neprepo- znavanje širine pojma diskriminacije i percepcije starijih osoba kao najčešćih žrtava obezvrjeđivanja u društvu.

Jasna A. Petrović