UVODNA RIJEČ

Dan kad je vatra spalila sustav

Piše: Jasna A. Petrović

     Smrt je odsutnost prisutnosti, ništa više od toga. Beskrajno vrijeme u kojem nema povratka. Jaz koji ne možete vidjeti, a kada vjetar zapuše kroz nj, ne čuje se nikakav zvuk. Šest ih je izgorjelo, jedan muškarac posve slučajno koji je baš tog dana dovezen iz bolnice i ubačen u nagurani krevet u drvenoj kuti­ji sardina, uz pet starica. Umiralište bez dostojanstva, bez ljudskih prava, čista gola bitka za dah, za još jedan dan u pelenama.

     Njihov vrisak je zanijemio pred urlikom zapaljene štale, i dok su se čupali iz poveza kojima su ih pričvr­stili uz postelje kako im ne bi palo na pamet noću bau­ljati. Je li ona bakica koja voli pjevati crkvene pjesme posljednji put zapjevala, je li itko pokušao pobjeći iz ralja vatre? I nikoga da bi te barem držao za ruku, netko odgovoran, dužan, plaćen da te čuva.

    I nije li naša ljudska zadaća da tu nijemost prizora s ostacima tijela i dvije male električne pećice na minus 3 stupnja i huj vjetra oko drvene daščare, učinimo gla­snima do vriska, do urlika nezadovoljstva koji će rušiti moćnike i pisati povijest.

     Naš krik je tih, on spava u srcu. Nisu ni živjeli uzalud, iza njih ostaju sjećanja, proživljene ljubavi, stečena imovina, napisana pisma. A sad su u pelenama, polu­goli, poniženi, vezani, gladni, sedirani jakim tabletama za smirenje, neokupani, žedni.

Živ izgorjeti - ima li išta gore? Ima. To je smrt ispisa­na gramzivošću i nebrigom za starije na svim razinama.

     „Poruka cijele priče: rintaj kao konj do 65. godine, i puni proračun, a onda kada se umiroviš s tako malom mirovinom da si možeš osigurati samo smještaj u bara­ci, crkni pod vatrenim plamenom, jer ionako više nisi NIKOME važan" - najčešća je poruka starijih građana na društvenim mrežama. I pitanja koja, onako iskrena i mučna pogađaju u sridu: kad će ministrica ponuditi ostavku, kad će u pritvoru završiti vlasnica doma, kad će činovnici osmisliti sustav bez spaljenih staraca, kad će se vratiti dostojanstvo umiranja u zemlji koja se odrekla svojih starih. Jer, smrt i umiranje, kao i stvarno­sti koje označuju, međusobno se isključuju. Dok umira­nje još uključuje u sebi život, smrt je već označila kraj života. Naši stari umiru bez prava na život. Oni izgore kao fitilj prskalice.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

MASOVNO KUPOVANJE LIJEKOVA

Oprez, većina preparata su lažni

 

     Po potrošnji lijekova smo među onima koji ih troše previ­še. Pored onih lijekova koje dobijemo na recept od naših liječnika, sve je više reklama koje nam nude lijekove koji rješavaju probleme bolesnih zglobova, napuhanih crijeva, de­presivnih stanja i slično.

Reklame ne navode nuspojave

     Međutim iza reklama slijedi i obavijest koju spiker prebrzo izgovara i slova koja prebrzo nestanu sa ekrana, a upućuju nas na to da se o svim rizicima i nuspojavama reklamiranog lijeka raspitamo kod svog liječnika ili ljekarnika.

     Znači svu odgovornost oko mogućih loših učinaka uzima­nja tog lijeka proizvođač prebacuje na potrošača, koji bi se o tom lijeku prije samog korištenja trebao raspitati kod liječnika ili ljekarnika. Budući da se jako malo potrošača doista o tome i raspita, sva odgovornost ostaje na njima.

Bezreceptni lijekovi

     Bezreceptni lijekovi su lijekovi za koje ne treba prethodna liječnička preporuka jer su namijenjeni liječenju simptoma ili stanja koje pacijenti lako prepoznaju sami te koji su namije­njeni za bolesti, odnosno stanja, koja ne zahtijevaju liječnički nadzor i uputu.

     Izdavanjem lijekova bez recepta pacijentima se osigurava brža i lakša dostupnost lijeka, jer ga mogu kupiti u slobodnoj prodaji bez prethodnog posjeta liječniku, ali pod uvjetom da lijek zadovoljava stroge uvjete za takav način izdavanja i uz nužnu stručnu procjenu magistra farmacije. Magistri farmaci­je pacijentu mogu uskratiti izdavanje bezreceptnog lijeka, ako stručno procjene da bi se time moglo ugroziti njegovo zdrav­lje.

Praksa s bezreceptnim lijekovima

     No, u praksi se vrlo rijetko susrećemo s time da je neko- me uskraćena kupnja lijeka, jer ipak je važnije prodati lijek i k tome dobro zaraditi, ne mareći pritom za eventualne nuspoja­ve, koje bi pacijent, odnosno potrošač mogao imati. Stoga bi valjalo promijeniti ponašanje i uvijek obavezno prije kupnje ljekarnika upitati sve o mogućim nuspojavama toga lijeka.

Što su nuspojave?

     Nuspojava je svaka neželjena i štetna reakcija na lijek. Svi lijekovi mogu uzrokovati nuspojave, no ne moraju se pojaviti kod svakoga. Mogu biti blaže, poput osipa, do vrlo ozbiljnih, poput srčanog udara.

Dodaci prehrani

     Važno je razlikovati bezreceptne lijekove od drugih proi­zvoda koji se nalaze u slobodnoj prodaji poput, primjerice, do­dataka prehrani. Dodaci prehrani, za razliku od lijekova, ne slu­že liječenju, već samo pomažu u održavanju zdravlja.    Dodaci prehrani regulirani su zakonodavstvom o hrani te se kontrola njihove kvalitete prvenstveno odnosi na analizu zdravstvene, odnosno sanitarne ispravnosti, ali ne i na dokazivanje djelo­tvornosti, kao što je to slučaj kod lijekova.

Prodaja lijekova putem telefona

     Sve je češća prodaja lijekova i dodataka prehrani putem telefona ili interneta. Prema objavi HALMED-a - agencije za lijekove, nitko u RH nije ovlašten prodavati lijekove putem in­terneta, a prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije više od 50% lijekova koji se prodaju putem interneta jesu kri­votvorine.

     Dakle, treba se kloniti takve kupnje, jer su ponude preko telefona uglavnom takve da nastoje uvjeriti kupca da upra­vo taj lijek ili proizvod rješava sve njegove probleme, te da u slučaju nezadovoljstva može proizvod vratiti. Osim što su ti proizvodi nesigurni, najčešće su puno skuplji od onih koje možemo kupiti u ljekarni, a ako želite vratiti proizvod i zatražiti povrat novca, ili se nitko ne javlja ili ne žele vratiti novac.

Registar „NE ZOVI"

     Budući da su takve ponude sve učestalije i sve agresivnije, predlažemo potrošačima da se kod svog operatora prijave u registar „NE ZOVI" i tako izbjegnu mogućnost učestalog nazi­vanja.

     O tom registru i načinu prijave, kao i o svim ostalim pra­vima potrošača možete se raspitati na besplatni telefon 0800 414 414 ili pogledati na web stranicu www.szp.hr

Što ako trošimo previše antibiotika?

     Raste i potrošnja antibiotika te sve češće čujemo kako pa­cijenti sami traže antibiotik, a liječnik rijetko odbije pacijente koji ga traže. S prevelikom upotrebom antibiotika raste i ot­pornost organizma na antibiotike, stoga lako možemo doći u situaciju da antibiotik ne djeluje. Svjetska zdravstvena organi­zacija objavila je podatak kako godišnje umre oko 25.000 ljudi kojima niti jedan antibiotik nije mogao pomoći. Stoga opre­zno, trošite ga samo kada vam je to liječnik prepisao!

Ana Knežević

 

Savjet

 

Aparat zarobljen u administraciji

     Obratili smo se Europskom potrošačkom cen­tru Hrvatske. koji je, kao dio Ministarstva gospodarstva, nadležan za pomoć domaćim potrošačima u prekograničnim pritužbama. Već go­dinu dana čekamo na popravak aparata za kavu ma­đarske tvrtke i nije nam preostalo drugo nego cijeli slučaj izložiti EPCH-u. Na žalost, nakon dva mjeseca telefonskih poziva i slanja e-mailova, nismo dobili odgovor. M.R., Zagreb

     Europski potrošački centar Hrvatska trebao bi pru­žati savjete i osiguravati besplatne informacije potroša­čima o načinu prekogranične trgovine, te im ujedno, u slučaju kršenja prava, pomagati u rješavanju prekogra­ničnih sporova i pritužbi. U pravu ste da ima jako puno prigovora na njihovu ažurnost, te najčešće od njih nema pomoći, no svejedno zahtijevajte njihovo obraćanje prodavatelju u Mađarskoj jer to ipak povećava vjerojat­nost da će vam poslati novi ispravan aparat za kavu.