UVODNA RIJEČ

Tko nam je „smjestio" Covid dodatak?!

Piše: Jasna A. Petrović

     Kad Vučić već po drugi put od početka pandemije daje Covid dodatak građanima i umirovljenicima Srbije, onda hrvatska oporba govori kako je on mudar populist koji je i socijal­no osjetljiv. Međutim, kad hrvatska Vlada, nakon godinu dana pritisaka umirovljeničkih udruga za isplatom takvog dodatka i hrvatskim umirovljenicima, nakon svakotjednih pregovora s umi­rovljenicima, konačno usvoji odluku o isplati, gle oporbe kako skače na pravedničke stražnje noge i udara po takvoj mjeri koja će makar jednokratno olakšati težak životni standard najranjivije starije populacije!

     Prvi skače na noge junačke znameniti Krešimir Beljak, čelnik Hrvatske seljačke stranke, te glasno ustvrdi kako će taj dodatak dobiti ljudi s velikim njemačkim mirovinama, jer kaže da će najviši dodatak dobiti ljudi koji imaju male hrvatske, a velike inozemne mirovine, što nije točno.

     S druge strane, šef Bloka Umirovljenici Zajedno Milivoj Špika putem priopćenja straši umirovljenike kako će primanjem do­datka više izgubiti nego dobiti što također nije točno.„Pitanje je koliko će umirovljenika zbog nekoliko kuna ili nekoliko stotina kuna kojima prelaze cenzus izgubiti pravo na policu dopunskog zdravstvenog ili izgubiti neka druga prava i hoće li Covid dodatak biti zaštićen od ovrha?" Sve to pita Špika koji nije primijetio kako su sve takve nevolje izpregovarane i utanačene.

     Možda ćete reći da nisu namjerno preokrenuli istinu, no i onaj tko je u poslu nemaran, brat je onome koji ruši.

Treći se obznanio saborski zastupnik Hrvatske stranke umi­rovljenika koja je dijelom sudjelovala u zahtijevanju isplate Covid dodatka, tvrdeći kako je taj iznos puno manji od onog koji je on tražio, no dopušta da će umirovljenicima koji žive od niskih mi­rovina barem malo pomoći?! Halo,„barem malo"? Šesto milijuna kuna i 850 tisuća umirovljenika su male brojke?

     A onda Hrelja kaže kako je to sitnica jer je taj „novac ionako osiguran u proračunu, i to milijardu i 200 milijuna kuna, pa se Vlada nije pretrgnula". Drugi pak političar kaže da je to sve no­vac iz Europske unije, iako je to zapravo umirovljenički novac iz budžeta, namaknut većim dijelom preniskom stopom zadnjeg usklađivanja od samo pola posto. I tako se, nakon koronavirusa i cjepiva, nižu teorije zavjere i u vezi Covid dodatka.

     Glupost je udaljena samo par klikova kompjutorskim mišem. Sve više ljudi vjeruje u stvari koje su se do jučer smatrale nevi­đenim glupostima. Nije to samo bizarno, već je i izuzetno opa­sno za demokraciju. A naposljetku, takve gluposti nanose i bol, nesigurnost, strah, pokreću ljude u paniku, trk, ili ih zamrznu na mjestu. Negativni pogled na život nije samo gubljenje vremena, već i ozbiljan propust biti odgovornom osobom. Dečki, saberite se i radujte se s onima kojima je Covid dodatak olakšao barem jedan dan.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

DRUGA MLADOST

Kako izgledati i osjećati se mlađim?

 

     Što su ključevi dobrog zdravlja? Dobri geni i izbjega­vanje rizičnih faktora, poput pušenja, alkohola i hra­ne s puno kolesterola. Međutim, to nije sve. Mnogi znanstvenici smatraju da trebamo također oplemenjivati i njegovati osobne značajke i zdrave navike, koje čine da se ljudi osjećaju dobro. Evo što možete učiniti za svoje tijelo i time mu pomoći da ostane zdravo, a da izgledate i da se osjećate mlađe i da živite dulje.

Vodite ljubav, a ne rat

     U ispitivanju grupe mladih bračnih parova utvrđe­no je da su oni koji su se ljutili i postajali neprijateljski raspoloženi za vrijeme razgovora o svojim problemima, imali viši krvni tlak i ubrzaniji srčani ritam nego oni koji su rješavali konflikte s razumijevanjem i humorom. Ljut­nja slabi imunološki sustav oba partnera do 24 sata na­kon svađe. Sretna veza može zaštititi vaše zdravlje. Osim toga, normalni seksualni odnosi mogu djelovati kao pri­rodni sedativ i pomoći protiv stresa.

Briga oko kompletnog cijepljenja

     Osoba koja nije dobila sva cjepiva kao dijete, izlože­na je riziku obolijevanja od „dječjih" bolesti. Svake godi­ne velik broj odraslih ljudi umire od gripe, upale pluća i komplikacija od hepatitisa B (ciroza, rak jetre) i drugih bolesti koje općenito mogu biti prevenirane jednostav­nim cijepljenjem.

Budite društvena osoba

     Najustrajniji, vitalni ljudi održavaju čvrsto prijatelj­stvo i vode brigu o drugima. Imati obitelj i prijatelje koji pružaju podršku, povezuje se s boljom funkcijom imu­nološkog sustava, rjeđim komplikacijama u trudnoći, lakšim prekidom pušenja, lakšim održavanjem programa tjelovježbe, pa čak i s češćim preživljavanjem raka. Ne­dostatak podrške društva je značajan zdravstveni rizik. Ako nemate prijatelje koji će vam pomoći, onda je već i pomaganje drugima korisno za zdravlje, zbog boljeg ras­položenja i smanjenja stresa.

Osigurajte dovoljno sna

     Za vrijeme intenzivne aktivnosti ili rada lako je zabo­raviti da i tijelo treba odmor. Međutim, normalna količi­na noćnog sna, sedam do devet sati, pomaže da izgle­date i osjećate se bolje. Istraživanja su pokazala da ljudi koji nedostatno spavaju, imaju 70 posto veću smrtnost od onih s normalnim snom.

Osluškujte svoje tijelo

     Tijelo vam stalno nešto govori kroz različite simptome, a i putem intuicije. Svemu tome morate obratiti pažnju. Oni koji tako ne postupaju skloniji su obolijevanjima.

Volite ono što radite

      Stres zbog nezadovoljstva svojim poslom može uči­niti da osoba izgleda iscrpljeno i neraspoloženo. Takva situacija može biti pogodna za bilo koje oboljenje.

Jedite mediteransku hranu

     Bernard Shaw je jednom kazao kako nema iskrenije ljubavi od ljubavi prema hrani. Nutricionisti preporučuju mediteransku prehranu, odnosno puno ribe, maslinovog ulja, svježeg voća i povrća, uz manje količine crvenog mesa.

Ne zaboravite na dušu

     Sve je više dokaza koji povezuju vjerovanje u Boga s boljim fizičkim zdravljem. Čak 22 studije, provedene u posljednjih nekoliko godina, pokazuju da oni koji češće ili redovito odlaze u crkvu, imaju manju učestalost mno­gih oboljenja (povišen krvni tlak, srčane bolesti, rak vra­ta maternice). Znanstvenici još uvijek nisu sigurni zašto je to tako. No, velika većina ih smatra da je vjerovanje u Boga zaista povezano s dugim i zdravim životom. Očito je da je za dobro, krepko zdravlje, što je ključ mlađahnog izgleda i osjećanja, potrebno i nešto više od samog pro­vođenja niza krutih pravila. Znanstvenici sve više doka­zuju da je slavni pijanist Arthur Rubinstein bio u pravu kad je rekao: „Uvjerio sam se da ako volite život, život će voljeti i vas". On je doživio 95 godina.

dr. Ivo Belan