UVODNA RIJEČ

Dan kad je vatra spalila sustav

Piše: Jasna A. Petrović

     Smrt je odsutnost prisutnosti, ništa više od toga. Beskrajno vrijeme u kojem nema povratka. Jaz koji ne možete vidjeti, a kada vjetar zapuše kroz nj, ne čuje se nikakav zvuk. Šest ih je izgorjelo, jedan muškarac posve slučajno koji je baš tog dana dovezen iz bolnice i ubačen u nagurani krevet u drvenoj kuti­ji sardina, uz pet starica. Umiralište bez dostojanstva, bez ljudskih prava, čista gola bitka za dah, za još jedan dan u pelenama.

     Njihov vrisak je zanijemio pred urlikom zapaljene štale, i dok su se čupali iz poveza kojima su ih pričvr­stili uz postelje kako im ne bi palo na pamet noću bau­ljati. Je li ona bakica koja voli pjevati crkvene pjesme posljednji put zapjevala, je li itko pokušao pobjeći iz ralja vatre? I nikoga da bi te barem držao za ruku, netko odgovoran, dužan, plaćen da te čuva.

    I nije li naša ljudska zadaća da tu nijemost prizora s ostacima tijela i dvije male električne pećice na minus 3 stupnja i huj vjetra oko drvene daščare, učinimo gla­snima do vriska, do urlika nezadovoljstva koji će rušiti moćnike i pisati povijest.

     Naš krik je tih, on spava u srcu. Nisu ni živjeli uzalud, iza njih ostaju sjećanja, proživljene ljubavi, stečena imovina, napisana pisma. A sad su u pelenama, polu­goli, poniženi, vezani, gladni, sedirani jakim tabletama za smirenje, neokupani, žedni.

Živ izgorjeti - ima li išta gore? Ima. To je smrt ispisa­na gramzivošću i nebrigom za starije na svim razinama.

     „Poruka cijele priče: rintaj kao konj do 65. godine, i puni proračun, a onda kada se umiroviš s tako malom mirovinom da si možeš osigurati samo smještaj u bara­ci, crkni pod vatrenim plamenom, jer ionako više nisi NIKOME važan" - najčešća je poruka starijih građana na društvenim mrežama. I pitanja koja, onako iskrena i mučna pogađaju u sridu: kad će ministrica ponuditi ostavku, kad će u pritvoru završiti vlasnica doma, kad će činovnici osmisliti sustav bez spaljenih staraca, kad će se vratiti dostojanstvo umiranja u zemlji koja se odrekla svojih starih. Jer, smrt i umiranje, kao i stvarno­sti koje označuju, međusobno se isključuju. Dok umira­nje još uključuje u sebi život, smrt je već označila kraj života. Naši stari umiru bez prava na život. Oni izgore kao fitilj prskalice.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

   

RAZGOVORI S MINISTROM ALADROVIĆEM

Umirovljenički prioriteti na stolu

 

     U četvrtak, 12. rujna 2019. održani su u prostorijama Mi­nistarstva u Zagrebu razgovori ministra rada i mirovin­skog sustava Josipa Aladrovića s čelnicama dvije najjače umirovljeničke udruge, predsjednicom Sindikata umirovljeni­ka Hrvatske Jasnom A. Petrović i predsjednicom Matice umi­rovljenika Višnjom Fortunom.

     U jednosatnom razgovoru umirovljeničke predstavnice izložile su i obrazložile desetak prioriteta po hitnosti reali­zacije, a na prvom mjestu povećanje cenzusa za dopunsko zdravstveno osiguranje na teret državnog proračuna. Kako prigodom svakog usklađivanja mirovina nekoliko tisuća umi­rovljenika izgubi to pravo, zatraženo je da se, nakon 15 godi­na, koliko cenzus nije mijenjan, automatski usklađuje prema hrvatskoj granici siromaštva koju jednom godišnje objavljuje Zavod za zapošljavanje (2.485 kn).

     Također je postavljeno pitanje zbog čega se već deset go­dina i dalje zadržava preživjela krizna mjera naplate dodatnog zdravstvenog doprinosa za neke kategorije umirovljenika (1 i 3 posto), kad su već davno branitelji oslobođeni tog danka.

     Ministar je upozoren i na ozbiljan pad realne vrijednosti mirovina, čiji je udjel u prosječnoj bruto plaći pao na samo 27,7 posto (neto na 36,7 posto), a 98 posto svih umirovljenika prima mirovine niže od prosječne neto plaće. Predloženo je da se što hitnije izvrši korekcija modela usklađivanja na barem 80 posto povoljnijeg indeksa, a ne kao sada samo na 70 posto.

     Predloženo je da se što hitnije pri Nacionalnom vijeću za umirovljenike i starije osobe osnuje i stručna grupa za refor­mu obiteljskih mirovina, koja bi uzela u obzir iskustva drugih europskih zemalja, ali i prijedlog umirovljeničkih udruga da se zadrži vlastita mirovina i stječe 20 do 50 posto mirovine pre­minulog partnera/ice.

     Umirovljeničke čelnice izrazile su i stajališta o tzv. nacio­nalnoj mirovini, inzistirajući da se promijeni naziv u nacional­nu naknadu za starije osobe, da se jasno kaže kako neće biti isplaćivana iz mirovinskog fonda te da neće biti vrijednosno preblizu najniže mirovine.

     Petrović je završno uručila Inicijativu SUH-a za hitnu izmje­nu nekih odredaba o raznim skupinama umirovljenika koji se zaposle ili počnu obavljati djelatnost na temelju koje postoji obveza na osiguranje, kako bi se Zakon o mirovinskom osigu­ranju prilagodio potrebama radno angažiranim umirovljenici­ma i tržištu rada, i to bez diskriminacije nekih skupina.

  1. 1.                Uvođenje prava na rad bez izuzetaka, osim gdje je to zdravstveno utemeljeno (proširiti pravo na rad i na obiteljske i invalidske umirovljenike).
  2. 2.                Pravo izbora rada pod jednakim uvjetima, tj. na puno radno vrijeme uz ustegu pola mirovine, odnosno na pola radnog vremena bez ikakve obu­stave mirovine.

Isplata dodatka korisnicima najniže mirovine koji se zaposle ili počnu obavljati djelatnost na te­melju koje postoji obveza na osiguranje.

 

ZAHTJEV ZA OCJENU USTAVNOSTI

Vojni i policijski umirovljenici – pogodovani

     Sindikat umirovljenika Hrvatske podnio je 4. rujna 2019. godine Ustavnom sudu RH prijedlog za pokretanje po­stupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom rH odredbe član­ka 99. stavka 3. točke 10. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 157/13-115/18 - pročišćeni tekst).

     Njime su od obustave isplate mirovine izuzeti korisnici starosne mirovine prema posebnim propisima - umirovljene vojne osobe, policijski službenici i ovlaštene službene osobe ili umirovljene osobe na poslovima razminiranja, kojima se omo­gućava pravo izbora rada na pola radnog vremena uz punu mirovinu ili u punom radnom vremenu, uz obustavu pola mi­rovine.

     Ova odredba je prema mišljenju predlagatelja diskriminatorna, jer se svim drugim kategorijama umirovljenika koji se zaposle na puno radno vrijeme isplata mirovine obustavlja u cijelosti.

     Ova odredba je protivna nekima od temeljnih načela na­vedenih u Ustavu RH. Protivna je načelu jednakosti i socijal­noj pravdi, jer neosnovano dijeli novozaposlene korisnike mirovine na različite kategorije. Protivna je i načelu jednakosti svih pred zakonom, zato što diskriminira određene kategorije umirovljenika na osnovi društvenog položaja i zato što prema nejasnim kriterijima stavlja različite kategorije umirovljenika u nejednak položaj, jer se svima ne jamči isto pravo izbora na rad do pola, odnosno punog radnog vremena.

     U suprotnosti je i s načelom slobode izbora poziva i za­poslenja i dostupnosti svakog radnog mjesta i dužnosti pod jednakim uvjetima, zato što neosnovano propisuje nejednake uvjete za određene korisnike mirovine koji se zaposle. Suprot­nost ovim ustavnim načelima navedenu odredbu čini protiv­nom i načelu ustavnosti i zakonitosti.

     Zbog svega navedenog zatraženo je od Ustavnog suda RH da nakon provedenog postupka za ocjenu ustavnosti ovu odredbu poništi, kako bi se nastavno svima omogućilo pravo izbora na rad do pola ili u punom radnom vremenu.

(M.P.)