UVODNA RIJEČ

Dan kad je vatra spalila sustav

Piše: Jasna A. Petrović

     Smrt je odsutnost prisutnosti, ništa više od toga. Beskrajno vrijeme u kojem nema povratka. Jaz koji ne možete vidjeti, a kada vjetar zapuše kroz nj, ne čuje se nikakav zvuk. Šest ih je izgorjelo, jedan muškarac posve slučajno koji je baš tog dana dovezen iz bolnice i ubačen u nagurani krevet u drvenoj kuti­ji sardina, uz pet starica. Umiralište bez dostojanstva, bez ljudskih prava, čista gola bitka za dah, za još jedan dan u pelenama.

     Njihov vrisak je zanijemio pred urlikom zapaljene štale, i dok su se čupali iz poveza kojima su ih pričvr­stili uz postelje kako im ne bi palo na pamet noću bau­ljati. Je li ona bakica koja voli pjevati crkvene pjesme posljednji put zapjevala, je li itko pokušao pobjeći iz ralja vatre? I nikoga da bi te barem držao za ruku, netko odgovoran, dužan, plaćen da te čuva.

    I nije li naša ljudska zadaća da tu nijemost prizora s ostacima tijela i dvije male električne pećice na minus 3 stupnja i huj vjetra oko drvene daščare, učinimo gla­snima do vriska, do urlika nezadovoljstva koji će rušiti moćnike i pisati povijest.

     Naš krik je tih, on spava u srcu. Nisu ni živjeli uzalud, iza njih ostaju sjećanja, proživljene ljubavi, stečena imovina, napisana pisma. A sad su u pelenama, polu­goli, poniženi, vezani, gladni, sedirani jakim tabletama za smirenje, neokupani, žedni.

Živ izgorjeti - ima li išta gore? Ima. To je smrt ispisa­na gramzivošću i nebrigom za starije na svim razinama.

     „Poruka cijele priče: rintaj kao konj do 65. godine, i puni proračun, a onda kada se umiroviš s tako malom mirovinom da si možeš osigurati samo smještaj u bara­ci, crkni pod vatrenim plamenom, jer ionako više nisi NIKOME važan" - najčešća je poruka starijih građana na društvenim mrežama. I pitanja koja, onako iskrena i mučna pogađaju u sridu: kad će ministrica ponuditi ostavku, kad će u pritvoru završiti vlasnica doma, kad će činovnici osmisliti sustav bez spaljenih staraca, kad će se vratiti dostojanstvo umiranja u zemlji koja se odrekla svojih starih. Jer, smrt i umiranje, kao i stvarno­sti koje označuju, međusobno se isključuju. Dok umira­nje još uključuje u sebi život, smrt je već označila kraj života. Naši stari umiru bez prava na život. Oni izgore kao fitilj prskalice.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

  

PODACI O OVRHAMA NA MIROVINE

Nemojte držati mirovinu u PBZ, RBA, Sberbank i Partner bankama!

 

     Iako već sedam godina Sindikat umirovljenika Hrvatske po­sredstvom Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje vodi kampanju da se u bankovnim obavijestima o mirovini uključe podaci o glavnici i nositelju ovrhe, još uvi­jek četiri banke to odbijaju prihvatiti. To su Privredna banka d.d., Raiffeisenbank d.d., Sberbank d.d. i Partner banka d.d.

     HZMO je navedenim bankama u više navrata poslao po­žurnice, od kojih zadnju prije godinu dana, no ovi bankari ignoriraju zahtjeve i umirovljenika i institucija. Tako su umi­rovljenici koji mirovine primaju posredstvom tih banaka pot­puno neinformirani o svojim ovrhama te stoga katkad dolazi i do duplog plaćanja ovršenih iznosa, a da to klijenti ne znaju.

     Za svaku pohvalu su druge velike banke koje su prihvati­le svoju obvezu za informiranje ovršenih umirovljenika o nji­hovim ovrhama. Tako je Zagrebačka banka od svibnja 2017. stavila na raspolaganje Obavijest o ustegama iz mirovinskih primanja te redovito o tome obavještava korisnike. Kako je Splitska banka d.d. od svibnja 2017. u vlasništvu OTP grupe, od prosinca 2018., korisnicima koji su iz Splitske banke pripo­jeni u OTP banku, Obavijest o ustegama iz mirovinskih prima­nja također je stavljena na raspolaganje.

     Zaključak je da vam ne preporučujemo držati mirovinu u PBZ, RBA, Sberbank i Partner bankama, jer ne pokazuju po­trebnu socijalnu osjetljivost spram ovršenih umirovljenika!