UVODNA RIJEČ

Kad si siguran i kad te nije strah

     Zašto su dvije najveće hrvatske umirovljeničke udruge, Sindikat umirovljenika Hrvatske i Matica umirovljenika Hrvatske, uputile čestitke Andreju Plenkoviću povodom pobjede HDZ-a na parlamentarnim izborima? Ne samo iz pri­stojnosti, već zato jer je iskustvo s Premijerom-Građevinom iz 2015. duboko ostalo u memoriji ovog naroda, ali ne kao pošalica uz kavu, već kao bolni osjećaj nesigurnosti.

     Nije bitno jesu li starije osobe diljem Hrvatske masovno dale svoje povjerenje upravo Plenkoviću, a jesu. Nije bitno niti je li njegov prosječni glasač nižeg obrazovanja, gdje je svaki deveti završio tek osnovnu školu, a jedva 26 posto ih ima fakultet, a baš je tako. Nije bitno je li u Sabor s njihove liste ušlo samo 9 žena od 66 sabornika, iako je sve to bitno. Najbitnije je da je    Hrvatska nasuprot strahu birala - sigurnost. HDZ nije samo odglumio predizbornu kampanju „Sigurna Hrvatska", već nam je svima ponudio kontinuitet, stabilnost i sigurnost. Vlada će biti formirana „preko noći", bez navlačenja i odugovlačenja, tr­govanja i korupcije na javnoj trpezi. To je ono što je pobijedilo sve druge stranke: taj osjećaj kad si siguran i kad te nije strah.

     Tek je iz rezultata ovih izbora moguće iščitati koliko je straha u narod unijela retorika Domoljubnog pokreta i dijelom Mosta, koliko su istupi Hasanbegovića, Glasnovića i Zekanovića i Ruže Tomašić, pa onda i Škore i Raspudića o silovanim ženama i po­bačaju, unijeli gađenja i nemira u duše građana. I tek je sada posve jasno da nije narod glasao za HDZ zbog korone, već zbog želje za normalnom zemljom. Tu normalnost je u ovom trenutku jamčio samo HDZ.

     Točno je i da je 40 posto glasača SDP-a (Restart) starije od 60 godina, jer je tamo ponuđeni jelovnik bio ravan bakanalijama starih Rimljana. Kao da je ponuda za umirovljenike napuhavana jer su im na listama bila uglavnom stara, potrošena lica, pa su ispisali svoju listu želja.

     Tako je jedina umirovljenička čestitka otišla Plenkoviću. Po­bjednicima i treba čestitati. U čestitki je pisalo i da ih podsjećamo kako je udjel prosječne mirovine u prosječnoj plaći u RH pao ispod 38 posto, da više od polovice umirovljenika prima miro­vinu nižu od hrvatske linije siromaštva koja iznosi 2.485 kuna, da je previše kontejner-umirovljenika, poniženih i prevarenih.

     Izrazili smo nadu da će nova Vlada pronaći načina da po­veća mirovine i uvede pravednije usklađivanje s rastom plaća, a svakako bi trebalo uvesti i novi model obiteljskih mirovina. Zatražili smo prijenos vlasničkih prava nad domovima za starije i nemoćne na županije i Grad Zagreb i još puno toga što bi se trebalo naći na dnevnom redu savjetodavnog tijela Vlade, Na­cionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe. Jer sigurnost nije samo floskula. Sigurnost ima cijenu i vraća dostojanstvo i blagostanje. Najvažnije je pravovremeno se zaštititi od onih koji se hrane vašim osjećajima nesigurnosti. Upravo to su glasači učinili.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

   

RAZGOVORI S MINISTROM ALADROVIĆEM

Umirovljenički prioriteti na stolu

 

     U četvrtak, 12. rujna 2019. održani su u prostorijama Mi­nistarstva u Zagrebu razgovori ministra rada i mirovin­skog sustava Josipa Aladrovića s čelnicama dvije najjače umirovljeničke udruge, predsjednicom Sindikata umirovljeni­ka Hrvatske Jasnom A. Petrović i predsjednicom Matice umi­rovljenika Višnjom Fortunom.

     U jednosatnom razgovoru umirovljeničke predstavnice izložile su i obrazložile desetak prioriteta po hitnosti reali­zacije, a na prvom mjestu povećanje cenzusa za dopunsko zdravstveno osiguranje na teret državnog proračuna. Kako prigodom svakog usklađivanja mirovina nekoliko tisuća umi­rovljenika izgubi to pravo, zatraženo je da se, nakon 15 godi­na, koliko cenzus nije mijenjan, automatski usklađuje prema hrvatskoj granici siromaštva koju jednom godišnje objavljuje Zavod za zapošljavanje (2.485 kn).

     Također je postavljeno pitanje zbog čega se već deset go­dina i dalje zadržava preživjela krizna mjera naplate dodatnog zdravstvenog doprinosa za neke kategorije umirovljenika (1 i 3 posto), kad su već davno branitelji oslobođeni tog danka.

     Ministar je upozoren i na ozbiljan pad realne vrijednosti mirovina, čiji je udjel u prosječnoj bruto plaći pao na samo 27,7 posto (neto na 36,7 posto), a 98 posto svih umirovljenika prima mirovine niže od prosječne neto plaće. Predloženo je da se što hitnije izvrši korekcija modela usklađivanja na barem 80 posto povoljnijeg indeksa, a ne kao sada samo na 70 posto.

     Predloženo je da se što hitnije pri Nacionalnom vijeću za umirovljenike i starije osobe osnuje i stručna grupa za refor­mu obiteljskih mirovina, koja bi uzela u obzir iskustva drugih europskih zemalja, ali i prijedlog umirovljeničkih udruga da se zadrži vlastita mirovina i stječe 20 do 50 posto mirovine pre­minulog partnera/ice.

     Umirovljeničke čelnice izrazile su i stajališta o tzv. nacio­nalnoj mirovini, inzistirajući da se promijeni naziv u nacional­nu naknadu za starije osobe, da se jasno kaže kako neće biti isplaćivana iz mirovinskog fonda te da neće biti vrijednosno preblizu najniže mirovine.

     Petrović je završno uručila Inicijativu SUH-a za hitnu izmje­nu nekih odredaba o raznim skupinama umirovljenika koji se zaposle ili počnu obavljati djelatnost na temelju koje postoji obveza na osiguranje, kako bi se Zakon o mirovinskom osigu­ranju prilagodio potrebama radno angažiranim umirovljenici­ma i tržištu rada, i to bez diskriminacije nekih skupina.

  1. 1.                Uvođenje prava na rad bez izuzetaka, osim gdje je to zdravstveno utemeljeno (proširiti pravo na rad i na obiteljske i invalidske umirovljenike).
  2. 2.                Pravo izbora rada pod jednakim uvjetima, tj. na puno radno vrijeme uz ustegu pola mirovine, odnosno na pola radnog vremena bez ikakve obu­stave mirovine.

Isplata dodatka korisnicima najniže mirovine koji se zaposle ili počnu obavljati djelatnost na te­melju koje postoji obveza na osiguranje.

 

ZAHTJEV ZA OCJENU USTAVNOSTI

Vojni i policijski umirovljenici – pogodovani

     Sindikat umirovljenika Hrvatske podnio je 4. rujna 2019. godine Ustavnom sudu RH prijedlog za pokretanje po­stupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom rH odredbe član­ka 99. stavka 3. točke 10. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 157/13-115/18 - pročišćeni tekst).

     Njime su od obustave isplate mirovine izuzeti korisnici starosne mirovine prema posebnim propisima - umirovljene vojne osobe, policijski službenici i ovlaštene službene osobe ili umirovljene osobe na poslovima razminiranja, kojima se omo­gućava pravo izbora rada na pola radnog vremena uz punu mirovinu ili u punom radnom vremenu, uz obustavu pola mi­rovine.

     Ova odredba je prema mišljenju predlagatelja diskriminatorna, jer se svim drugim kategorijama umirovljenika koji se zaposle na puno radno vrijeme isplata mirovine obustavlja u cijelosti.

     Ova odredba je protivna nekima od temeljnih načela na­vedenih u Ustavu RH. Protivna je načelu jednakosti i socijal­noj pravdi, jer neosnovano dijeli novozaposlene korisnike mirovine na različite kategorije. Protivna je i načelu jednakosti svih pred zakonom, zato što diskriminira određene kategorije umirovljenika na osnovi društvenog položaja i zato što prema nejasnim kriterijima stavlja različite kategorije umirovljenika u nejednak položaj, jer se svima ne jamči isto pravo izbora na rad do pola, odnosno punog radnog vremena.

     U suprotnosti je i s načelom slobode izbora poziva i za­poslenja i dostupnosti svakog radnog mjesta i dužnosti pod jednakim uvjetima, zato što neosnovano propisuje nejednake uvjete za određene korisnike mirovine koji se zaposle. Suprot­nost ovim ustavnim načelima navedenu odredbu čini protiv­nom i načelu ustavnosti i zakonitosti.

     Zbog svega navedenog zatraženo je od Ustavnog suda RH da nakon provedenog postupka za ocjenu ustavnosti ovu odredbu poništi, kako bi se nastavno svima omogućilo pravo izbora na rad do pola ili u punom radnom vremenu.

(M.P.)