UVODNA RIJEČ

Tko nam je „smjestio" Covid dodatak?!

Piše: Jasna A. Petrović

     Kad Vučić već po drugi put od početka pandemije daje Covid dodatak građanima i umirovljenicima Srbije, onda hrvatska oporba govori kako je on mudar populist koji je i socijal­no osjetljiv. Međutim, kad hrvatska Vlada, nakon godinu dana pritisaka umirovljeničkih udruga za isplatom takvog dodatka i hrvatskim umirovljenicima, nakon svakotjednih pregovora s umi­rovljenicima, konačno usvoji odluku o isplati, gle oporbe kako skače na pravedničke stražnje noge i udara po takvoj mjeri koja će makar jednokratno olakšati težak životni standard najranjivije starije populacije!

     Prvi skače na noge junačke znameniti Krešimir Beljak, čelnik Hrvatske seljačke stranke, te glasno ustvrdi kako će taj dodatak dobiti ljudi s velikim njemačkim mirovinama, jer kaže da će najviši dodatak dobiti ljudi koji imaju male hrvatske, a velike inozemne mirovine, što nije točno.

     S druge strane, šef Bloka Umirovljenici Zajedno Milivoj Špika putem priopćenja straši umirovljenike kako će primanjem do­datka više izgubiti nego dobiti što također nije točno.„Pitanje je koliko će umirovljenika zbog nekoliko kuna ili nekoliko stotina kuna kojima prelaze cenzus izgubiti pravo na policu dopunskog zdravstvenog ili izgubiti neka druga prava i hoće li Covid dodatak biti zaštićen od ovrha?" Sve to pita Špika koji nije primijetio kako su sve takve nevolje izpregovarane i utanačene.

     Možda ćete reći da nisu namjerno preokrenuli istinu, no i onaj tko je u poslu nemaran, brat je onome koji ruši.

Treći se obznanio saborski zastupnik Hrvatske stranke umi­rovljenika koja je dijelom sudjelovala u zahtijevanju isplate Covid dodatka, tvrdeći kako je taj iznos puno manji od onog koji je on tražio, no dopušta da će umirovljenicima koji žive od niskih mi­rovina barem malo pomoći?! Halo,„barem malo"? Šesto milijuna kuna i 850 tisuća umirovljenika su male brojke?

     A onda Hrelja kaže kako je to sitnica jer je taj „novac ionako osiguran u proračunu, i to milijardu i 200 milijuna kuna, pa se Vlada nije pretrgnula". Drugi pak političar kaže da je to sve no­vac iz Europske unije, iako je to zapravo umirovljenički novac iz budžeta, namaknut većim dijelom preniskom stopom zadnjeg usklađivanja od samo pola posto. I tako se, nakon koronavirusa i cjepiva, nižu teorije zavjere i u vezi Covid dodatka.

     Glupost je udaljena samo par klikova kompjutorskim mišem. Sve više ljudi vjeruje u stvari koje su se do jučer smatrale nevi­đenim glupostima. Nije to samo bizarno, već je i izuzetno opa­sno za demokraciju. A naposljetku, takve gluposti nanose i bol, nesigurnost, strah, pokreću ljude u paniku, trk, ili ih zamrznu na mjestu. Negativni pogled na život nije samo gubljenje vremena, već i ozbiljan propust biti odgovornom osobom. Dečki, saberite se i radujte se s onima kojima je Covid dodatak olakšao barem jedan dan.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

   

SIROMAŠNE ŽENE I IMUĆNI UMIROVLJENICI

Brakom do društva i egzistencije

 

     Proljeće je, iako to ne bi rekao Vaku- la. S očekivanim suncem dolaze i ljubavne primisli, neovisno o dobi. Možda ste čuli svoje unuke kako govo­re da se nalaze s nekime koristeći apli­kaciju Tinder, Badoo itd., ali nekako ste uvjereni da je taj servis za online „hoda­nje" rezerviran samo za mlade. No, tu se varate, jer umirovljenici sve češće kori­ste internetski servis ljubavni-oglasnik. net, a rezultat „spojaka" među umirov­ljenicima je sve češće sklapanje braka.

Oženio bih Mirnu Maras

     Jedan stariji gospodin tako je stavio jedan poprilično simpatičan oglas koji glasi: „Tražim mladu djevojku koja je lijepa kao Mirna Maras, koja ima noge kao Severina. Što ja za uzvrat nudim? Praktički u fizičkom smislu gotovo ni­šta. Ja sam sušta suprotnost. Kao što se vidi iz slike ružan sam k'o lopov, ravan k'o daska, noge košarkaške, jedino što (tako kažu djevojke) imam dobre guzove. Reći ćete, pa zašto onda tražim lije­pu curu? „- stoji u potpisu Emil.

     „Muškarac 66 godina, udovac u penziji, nema djece, SSS, dobrog izgle­da, iz Murtera, dobro situiran, traži za ozbiljnu vezu i brak ženu do 60 godina'; stoji u drugom oglasu.

     No, nisu samo muškarci ti koji traže družice; i kod suprotnog spola postoji jednak interes za druženjem i potencijalnim brakom. Ljubavi se rađaju i u domovima za starije i nemoćne, gdje se umirovljenici, dugogodišnji udovci ili samci, zaljubljuju te se sklapaju brako­vi. Znaju se organizirati i velike svadbe.

Statistika sijede kose

     Da se broj sklopljeni brakova među umirovljenicima u zadnjih nekoliko go­dina povećao, može se zaključiti i iz po­dataka Državnog zavoda za statistiku. Naime, 2016. godine među 40.000 vjen­čanih u Hrvatskoj bilo je 486 muškaraca starijih od 60 godina te 269 žena. Go­dinu dana ranije, u istoj dobnoj skupini čak 509 muškaraca i 243 žene.

     Valja napomenuti kako je broj bra­kova sklopljenih među umirovljenicima proteklih nekoliko godina najveći broj brakova do sada te kako su time umi­rovljenici postavili rekord u povijesti Hrvatske.

     Naime, bračnih saveza među ženici­ma i nevjestama starijim od 65 godina u 2016. godini zabilježeno je čak 111, a parova starijih od 60 godina koji su izrekli sudbonosno "da" bilo je čak 269. Najstariji ženik ima 97 godina, a najvi­še brakova u trećoj dobi sklopljeno je u Zagrebu, Osijeku i Rijeci. Prema po­sljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), 2008. takvih je bra­kova bilo 83 da bi brojka narednih go­dinama blago padala i rasla te preklani dosegnula svoj vrhunac.

Tuga praznog doma

     Od 269 brakova u koje su ušli 60-go- dišnjaci i oni stariji, četvrtina ih je sklo­pljena u gradu Zagrebu, njih 70, dok je na drugom mjestu gradova ljubavi među starijima Osijek sa 14 vjenčanih parova u dobi 60+ pri čemu ih je na području Osječko-baranjske županije ukupno 25. Ipak, prvo mjesto prema ovom statističkom podatku pripada Pri- morsko-goranskoj županiji koja ima čak 30 takvih brakova, od čega je 11 parova treće dobi svoj potpis stavilo u Rijeci.    Stariji se vole i u Splitsko-dalmatinskoj te Istarskoj županiji gdje ih se vjenčalo po 17, u Karlovačkoj 14, Zagrebačkoj 13, a u Šibensko-kninskoj sklopljeno je 11 brakova među osobama starijim od 60 godina.

     Iz podataka Državnog zavoda za statistiku vidljivo je kako se brakovi sklapaju među udovcima i udovicama. Tako je u spomenutome razdoblju brak sklopilo njih 433, što govori kako umi­rovljenici ulaze u brak u starijoj dobi i zbog velikog problema s kojim se su­očavaju - usamljenosti. Naime, prema jednom britanskom istraživanju, deset posto ljudi kaže kako je televizija njiho­vo glavno društvo. Istraživanje je prove­deno u kampanji „Protiv usamljenosti", a ono je pokazalo kako je usamljenost nezdrava kao 15 cigareta na dan ili al­koholizam.

     Stariji ljudi koji se osjećaju usamlje­no imaju 56 posto veći rizik od slablje­nja nekih funkcija, primjerice, teže ho­daju. I rizik od smrti kod njih bio je za 45 posto veći, otkrila je britanska studija. Stoga ne čudi ovaj trend među umirov­ljenicima u Hrvatskoj.

Muškarci su slabiji?

     Indikativno je da je broj muškara­ca starijih od 60 godina koji traže brak veći. Naime, mnogi od njih nude svoju imovinu i nasljedstvo mirovine ženama mlađima od sebe, u zamjenu za brigu o njima. Iz toga se dade zaključiti kako žene koje su mlađe od svojih ženika u brakove ulaze zbog lošijeg imovinskog stanja, koje može biti rezultat nižeg stupnja obrazovanja, dugotrajne neza­poslenosti, statusa samohrane majke i slično.

     Ovakvi podaci o sklapanju brakova među građanima starije dobi u Hrvat­skoj imaju nekoliko dimenzija, od one romantične, pa do socijalne i političke te otvaraju brojna neriješena društvena pitanja. Nisu svi takovi brakovi skloplje­ni bez ljubavi i obrnuto, ali je indika­tivna diskrepancija između muškaraca starijih od 60 godina i žena iste dobi, jer oni jasno govore kako su upravo žene te koje zbog siromaštva i drugih druš­tvenih problema, pristaju na brakove sa starijim ženicima jer najčešće nemaju osiguranu mirovinu, već je jedino tako mogu ostvariti.

     Ljubav i interes se isprepliću. Me­đutim, najvažnije je i ovaj rodni aspekt rastućeg siromaštva i socijalnih nejed­nakosti muškaraca i žena u starijoj dobi uzeti u obzir prigodom kreiranja mjera i novih zakona, jer razlike - postoje.

Marta Hržić Bijelić