UVODNA RIJEČ

Dan kad je vatra spalila sustav

Piše: Jasna A. Petrović

     Smrt je odsutnost prisutnosti, ništa više od toga. Beskrajno vrijeme u kojem nema povratka. Jaz koji ne možete vidjeti, a kada vjetar zapuše kroz nj, ne čuje se nikakav zvuk. Šest ih je izgorjelo, jedan muškarac posve slučajno koji je baš tog dana dovezen iz bolnice i ubačen u nagurani krevet u drvenoj kuti­ji sardina, uz pet starica. Umiralište bez dostojanstva, bez ljudskih prava, čista gola bitka za dah, za još jedan dan u pelenama.

     Njihov vrisak je zanijemio pred urlikom zapaljene štale, i dok su se čupali iz poveza kojima su ih pričvr­stili uz postelje kako im ne bi palo na pamet noću bau­ljati. Je li ona bakica koja voli pjevati crkvene pjesme posljednji put zapjevala, je li itko pokušao pobjeći iz ralja vatre? I nikoga da bi te barem držao za ruku, netko odgovoran, dužan, plaćen da te čuva.

    I nije li naša ljudska zadaća da tu nijemost prizora s ostacima tijela i dvije male električne pećice na minus 3 stupnja i huj vjetra oko drvene daščare, učinimo gla­snima do vriska, do urlika nezadovoljstva koji će rušiti moćnike i pisati povijest.

     Naš krik je tih, on spava u srcu. Nisu ni živjeli uzalud, iza njih ostaju sjećanja, proživljene ljubavi, stečena imovina, napisana pisma. A sad su u pelenama, polu­goli, poniženi, vezani, gladni, sedirani jakim tabletama za smirenje, neokupani, žedni.

Živ izgorjeti - ima li išta gore? Ima. To je smrt ispisa­na gramzivošću i nebrigom za starije na svim razinama.

     „Poruka cijele priče: rintaj kao konj do 65. godine, i puni proračun, a onda kada se umiroviš s tako malom mirovinom da si možeš osigurati samo smještaj u bara­ci, crkni pod vatrenim plamenom, jer ionako više nisi NIKOME važan" - najčešća je poruka starijih građana na društvenim mrežama. I pitanja koja, onako iskrena i mučna pogađaju u sridu: kad će ministrica ponuditi ostavku, kad će u pritvoru završiti vlasnica doma, kad će činovnici osmisliti sustav bez spaljenih staraca, kad će se vratiti dostojanstvo umiranja u zemlji koja se odrekla svojih starih. Jer, smrt i umiranje, kao i stvarno­sti koje označuju, međusobno se isključuju. Dok umira­nje još uključuje u sebi život, smrt je već označila kraj života. Naši stari umiru bez prava na život. Oni izgore kao fitilj prskalice.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

2. SJEDNICA NACIONALNOG VIJEĆA ZA UMIROVLJENIKE I STARIJE OSOBE

Umirovljenički predstavnici  nespremni za viziju?

  • Ministarstvo pokrenulo raspravu o novom mirovinskom zakonu, uz sudjelovanje umirovljenika  od samog početka

 Druga sjednica Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, održana 1. veljače u Zagrebu, nije održana samo s najavljenim dnevnim redom. Naime, predstavnici Koordinacije umirovljeničkih udruga održali su 31. siječnja sastanak kako bi se raspravilo o prioritetnim temama za koje žele da se nađu na dnevnom redu Nacionalnoga vijeća, te su – na temelju prijedloga od 15 točaka Sindikata umirovljenika Hrvatske (SUH), te spiska pitanja od strane Matice umirovljenika Hrvatske (MUH), definirali tri pitanja oko kojih drže da se ne treba čekati novi Zakon, već ih treba riješiti po hitnom postupku (prijelaz na povoljniju formulu usklađivanja mirovina, ukidanje zdravstvenog doprinosa na mirovine te reguliranje ovršavanja mirovina), te šest područja pitanja o kojima treba tematski raspravljati (mirovinski zakon, socijalna politika, zdravstvo itd.).

K tome, predstavnici triju umirovljeničkih organizacija našli su se na radnom dogovoru  uoči druge sjednice Nacionalnog vijeća kako bi se od prijedloga SUH-a i MUH-a pripremio zajednički prijedlog prioritetnih tema, no predstavnici MUH-a su naknadno promijenili mišljenje o potrebi rasprave o zajedničkim prioritetima, te se tako na sjednicu došlo s kompromisnim rješenjem koje je izložio Mario Tocauer, potpredsjednik Nacionalnog vijeća ispred Koordinacije umirovljeničkih udruga, te službeno predao spiskove SUH-a i MUH-a te prioritetna stajališta Koordinacije. Tocauer je stoga odmah na početku 2. sjednice intervenirao u dnevni red, predlažući da se uz najavljenu točku o budućem zakonu o mirovinskom sutava i osiguranju, uvrsti i rasprava o prioritetnim temama. Vladina strana je bila iznenađena da umirovljeničke udruge nisu došle sa zajedničkim stajalištem, što je izazvalo kraću raspravu o načinima rada. Na prijedlog ministra Miranda Mrsića dogovoreno je da će Nacionalno vijeće imati godišnje dvije do četiri tematske sjednice vezane uz pojedina područja iz interesa umirovljenika.

No tek druga točka, najavljena rasprava o Zakonu o mirovinskom osiguranju, izazvala je šokove na strani većine umirovljeničkih predstavnika, jer je Vladina strana došla bez ikakvog materijala ili teza na temelju kojih bi se tražilo očitovanje umirovljenika. Ministar Mrsić je obrazložio kako je njihova želja da se na sjednici Nacionalnog vijeća razgovara otvoreno o mogućim izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju, kako bi se umirovljeničke  udruge uključile u donošenje novog zakona od samog početka. Takav je pristup iznenadio većinu predstavnika druge strane, jer su smatrali da Vlada odnosno Ministarstvo rada i mirovinskog sustava trebaju doći s prijedlogom, na temelju čega bi se vodila rasprava. Međutim, predsjednica SUH-a Jasna Petrović je podržala da Nacionalno vijeće uz konzultativnu, ima i savjetodavnu ulogu, te je vrlo opsežno i detaljno naznačila polazišta SUH-a za mirovinski sustav, argumentirajući to brojnim statistikama, pokazateljima te europskim trendovima i načelima. Naime, SUH je u Programskoj platformi 40+, usvojenoj na skupštini 2012. godine, jasno i argumentirano zauzeo stajalište kakav mirovinski sustav žele. Drugi su se predstavnici ispričali da se nisu pripremili.

Mrsić je novu sjednicu Nacionalnog vijeća za umirovljenike najavio još u veljači, pojasnivši da je cilj prve rasprave bila detekcija problema u provođenju sadašnjeg Zakona o mirovinskom osiguranju, a u sljedećoj raspravi bi se više usredotočili na rješavanje problema.