UVODNA RIJEČ

Kad si siguran i kad te nije strah

     Zašto su dvije najveće hrvatske umirovljeničke udruge, Sindikat umirovljenika Hrvatske i Matica umirovljenika Hrvatske, uputile čestitke Andreju Plenkoviću povodom pobjede HDZ-a na parlamentarnim izborima? Ne samo iz pri­stojnosti, već zato jer je iskustvo s Premijerom-Građevinom iz 2015. duboko ostalo u memoriji ovog naroda, ali ne kao pošalica uz kavu, već kao bolni osjećaj nesigurnosti.

     Nije bitno jesu li starije osobe diljem Hrvatske masovno dale svoje povjerenje upravo Plenkoviću, a jesu. Nije bitno niti je li njegov prosječni glasač nižeg obrazovanja, gdje je svaki deveti završio tek osnovnu školu, a jedva 26 posto ih ima fakultet, a baš je tako. Nije bitno je li u Sabor s njihove liste ušlo samo 9 žena od 66 sabornika, iako je sve to bitno. Najbitnije je da je    Hrvatska nasuprot strahu birala - sigurnost. HDZ nije samo odglumio predizbornu kampanju „Sigurna Hrvatska", već nam je svima ponudio kontinuitet, stabilnost i sigurnost. Vlada će biti formirana „preko noći", bez navlačenja i odugovlačenja, tr­govanja i korupcije na javnoj trpezi. To je ono što je pobijedilo sve druge stranke: taj osjećaj kad si siguran i kad te nije strah.

     Tek je iz rezultata ovih izbora moguće iščitati koliko je straha u narod unijela retorika Domoljubnog pokreta i dijelom Mosta, koliko su istupi Hasanbegovića, Glasnovića i Zekanovića i Ruže Tomašić, pa onda i Škore i Raspudića o silovanim ženama i po­bačaju, unijeli gađenja i nemira u duše građana. I tek je sada posve jasno da nije narod glasao za HDZ zbog korone, već zbog želje za normalnom zemljom. Tu normalnost je u ovom trenutku jamčio samo HDZ.

     Točno je i da je 40 posto glasača SDP-a (Restart) starije od 60 godina, jer je tamo ponuđeni jelovnik bio ravan bakanalijama starih Rimljana. Kao da je ponuda za umirovljenike napuhavana jer su im na listama bila uglavnom stara, potrošena lica, pa su ispisali svoju listu želja.

     Tako je jedina umirovljenička čestitka otišla Plenkoviću. Po­bjednicima i treba čestitati. U čestitki je pisalo i da ih podsjećamo kako je udjel prosječne mirovine u prosječnoj plaći u RH pao ispod 38 posto, da više od polovice umirovljenika prima miro­vinu nižu od hrvatske linije siromaštva koja iznosi 2.485 kuna, da je previše kontejner-umirovljenika, poniženih i prevarenih.

     Izrazili smo nadu da će nova Vlada pronaći načina da po­veća mirovine i uvede pravednije usklađivanje s rastom plaća, a svakako bi trebalo uvesti i novi model obiteljskih mirovina. Zatražili smo prijenos vlasničkih prava nad domovima za starije i nemoćne na županije i Grad Zagreb i još puno toga što bi se trebalo naći na dnevnom redu savjetodavnog tijela Vlade, Na­cionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe. Jer sigurnost nije samo floskula. Sigurnost ima cijenu i vraća dostojanstvo i blagostanje. Najvažnije je pravovremeno se zaštititi od onih koji se hrane vašim osjećajima nesigurnosti. Upravo to su glasači učinili.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

NEZGODNI SIMPTOMI DOBROG SPAVANJA

     Za početak, riješimo se zauvijek dviju zabluda o hrkanju. Prva je da ništa ne možete učiniti u vezi vašeg hrkanja, a druga je da je hrkanje naprosto samo buka koja je smiješna ili iritantna, ali koja ustvari nema nikakvo značenje. Medicina je potvrdila da su oba mišljenja zaista za­blude. Osim toga, danas se zna da svako hrkanje nije samo bezazleno „piljenje". Je­dan tip hrkanja čak upozorava i na jedno, po život opasno stanje, koje se, srećom, može ispraviti.

     Oko 45 posto svih odraslih osoba hrče povremeno, a 25 posto su kronični hrkači i to su uglavnom muš­karci. Uzrok hrkanju je prepreka u dišnom putu, a to je obično jezik. Kada se čovjek opusti za vrije­me spavanja, njegov je­zik padne prema nepcu i ostalom mekom tkivu na stražnjoj strani ždrijela.

Pri disanju struja zraka uzrokuje vibracije jezika i okolnog tkiva što stvara buku. Kod 30 posto jakih hrkača jezik može pasti toliko daleko da, skupa s mlohavim okolnim mi­šićima ždrijela, potpuno blokira dišni put i čovjek prestaje disati kroz desetak sekundi ili više u regularnim intervalima tijekom noći.

     Uzrok tim prekidima disanja, što se zovu apneje, nepoznat je. Liječnici sasvim ozbiljno prilaze ovom problemu i to s razlo­gom. Oni procjenjuju da, samo u Americi, svake godine dvije do tri tisuće ljudi umre za vrijeme spavanja zbog apneje, odnosno gušenja. Drugi važan razlog za zabrinutost liječnika je stanje srca kod takvog hrkača. Kad on prestane disati za vrijeme spava­nja, u krvi mu nastane manjak kisika. Zbog toga srce mora jače raditi kako bi krv brže cirkulirala i osiguravala dovoljno kisika or­ganima. Međutim, srce nije programirano da radi toliko naporno i s vremenom može doći do njegovog oštećenja i neredovitih otkucaja. Hrkač s apnejom može biti sklo­niji srčanom ili moždanom udaru.

     Zbog svega toga se svatko s ovakvim periodima prekinutog disanja za vrijeme sna treba posavjetovati sa svojim liječni­kom. Ako se radi o hrkanju koje predstavlja mali problem, liječnici obično prvo prepo­ručuju neke male promjene u stilu života.

Prestanite piti alkohol barem tri sata prije odlaska na spavanje. On utječe de­presivno na centralni živčani sustav i može imati isti učinak i na mišiće ždrijela.

     Smanjite prekomjernu tjelesnu teži­nu. Poznato je da su hrkači obično deblje osobe i za to postoji razlog. Kad ljudi po­staju deblji, oni se debljaju svugdje po ti­jelu - čak i tkivo ždrijela može „odebljati" To zadebljanje može pridonijeti sužavanju dišnog puta i zbog toga izazvati hrkanje i probleme sa apnejom.

Pokušajte s „lopticom protiv hrkanja". Svrha je ovog postupka spriječiti hrkača da spava na leđima, jer to povećava vjero­jatnost hrkanja. Na leđnoj strani pidžame ušijte džepić i u njemu zašijte pikulu ili lopticu. To će ubrzo stimulirati hrkača da spava na boku ili trbuhu.

     Izbjegavajte umirujuća sredstva, table­te za spavanje i antihistaminike navečer. Oni mogu uzrokovati prejako opuštanje mišića ždrijela. Kad se to dogodi, postoji veća mogućnost vibracija u dišnom putu, a time i hrkanja.      Osim toga, i opušteni mi­šići mogu uzrokovati lakše padanje jezika u dišni put.

Riješite eventualni problem sa zače- pljenim nosom! Ljudi sa začepljenim no­som, imaju znatnih problema s disanjem. Za vrijeme disanja u svom ždrijelu stvore vakuum, što još više pri­bližava stijenke ždrijela, koje onda još jače vibri- raju. Problemi koji mogu postojati u nosnoj šuplji­ni su različiti, poput aler- gijske otečenosti sluzni­ce, infekcije, iskrivljenosti nosne pregrade...

     Za vrijeme spavanja povisite položaj glave. Povišen položaj poma­že da dišni put postane otvoren. Najbolji način jest da se stavi jedna ili dvije cigle ispod madra­ca (kod glave). Dodatni jastuci ne pomažu, već samo iskrivljuju dišni put.

     Osim ovih postupaka, u svijetu se pri­mjenjuju još neke metode. Tako postoji sredstvo koje drži jezik osobe prema na­prijed i pritom usta zatvorena, tako da se mora disati kroz nos. Postoji i instrument koji pod tlakom potiskuje zrak kroz masku za nos. U težim slučajevima primjenjuju se kirurški zahvati kojima je cilj odstraniti eventualni višak tkiva koji mogu blokirati dišni put. Kod pažljivo odabranih osoba operativni postupci postižu uspjeh u 80 posto slučajeva.

dr. Ivo Belan