UVODNA RIJEČ
Tko nam je „smjestio" Covid dodatak?!
Piše: Jasna A. Petrović
Kad Vučić već po drugi put od početka pandemije daje Covid dodatak građanima i umirovljenicima Srbije, onda hrvatska oporba govori kako je on mudar populist koji je i socijalno osjetljiv. Međutim, kad hrvatska Vlada, nakon godinu dana pritisaka umirovljeničkih udruga za isplatom takvog dodatka i hrvatskim umirovljenicima, nakon svakotjednih pregovora s umirovljenicima, konačno usvoji odluku o isplati, gle oporbe kako skače na pravedničke stražnje noge i udara po takvoj mjeri koja će makar jednokratno olakšati težak životni standard najranjivije starije populacije!
Prvi skače na noge junačke znameniti Krešimir Beljak, čelnik Hrvatske seljačke stranke, te glasno ustvrdi kako će taj dodatak dobiti ljudi s velikim njemačkim mirovinama, jer kaže da će najviši dodatak dobiti ljudi koji imaju male hrvatske, a velike inozemne mirovine, što nije točno.
S druge strane, šef Bloka Umirovljenici Zajedno Milivoj Špika putem priopćenja straši umirovljenike kako će primanjem dodatka više izgubiti nego dobiti što također nije točno.„Pitanje je koliko će umirovljenika zbog nekoliko kuna ili nekoliko stotina kuna kojima prelaze cenzus izgubiti pravo na policu dopunskog zdravstvenog ili izgubiti neka druga prava i hoće li Covid dodatak biti zaštićen od ovrha?" Sve to pita Špika koji nije primijetio kako su sve takve nevolje izpregovarane i utanačene.
Možda ćete reći da nisu namjerno preokrenuli istinu, no i onaj tko je u poslu nemaran, brat je onome koji ruši.
Treći se obznanio saborski zastupnik Hrvatske stranke umirovljenika koja je dijelom sudjelovala u zahtijevanju isplate Covid dodatka, tvrdeći kako je taj iznos puno manji od onog koji je on tražio, no dopušta da će umirovljenicima koji žive od niskih mirovina barem malo pomoći?! Halo,„barem malo"? Šesto milijuna kuna i 850 tisuća umirovljenika su male brojke?
A onda Hrelja kaže kako je to sitnica jer je taj „novac ionako osiguran u proračunu, i to milijardu i 200 milijuna kuna, pa se Vlada nije pretrgnula". Drugi pak političar kaže da je to sve novac iz Europske unije, iako je to zapravo umirovljenički novac iz budžeta, namaknut većim dijelom preniskom stopom zadnjeg usklađivanja od samo pola posto. I tako se, nakon koronavirusa i cjepiva, nižu teorije zavjere i u vezi Covid dodatka.
Glupost je udaljena samo par klikova kompjutorskim mišem. Sve više ljudi vjeruje u stvari koje su se do jučer smatrale neviđenim glupostima. Nije to samo bizarno, već je i izuzetno opasno za demokraciju. A naposljetku, takve gluposti nanose i bol, nesigurnost, strah, pokreću ljude u paniku, trk, ili ih zamrznu na mjestu. Negativni pogled na život nije samo gubljenje vremena, već i ozbiljan propust biti odgovornom osobom. Dečki, saberite se i radujte se s onima kojima je Covid dodatak olakšao barem jedan dan.
Web stranice naših podružnica
NEZGODNI SIMPTOMI DOBROG SPAVANJA
Za početak, riješimo se zauvijek dviju zabluda o hrkanju. Prva je da ništa ne možete učiniti u vezi vašeg hrkanja, a druga je da je hrkanje naprosto samo buka koja je smiješna ili iritantna, ali koja ustvari nema nikakvo značenje. Medicina je potvrdila da su oba mišljenja zaista zablude. Osim toga, danas se zna da svako hrkanje nije samo bezazleno „piljenje". Jedan tip hrkanja čak upozorava i na jedno, po život opasno stanje, koje se, srećom, može ispraviti.
Oko 45 posto svih odraslih osoba hrče povremeno, a 25 posto su kronični hrkači i to su uglavnom muškarci. Uzrok hrkanju je prepreka u dišnom putu, a to je obično jezik. Kada se čovjek opusti za vrijeme spavanja, njegov jezik padne prema nepcu i ostalom mekom tkivu na stražnjoj strani ždrijela.
Pri disanju struja zraka uzrokuje vibracije jezika i okolnog tkiva što stvara buku. Kod 30 posto jakih hrkača jezik može pasti toliko daleko da, skupa s mlohavim okolnim mišićima ždrijela, potpuno blokira dišni put i čovjek prestaje disati kroz desetak sekundi ili više u regularnim intervalima tijekom noći.
Uzrok tim prekidima disanja, što se zovu apneje, nepoznat je. Liječnici sasvim ozbiljno prilaze ovom problemu i to s razlogom. Oni procjenjuju da, samo u Americi, svake godine dvije do tri tisuće ljudi umre za vrijeme spavanja zbog apneje, odnosno gušenja. Drugi važan razlog za zabrinutost liječnika je stanje srca kod takvog hrkača. Kad on prestane disati za vrijeme spavanja, u krvi mu nastane manjak kisika. Zbog toga srce mora jače raditi kako bi krv brže cirkulirala i osiguravala dovoljno kisika organima. Međutim, srce nije programirano da radi toliko naporno i s vremenom može doći do njegovog oštećenja i neredovitih otkucaja. Hrkač s apnejom može biti skloniji srčanom ili moždanom udaru.
Zbog svega toga se svatko s ovakvim periodima prekinutog disanja za vrijeme sna treba posavjetovati sa svojim liječnikom. Ako se radi o hrkanju koje predstavlja mali problem, liječnici obično prvo preporučuju neke male promjene u stilu života.
Prestanite piti alkohol barem tri sata prije odlaska na spavanje. On utječe depresivno na centralni živčani sustav i može imati isti učinak i na mišiće ždrijela.
Smanjite prekomjernu tjelesnu težinu. Poznato je da su hrkači obično deblje osobe i za to postoji razlog. Kad ljudi postaju deblji, oni se debljaju svugdje po tijelu - čak i tkivo ždrijela može „odebljati" To zadebljanje može pridonijeti sužavanju dišnog puta i zbog toga izazvati hrkanje i probleme sa apnejom.
Pokušajte s „lopticom protiv hrkanja". Svrha je ovog postupka spriječiti hrkača da spava na leđima, jer to povećava vjerojatnost hrkanja. Na leđnoj strani pidžame ušijte džepić i u njemu zašijte pikulu ili lopticu. To će ubrzo stimulirati hrkača da spava na boku ili trbuhu.
Izbjegavajte umirujuća sredstva, tablete za spavanje i antihistaminike navečer. Oni mogu uzrokovati prejako opuštanje mišića ždrijela. Kad se to dogodi, postoji veća mogućnost vibracija u dišnom putu, a time i hrkanja. Osim toga, i opušteni mišići mogu uzrokovati lakše padanje jezika u dišni put.
Riješite eventualni problem sa zače- pljenim nosom! Ljudi sa začepljenim nosom, imaju znatnih problema s disanjem. Za vrijeme disanja u svom ždrijelu stvore vakuum, što još više približava stijenke ždrijela, koje onda još jače vibri- raju. Problemi koji mogu postojati u nosnoj šupljini su različiti, poput aler- gijske otečenosti sluznice, infekcije, iskrivljenosti nosne pregrade...
Za vrijeme spavanja povisite položaj glave. Povišen položaj pomaže da dišni put postane otvoren. Najbolji način jest da se stavi jedna ili dvije cigle ispod madraca (kod glave). Dodatni jastuci ne pomažu, već samo iskrivljuju dišni put.
Osim ovih postupaka, u svijetu se primjenjuju još neke metode. Tako postoji sredstvo koje drži jezik osobe prema naprijed i pritom usta zatvorena, tako da se mora disati kroz nos. Postoji i instrument koji pod tlakom potiskuje zrak kroz masku za nos. U težim slučajevima primjenjuju se kirurški zahvati kojima je cilj odstraniti eventualni višak tkiva koji mogu blokirati dišni put. Kod pažljivo odabranih osoba operativni postupci postižu uspjeh u 80 posto slučajeva.
dr. Ivo Belan