UVODNA RIJEČ

Dan kad je vatra spalila sustav

Piše: Jasna A. Petrović

     Smrt je odsutnost prisutnosti, ništa više od toga. Beskrajno vrijeme u kojem nema povratka. Jaz koji ne možete vidjeti, a kada vjetar zapuše kroz nj, ne čuje se nikakav zvuk. Šest ih je izgorjelo, jedan muškarac posve slučajno koji je baš tog dana dovezen iz bolnice i ubačen u nagurani krevet u drvenoj kuti­ji sardina, uz pet starica. Umiralište bez dostojanstva, bez ljudskih prava, čista gola bitka za dah, za još jedan dan u pelenama.

     Njihov vrisak je zanijemio pred urlikom zapaljene štale, i dok su se čupali iz poveza kojima su ih pričvr­stili uz postelje kako im ne bi palo na pamet noću bau­ljati. Je li ona bakica koja voli pjevati crkvene pjesme posljednji put zapjevala, je li itko pokušao pobjeći iz ralja vatre? I nikoga da bi te barem držao za ruku, netko odgovoran, dužan, plaćen da te čuva.

    I nije li naša ljudska zadaća da tu nijemost prizora s ostacima tijela i dvije male električne pećice na minus 3 stupnja i huj vjetra oko drvene daščare, učinimo gla­snima do vriska, do urlika nezadovoljstva koji će rušiti moćnike i pisati povijest.

     Naš krik je tih, on spava u srcu. Nisu ni živjeli uzalud, iza njih ostaju sjećanja, proživljene ljubavi, stečena imovina, napisana pisma. A sad su u pelenama, polu­goli, poniženi, vezani, gladni, sedirani jakim tabletama za smirenje, neokupani, žedni.

Živ izgorjeti - ima li išta gore? Ima. To je smrt ispisa­na gramzivošću i nebrigom za starije na svim razinama.

     „Poruka cijele priče: rintaj kao konj do 65. godine, i puni proračun, a onda kada se umiroviš s tako malom mirovinom da si možeš osigurati samo smještaj u bara­ci, crkni pod vatrenim plamenom, jer ionako više nisi NIKOME važan" - najčešća je poruka starijih građana na društvenim mrežama. I pitanja koja, onako iskrena i mučna pogađaju u sridu: kad će ministrica ponuditi ostavku, kad će u pritvoru završiti vlasnica doma, kad će činovnici osmisliti sustav bez spaljenih staraca, kad će se vratiti dostojanstvo umiranja u zemlji koja se odrekla svojih starih. Jer, smrt i umiranje, kao i stvarno­sti koje označuju, međusobno se isključuju. Dok umira­nje još uključuje u sebi život, smrt je već označila kraj života. Naši stari umiru bez prava na život. Oni izgore kao fitilj prskalice.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

   

SPREMA LI SE OPET POREZ NA NEKRETNINE?

Masovna procjena kontra umirovljenika

 

     Ministarstvo graditeljstva i pro­stornog uređenja nedavno je u proceduru pustilo Uredbu o masovnoj procjeni nekretnina, što je dio javnosti podiglo na noge, jer sma­traju kako je to priprema za uvođenje poreza na nekretnine. Europska komi­sija od Hrvatske već godinama zahtije­va ovaj oblik oporezivanja, no on nije uveden, jer naši građani tradicionalno ulažu u nekretnine, a ih je čak 80 posto u privatnom vlasništvu. Masovna pro­cjena vrijednosti nekretnina trebala bi biti ozakonjena tijekom ove godine, a ta metodologija uključuje kriterije poput površine nekretnine, prodajne cijene slične nekretnine, starosti, lokacije, iz- građenosti infrastrukture, te njezine na­mjene, položaja u zgradi te same opre­mljenosti i stanja zgrade.

     Još od prvih najava poreza na ne­kretnine, upozoravalo se kako će to biti novi udar na umirovljenički standard. U europskim zemljama je uobičajen porez na imovinu od jedan posto vrijednosti, no Hrvati već plaćaju porezna davanja kroz komunalnu naknadu, porez na kuće za odmor, ponekad i spomeničku rentu. SUH je još 2016. poslao pismo bivšem ministru financija Slavku Liniću, povodom prvog (i srećom neuspjelog) pokušaja uvođenja poreza na nekretni­ne. U to vrijeme je 70 posto populacije između 60 i 70 godina starosti posje­dovalo stan ili kuću. Situacija je i danas slična, a svaki novi namet ili procjena, samo će pogoršati umirovljenički stan­dard. Pet je osnovnih razloga zbog kojih se umirovljenici plaše ovakvih odredbi i mogućnosti uvođenja poreza na ne­kretnine

     Uredba o masovnoj procjeni nekret­nina neće moći zaživjeti bez sređivanja zemljišnih knjiga, s obzirom na zbrkanu situaciju u kojoj su u pojedinim slučaje­vima upisani vlasnici iz desetak genera­cija, a pojedina izgrađena naselja se još uvijek vode kao oranice. To je dugotra­jan proces, a dok se on ne dovrši, po­stoji mogućnost da će dio građana biti nepotrebno opterećen, a dio će izbjeći plaćanje davanja. To znači da bi i dio umirovljenika mogao preplatiti svoju nekretninu, što je samo dodatni teret, a dio njih ne bi trebao platiti ništa. Da ne spo­minjemo kako će na­sljeđivanje biti otežano.

     Osim toga, nova pro­cjena vrijednosti može se razlikovati od ranijih procjena. Ako je nova cijena nekretnine viša, eventualni porez bi bio veći, a i umirovljenici bi teže raspolagali svo­jom imovinom. Naime, poznato je da cijene nekretnina rastu, a to u ovakvim ekonomskim okolnostima, otežava prodaju umirovljenicima ili njihovim nasljednicima. Ako bi, prema novoj procjeni, cijena nekretnine bila niža od dosadašnje, eventualni porez bi bio manji, ali bi to, također, značilo i da je u nekretninu potrebno više ulagati, što umirovljenici financijski i fizički teško mogu podnijeti.

     Eventualno uvođenje poreza na nekretnine značilo bi i povećanje bro­ja deložacija. U Hrvatskoj su deložacije zbog ovrha raširena pojava, a s obzi­rom na velik broj umirovljenika koji je pod ovrhom, uvođenje poreza bi ih dodatno opteretilo i otjeralo u ovrhe, a potom i na cestu. Tako bi država„pokla- njala" bogatima stanove siromašnih.

     Porez na nekretnine će, ako bude uveden, biti jedini porez koji će se for­mirati temeljem procjene, a ne opiplji­vih pokazatelja. Kao i drugi porezi, on neće biti vrednovan prema prosječnoj mirovini, već prema prosječnoj plaći, a znamo da je omjer prosječne mirovi­ne u prosječnoj plaći 38,4 posto. Takav namet bi bio ogroman udar na umirov­ljenike. Posljednji, a možda i najbitniji razlog je to što porezni stručnjaci uka­zuju da porez na nekretnine uzrokuje dvostruko oporezivanje dohotka - jed­nom u trenutku ostvarivanja dohotka, a drugi put kada se zarađeni dohodak transformira u vlasništvo nad nekretni­nama.

     Iako se vladajući kunu kako o pore­zu ne razmišljaju, već žele srediti stanje u sustavu, masovna procjena nekret­nina je svakako dobar temelj za opo­rezivanje. Stoga će SUH biti na oprezu i poduzeti odgovarajuće korake ako do uvođenja poreza dođe. Pa makar masovno, a ne pojedinačno, završili na ulicama.

Milan Dalmacija