UVODNA RIJEČ

Dan kad je vatra spalila sustav

Piše: Jasna A. Petrović

     Smrt je odsutnost prisutnosti, ništa više od toga. Beskrajno vrijeme u kojem nema povratka. Jaz koji ne možete vidjeti, a kada vjetar zapuše kroz nj, ne čuje se nikakav zvuk. Šest ih je izgorjelo, jedan muškarac posve slučajno koji je baš tog dana dovezen iz bolnice i ubačen u nagurani krevet u drvenoj kuti­ji sardina, uz pet starica. Umiralište bez dostojanstva, bez ljudskih prava, čista gola bitka za dah, za još jedan dan u pelenama.

     Njihov vrisak je zanijemio pred urlikom zapaljene štale, i dok su se čupali iz poveza kojima su ih pričvr­stili uz postelje kako im ne bi palo na pamet noću bau­ljati. Je li ona bakica koja voli pjevati crkvene pjesme posljednji put zapjevala, je li itko pokušao pobjeći iz ralja vatre? I nikoga da bi te barem držao za ruku, netko odgovoran, dužan, plaćen da te čuva.

    I nije li naša ljudska zadaća da tu nijemost prizora s ostacima tijela i dvije male električne pećice na minus 3 stupnja i huj vjetra oko drvene daščare, učinimo gla­snima do vriska, do urlika nezadovoljstva koji će rušiti moćnike i pisati povijest.

     Naš krik je tih, on spava u srcu. Nisu ni živjeli uzalud, iza njih ostaju sjećanja, proživljene ljubavi, stečena imovina, napisana pisma. A sad su u pelenama, polu­goli, poniženi, vezani, gladni, sedirani jakim tabletama za smirenje, neokupani, žedni.

Živ izgorjeti - ima li išta gore? Ima. To je smrt ispisa­na gramzivošću i nebrigom za starije na svim razinama.

     „Poruka cijele priče: rintaj kao konj do 65. godine, i puni proračun, a onda kada se umiroviš s tako malom mirovinom da si možeš osigurati samo smještaj u bara­ci, crkni pod vatrenim plamenom, jer ionako više nisi NIKOME važan" - najčešća je poruka starijih građana na društvenim mrežama. I pitanja koja, onako iskrena i mučna pogađaju u sridu: kad će ministrica ponuditi ostavku, kad će u pritvoru završiti vlasnica doma, kad će činovnici osmisliti sustav bez spaljenih staraca, kad će se vratiti dostojanstvo umiranja u zemlji koja se odrekla svojih starih. Jer, smrt i umiranje, kao i stvarno­sti koje označuju, međusobno se isključuju. Dok umira­nje još uključuje u sebi život, smrt je već označila kraj života. Naši stari umiru bez prava na život. Oni izgore kao fitilj prskalice.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

   

DR.SC. MAJA VUČINIĆ-KNEŽEVIĆ, POMOĆNICA MINISTRICE ZA DEMOGRAFIJU, MLADE,OBITELJ I SOCIJALNU POLITIKU

Uvodi li Hrvatska status njegovatelja za starije?

 

     Hoće li Hrvatska uvesti status nje­govatelja za skrb o starijim osobama ili ćemo i dalje davati prvenstvo skromnim kapacitetima instituci­onalne i vaninstitucio- nalne skrbi o starijima te masovnom radu na crno - pitali smo dr.sc. Maju Vučinić-Knežević, pomoćnicu ministrice za demografiju, mlade, obitelj i socijalnu politiku. Odgovori su, na žalost, vezani uz namjere i procedu­re, tako da je teško iza suhog rječnika razaznati - čo­vjeka.

Čeka se analiza

      Kako napreduje provođenje Strategije socijalne skrbi za starije osobe u RH u razdoblju od 2017. - 2020. s obzirom na vrlo zahtjevne stavke poput tzv. nacionalne mirovine, zakonodavnog okvira za status njegovatelja za skrb o starijim osobama, novog sustava nadzora nad institucionalnim smještajem starijih itd.?

     Mjere i aktivnosti iz Strategije socijalne skrbi za sta­rije osobe u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2017.­2020. izvršavaju se na način kako je predviđeno unutar zadanih vremenskih okvira. Za izvršenje mjere uvođenja nacionalne mirovine zaduženo je Ministarstvo rada i mi­rovinskog sustava koje poduzima aktivnosti kako bi se navedena mjera izvršila.

     U dijelu koji se odnosi na status njegovatelja za stari­je osobe moguće je izvijestiti da se u tu svrhu iz Progra­ma potpore strukturnim reformama odobrilo financira­nje projekta „Formalni i neformalni oblici skrbi za starije osobe (istraživanje i analiza)" koji provodi OECD. Nave­denim projektom izradit će se analiza bazirana na istra­živanju o formalnim i neformalnim oblicima skrbi za sta­rije te će se dati preporuka na koji način unaprijediti skrb za starije osobe u Republici Hrvatskoj (koja vrsta prava bi se mogla uvesti, oblik i način, uvjeti za    ostvarivanje, fi­nancijski učinak...) na temelju čega će se pristupiti izradi zakonodavnog okvira.

     U izradi je prijedlog novog Zakona o socijalnoj skrbi kojim se planira unaprijediti nadzor pružatelja usluga u sustavu socijalne skrbi.

Mirovina ili naknada

     Koliko je vaše Ministarstvo sudjelovalo u pri­premama za rad skupine za utvrđivanje kriterija za

obuhvat potencijalnih korisnika nacionalne mirovine? Imate li kakve procjene i očekivanja koja biste mogli po­dijeliti s čitateljima Glasa umirovljenika: Zbog čega se u Strategiji takvu državnu naknadu za starije od 65 godi­na nazvalo mirovinom, jer to stvara veliku zabunu među umirovljenicima?

     Predstavnici MDOMSP redovno sudjeluju u radu Rad­ne skupine za utvrđivanje kriterija za obuhvat potenci­jalnih korisnika nacionalne mirovine. U tijeku je izrada analize kako bi se iznašao najbolji i najoptimalniji pri­jedlog. Također, na Radnoj skupini se razmatra i pitanje odabira najadekvatnijeg naziva.

     U većini europskih zemalja njegovatelji/ce starijih osoba su obično žene koje su potplaćene i rade u lošim uvjetima. Imate li u planu uz proširenje prava na status njegovatelja/ica donijeti i druge mjere koje bi poboljšale standard i edukaciju njegovatelja/ica?

     Kako bi se izbjegli neželjeni učinci za bilo koju stranu korisnika ili pružatelja njege, rješavanju ovog pitanja će se pristupiti sveobuhvatno.

     U studiji Europske komisije „Izazovi dugoročne skrbi u Europi" (2018.) Hrvatska se na tri mjesta navo­di kao zemlja s nerazvijenim kapacitetima dugoročne skrbi za starije osobe (među četiri najnerazvijenije) po pokrivenosti domovima umirovljenika, po tome što ima najmanje kreveta na sto tisuća stanovnika starijih od 65 godina, po broju polurezidentnih smještaja (dnevni bo­ravci za starije) te kao zemlja s vrlo nerazvijenim servi­sima za pomoć starima u kući. Kakva je strategija da se sve ovo poboljša?

Dostupno i priuštivo

     U RH postoje smještajni kapaciteti za približno 30.000 starijih osoba odnosno za oko 3,6 posto uku­pnog starijeg stanovništva. Kad se u studiji EK govori o dugoročnoj skrbi za starije osobe onda se prvenstveno misli na institucionalne smještajne kapacitete, domove socijalne skrbi, a ne uzimaju se u obzir drugi pružate- lji usluge smještaja kao što su druge pravne osobe bez osnivanja doma (trgovačka društva, udruge, vjerske zajednice) i izvaninstitucionalni smještaj u obiteljskim domovima i udomiteljstvu. Kod drugih pravnih osoba, obiteljskih domova i u udomiteljstvu je oko 2/3 smje­štajnih kapaciteta. Strategijom socijalne skrbi za starije osobe u RH za razdoblje 2017.-2020. je predviđeno po­većavanje kapaciteta za smještaj starijih osoba u onim županijama u kojima su smještajni kapaciteti ispod pro­sjeka države.

U skrbi o starijim osobama naglasak je stavljen na pružanje usluga starijoj osobi u njenom domu i zadr­žavanju starije osobe što dulje u njoj poznatom okru­ženju. U tom smislu MDOMSP svake godine financira projekte usmjerene podizanju kvalitete života starijih osoba u njihovoj zajednici - organizirane dnevne ak­tivnosti, potom trogodišnje programe za pružanje us­luge halo pomoći. Već nekoliko godina HZZ u suradnji s CZSS kao obaveznim partnerom na terenu provodi višegodišnji projekt „Zaželi" koji je namijenjen pomoći i brizi o starijim i nemoćnim osobama u njihovom domu, a koje žive u slabije dostupnim i ruralnim područjima.

     Hoće li se njegovatelji/ce starijih osoba financirati direktno od države/proračuna ili će postojati moguć­nost financiranja iz jedinica regionalne i lokalne samou­prave, kako je to primjerice u Finskoj?

     Ranije navedeno istraživanje (u okviru projekta „Formalni i neformalni oblici skrbi za starije osobe") je sveobuhvatno te ima za cilj utvrditi broj funkcionalno ovisnih starih osoba koje žive u stanu ili kući, prikaza­ti strukturu funkcionalno ovisnih starijih osoba, ispitati cijene usluge smještaja po vrsti pružatelja usluge i vrsti pružene usluge po županijama, izraditi analizu oprav­danosti uvođenja novog prava u sustav socijalne skrbi te predložiti moguće načine reguliranja radnog statusa osobe koja bi se skrbila za starije osobe. Obzirom da je projekt u provedbi prerano je govoriti o modalitetima financiranja.

Nadzor izostaje

     Kako vidite perspektivu razvoja socijalnih usluga institucionalne i vaninstitucionalne skrbi? U Europi je trend da se sve više razvija tip kućne njege kako bi ljudi živjeli u svom domu što je duže moguće. Ide li i Hrvatska u tom pravcu?

     U pogledu razvoja skrbi za starije osobe prioritet se daje razvoju usluga u zajednici i to osiguravanjem ra­znovrsnih, kvalitetnih i priuštivih usluga u domu starije osobe kako bi ona što dulje ostala u poznatom okruže­nju i bila što manje traumatizirana preseljenjem u njoj nepoznato okruženje.

     U Hrvatskoj ima oko 2,5 tisuće pružatelja soci­jalnih usluga (domovi, centri, udomiteljske obitelji...) te je problem nedovoljan nadzor rada tih ustanova. Koje su izmjene koje predlažete Strategijom?

     Veliki broj pružatelja usluga za starije osobe nameće potrebu preispitivanja organizacije nadzora. Jedan od načina je da se uz inspekcijski nadzor na nacionalnoj ra­zini uvede i nadzor na lokalnoj razini ili povećanje broja inspektora.