UVODNA RIJEČ

Svi smo mi doktori

Piše: Jasna A. Petrović

     Zašto se netko od 80+ godina ne bi cijepio protiv Covida-19? Zato jer je slabije pokretan, a živi na petom katu zgrade bez lifta; zato jer prebiva u selu bez autobusa i vlaka, Bogu iza nogu? Zato jer ne želi dobiti nuspojave poput krvnog ugruška, neuropatije, sljepila i svih drugih poznatih i nepoznatih boleština, a niti dobiti svojstvo magneta na mjestu cijepljenja odnosno„ugradnje čipa"? Zato jer je sve to izmišljotina, stari bi umirali ionako od drugih bolesti i jer iza svega stoji farmaceutska industrija koja mlati lovu na naivcima. Uostalom, brojke to potvrđuju. Ako ste Hrvat od 80+ cijepilo vas se manje od polovice, dok je u Austriji 70 posto dobilo dvije doze, u većini EU zemalja od 65 do 90 posto, a npr. u Danskoj, Irskoj i Španjolskoj čak 100 posto!

     Starost je neizlječiva bolest, ali rizik od Covida-19 je mnogo veći od mogućih nuspojava na cjepivo, no kako posustaje korona, tako se u Hrvatskoj smanjuje interes za cijepljenje, ma koliko stručnjaci i političari upozoravali da je cijeplje­nje "zalog" za dulju turističku sezonu i mirniju jesen, kad bi Covid-19 ponovo mogao pokazati zube. Ipak, trebate li se cijepiti kad ste već ionako stari i izraubani, pa vam preostaje još jedva koja godina života; ako ste među onih 40 posto necijepljenih od 65+?

     Pa, naravno da trebate - kažu zagovaratelji cijepljenja, jer pandemija korone nije šala, a bolje je s cjepivom dobiti lakšu verziju bolesti, nego završiti na respiratoru. Kad se cijepiš, piše na televizijskim ekranima, onda si odgovorna osoba koja pokazuje želju da svojim činom zaštiti i druge. Osim toga od svih umrlih od koronavirusa manje od 12 posto ih je iz domova za starije, jer je tamo procijepljenost iznosila čak 80 posto.

     Antivakseri su, pak, sigurni kako je cjepivo nesigurno jer je prebrzo izmišljeno i nije testirano na dovoljnom broju ispitanika. No, ista im teorija nije niti u primisli kad dobiju neki novi antibiotik ili lijek za druge bolesti? Uvjetuju li svoje liječenje uvidom u znanstvene rukopise o stvaranju i testi­ranju lijeka? Nažalost, jedna smo od europskih zemalja s najvećim udjelom stanovnika koji„ne vjeruju" u cijepljenje.

     No, nije li ipak glavni razlog oklijevanja prema cijepljenju pad povjerenja u institucije i sustav, čemu su pridonijele i nekoherentnosti u upravljanju epidemijom, pa i nepoštiva­nje mjera od strane njihovih donositelja? Stoga i od sustava treba krenuti povratak povjerenja. Otvorenim informacijama, dosljednošću, s poštovanjem prema svom građaninu. Medi­cina je toliko napredovala da praktično nijedan čovjek nije zdrav, no još je važnije osvijestiti da s obzirom da nema lijeka protiv Covida-19, bolje je spriječiti nego liječiti. Cjepivom.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

13. NACIONALNO VIJEĆE ZA UMIROVLJENIKE I STARIJE OSOBE

Mirovine tonu ispod granice bijede

 

     U Zagrebu je 4. srpnja 2019. odr­žana 13. sjednica Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe na kojoj je s dopunama usvo­jen Program rada Nacionalnog vijeća za 2019. i 2020. godinu. Predstavnici   Sindikata umirovljenika Hrvatske su odmah na početku podijelili otvoreno pismo ministrima financija i zdravstva sa zahtjevom da se nakon 15 godina konačno povisi cenzus za dopunsko zdravstveno osiguranje. I od strane predstavnika Matice prihvaćen je takav zahtjev kao prioritetan.

     Također je zatraženo da se do kra­ja godine na dnevni red stavi i model usklađivanja mirovina, iako je pomoć­nica ministra Melita Čičak ispred Mi­nistarstva rada i mirovinskog sustava naglasila kako je to nerealna želja. No, predsjednica SUH-a Jasna A. Petrović upozorila je na činjenice da je 1990. udjel mirovine u neto plaći iznosio 77,23 posto, nakon rata 1996. godine 45,88 posto, a danas mizernih 37,7 posto te da se opadanje realne vrijednosti mirovina mora zaustaviti.

     Ivo Bulaja ispred HZMO te Zoran Protega ispred Regosa dali su sveobu­hvatnu informaciju o provedbi propisa donesenih u okviru mirovinske reforme te odgovorili na brojna pitanja umirov­ljeničkih predstavnika. Posebno je bilo zatraženo da Ministarstvo rada i miro­vinskog sustava iznađe rješenje kojim se ne bi više ukidalo najnižu mirovinu umirovljenicima koji se zaposle na pola radnog vremena. Inače, sa stanjem 28. lipnja 2019. zaposleno je 12.856 umi­rovljenika i to poglavito starosnih.

     Pod razno je raspravljena hitnost no­vog cenzusa za dopunsko zdravstveno osiguranje, naročito zbog opasnosti da će kod novog usklađivanja mirovina i povećanja najniže AVM i do deset tisuća umirovljenika naći u opasnosti gubitka besplatnog dopunskog. Mato Obrado- vić je ispred Sindikata umirovljenika za­tražio raspravu o tzv. privatnim i obitelj­skim domovima čiji su korisnici izloženi nemaru.