UVODNA RIJEČ

Dan kad je vatra spalila sustav

Piše: Jasna A. Petrović

     Smrt je odsutnost prisutnosti, ništa više od toga. Beskrajno vrijeme u kojem nema povratka. Jaz koji ne možete vidjeti, a kada vjetar zapuše kroz nj, ne čuje se nikakav zvuk. Šest ih je izgorjelo, jedan muškarac posve slučajno koji je baš tog dana dovezen iz bolnice i ubačen u nagurani krevet u drvenoj kuti­ji sardina, uz pet starica. Umiralište bez dostojanstva, bez ljudskih prava, čista gola bitka za dah, za još jedan dan u pelenama.

     Njihov vrisak je zanijemio pred urlikom zapaljene štale, i dok su se čupali iz poveza kojima su ih pričvr­stili uz postelje kako im ne bi palo na pamet noću bau­ljati. Je li ona bakica koja voli pjevati crkvene pjesme posljednji put zapjevala, je li itko pokušao pobjeći iz ralja vatre? I nikoga da bi te barem držao za ruku, netko odgovoran, dužan, plaćen da te čuva.

    I nije li naša ljudska zadaća da tu nijemost prizora s ostacima tijela i dvije male električne pećice na minus 3 stupnja i huj vjetra oko drvene daščare, učinimo gla­snima do vriska, do urlika nezadovoljstva koji će rušiti moćnike i pisati povijest.

     Naš krik je tih, on spava u srcu. Nisu ni živjeli uzalud, iza njih ostaju sjećanja, proživljene ljubavi, stečena imovina, napisana pisma. A sad su u pelenama, polu­goli, poniženi, vezani, gladni, sedirani jakim tabletama za smirenje, neokupani, žedni.

Živ izgorjeti - ima li išta gore? Ima. To je smrt ispisa­na gramzivošću i nebrigom za starije na svim razinama.

     „Poruka cijele priče: rintaj kao konj do 65. godine, i puni proračun, a onda kada se umiroviš s tako malom mirovinom da si možeš osigurati samo smještaj u bara­ci, crkni pod vatrenim plamenom, jer ionako više nisi NIKOME važan" - najčešća je poruka starijih građana na društvenim mrežama. I pitanja koja, onako iskrena i mučna pogađaju u sridu: kad će ministrica ponuditi ostavku, kad će u pritvoru završiti vlasnica doma, kad će činovnici osmisliti sustav bez spaljenih staraca, kad će se vratiti dostojanstvo umiranja u zemlji koja se odrekla svojih starih. Jer, smrt i umiranje, kao i stvarno­sti koje označuju, međusobno se isključuju. Dok umira­nje još uključuje u sebi život, smrt je već označila kraj života. Naši stari umiru bez prava na život. Oni izgore kao fitilj prskalice.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

        

PRIOPĆENJE

Zašto Jelena Veljača diskvalificira starije osobe?

 

PRITUŽBA NA DISKRIMINATORNE STAVOVE TEMELJEM DOBI, KOJE JE IZREKLA JELENA VELJAČA U EMISIJI „NEDJELJOM U DVA“ 20. LISTOPADA 2019. GODINE

 

 Poštovana gospođo Pravobraniteljice,

            U ime Sindikata umirovljenika Hrvatske podnosimo pritužbu na izrečena stajališta koja je Jelena Veljača izrekla na račun starije osobe (Slavena Letice) u emisiji „Nedjeljom u dva“ 20. listopada 2019. godine, a koje smatramo diskriminacijom na temelju dobi.

          Upitana kako komentira tekst sociologa Slavena Letice o njezinoj inicijativi #SPASIME, a koju je ocijenio „prodavanjem glamurozne humanitarne magle“, Veljača je, između ostalog, izjavila kako je „Slaven Letica čovjek koji ima 72 godine, a jedini motiv takvog teksta je da ostane živ na medijskoj sceni, oživljavanje, reakcija; uzeti komadić kolača te medijske priče na bilo koji način“.

          Jelena Veljača je time na neprimjeren način, neopravdano i nepravno, diskvalificirala izrečeno od strane sociologa Letice isključivo temeljem njegove dobi, a tek sporadično ulazeći u njegove ciljeve, koji također predstavljaju diskriminaciju temeljem dobi, jer mu se imputira da želi „ostati živ“, „oživjeti“, sve na njezin račun. Riječ je o nevjerojatno okrutnoj diskvalifikaciji indirektnog sugovornika na temelju dobi.

          Takva Veljačina kvalifikacija, osim što je iz prije navedenih razloga diskriminatorna,  predstavlja i poticanje na diskriminaciju iz članka 1. stavka 1. i članka 4. stavka 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije (NN 85/08, 112/12 – pročišćeni tekst), jer poziva na neuvažavanje mišljenja osoba starije životne dobi. Treba napomenuti i da se radi o popularnoj javnoj osobi, čiji stavovi utječu na formiranje mišljenja javnosti.

          Diskriminacija na temelju dobi tek je u novije vrijeme uključena u antidiskriminacijsko pravo. Stereotipi prema starijima duboko su zaživjeli u društvu, pa se diskriminacija spram starijih vrlo često tretira manje ozbiljno od diskriminacije po nekim drugim osnovama, što je vjerojatno razlogom da mnogi ugledni i glasni zagovornici ljudskih prava nisu javno reagirali u ovom slučaju.  

          Valja napomenuti kako su i aktivisti Sindikata umirovljenika Hrvatske podržali dosadašnje prosvjedne akcije u organizaciji Veljače i njezine inicijative, koje su probudile masovnu senzibilizaciju javnosti za patnje i institucionalnu diskriminaciju žrtava spolnog zlostavljanja, no stvarni teret na to stavlja njezino neprepoznavanje širine pojma diskriminacije i percepcije starijih osoba kao najčešćih žrtava obezvrjeđivanja u društvu.

          Zbog svega navedenog, tražimo da utvrdite diskriminaciju i sukladno članku 19. Zakona o pučkom pravobranitelju (NN 76/12) o tome obavijestite javnost, te počiniteljicu diskriminatornog javnog istupa.

 

 

S poštovanjem,

 

                                                      Predsjednica SUH-a

 

Jasna A. Petrović