UVODNA RIJEČ

Svi smo mi doktori

Piše: Jasna A. Petrović

     Zašto se netko od 80+ godina ne bi cijepio protiv Covida-19? Zato jer je slabije pokretan, a živi na petom katu zgrade bez lifta; zato jer prebiva u selu bez autobusa i vlaka, Bogu iza nogu? Zato jer ne želi dobiti nuspojave poput krvnog ugruška, neuropatije, sljepila i svih drugih poznatih i nepoznatih boleština, a niti dobiti svojstvo magneta na mjestu cijepljenja odnosno„ugradnje čipa"? Zato jer je sve to izmišljotina, stari bi umirali ionako od drugih bolesti i jer iza svega stoji farmaceutska industrija koja mlati lovu na naivcima. Uostalom, brojke to potvrđuju. Ako ste Hrvat od 80+ cijepilo vas se manje od polovice, dok je u Austriji 70 posto dobilo dvije doze, u većini EU zemalja od 65 do 90 posto, a npr. u Danskoj, Irskoj i Španjolskoj čak 100 posto!

     Starost je neizlječiva bolest, ali rizik od Covida-19 je mnogo veći od mogućih nuspojava na cjepivo, no kako posustaje korona, tako se u Hrvatskoj smanjuje interes za cijepljenje, ma koliko stručnjaci i političari upozoravali da je cijeplje­nje "zalog" za dulju turističku sezonu i mirniju jesen, kad bi Covid-19 ponovo mogao pokazati zube. Ipak, trebate li se cijepiti kad ste već ionako stari i izraubani, pa vam preostaje još jedva koja godina života; ako ste među onih 40 posto necijepljenih od 65+?

     Pa, naravno da trebate - kažu zagovaratelji cijepljenja, jer pandemija korone nije šala, a bolje je s cjepivom dobiti lakšu verziju bolesti, nego završiti na respiratoru. Kad se cijepiš, piše na televizijskim ekranima, onda si odgovorna osoba koja pokazuje želju da svojim činom zaštiti i druge. Osim toga od svih umrlih od koronavirusa manje od 12 posto ih je iz domova za starije, jer je tamo procijepljenost iznosila čak 80 posto.

     Antivakseri su, pak, sigurni kako je cjepivo nesigurno jer je prebrzo izmišljeno i nije testirano na dovoljnom broju ispitanika. No, ista im teorija nije niti u primisli kad dobiju neki novi antibiotik ili lijek za druge bolesti? Uvjetuju li svoje liječenje uvidom u znanstvene rukopise o stvaranju i testi­ranju lijeka? Nažalost, jedna smo od europskih zemalja s najvećim udjelom stanovnika koji„ne vjeruju" u cijepljenje.

     No, nije li ipak glavni razlog oklijevanja prema cijepljenju pad povjerenja u institucije i sustav, čemu su pridonijele i nekoherentnosti u upravljanju epidemijom, pa i nepoštiva­nje mjera od strane njihovih donositelja? Stoga i od sustava treba krenuti povratak povjerenja. Otvorenim informacijama, dosljednošću, s poštovanjem prema svom građaninu. Medi­cina je toliko napredovala da praktično nijedan čovjek nije zdrav, no još je važnije osvijestiti da s obzirom da nema lijeka protiv Covida-19, bolje je spriječiti nego liječiti. Cjepivom.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

BACANJE HRANE?

Iskoristite ostatke - nije sramota, već štednja

 

     Svakodnevno smo svjedoci bacanja velikih količina hrane, a prema statističkim podacima svaki građanin Hrvatske godišnje baci oko 70 kilograma hrane, a od toga najviše u dane blagdana. Kako bismo se uključili u kampanju smanjiva­nja rasipanja hrane te tako uštedili novac i zaštitili okoliš dono­simo nekoliko korisnih savjeta za potrošače.

PLANIRANJE KUPNJE

     Pokušajte napraviti plan obroka za cijeli tjedan. Prije odlaska u kupnju provjerite što od potrebnih namirnica imate u hladnja­ku i smočnici, pa tek onda napravite popis potrebnih namirnica.

     Uvijek napravite popis i kupite samo ono što ste zapisali i ni­kad u kupovinu namirnica ne trebate ići kad ste gladni jer ćete sigurno kupiti više nego što vam zaista treba.

POHRANJIVANJE I ODLAGANJE HRANE

     Hranu uvijek pohranjujte u skladu s uputama navedenim na pakiranju hrane. Nastojte da put namirnica od trgovine do va­šeg hladnjaka bude što kraći, posebno tijekom ljetnih mjeseci.

     Kupljenu zamrznutu hranu što prije stavite u zamrzivač te jednom odmrznutu hranu ne zamrzavajte ponovno.

Provjerite temperaturu u hladnjaku. Da bi hrana dugo ostala svježa temperatura u hladnjaku mora biti do pet stupnjeva. Ro­tirajte hranu u hladnjaku - novokupljene namirnice rasporedite u stražnji dio hladnjaka ili polica, a one koje su bile otraga pre­mjestite naprijed. Tako smanjujete mogućnost da u pretincima za hranu nađete zaboravljene pljesnive ili trule proizvode.

PROVJERITE DATUME

     Uvijek na namirnicama provjerite rok trajanja. Ako hranu ne namjeravate pojesti odmah, kupite onu s dužim rokom tra­janja ili ju kupite baš onda kada vam treba. Naučite što znače pojedine oznake roka trajanja na hrani.    Ako je navedeno „upo­trijebiti do", onda to znači da je ta hrana za upotrebu samo do tog datuma (to su obično mliječni proizvodi i meso). Konzumi­ranje hrane poslije tog datuma može biti opasno po zdravlje.

     Ako je na namirnici označeno „najbolje upotrijebiti do" to znači da do tog datuma ta namirnica ima naznačenu kvalitetu. Hrana s takvom oznakom sigurna je za konzumiranje i nakon tog datuma, ali nema više istu kvalitetu (keksi, tjestenina, riža i slično).

ZAMRZAVANJE HRANE

     Ako vam je ostalo kruha, kuhanog ili pečenog obroka, ne­mojte ga baciti, već zamrznite potrebnu količinu i nekoliko sati prije upotrebe odmrznite. Kruh možete osušiti i naribati ili čuvati izrezanog na kockice za knedle.

     Ostatke juha, variva, gulaša i sličnih jela podgrijavajte samo jednom i to dok ne proključaju, jer ćete tako uništiti eventualno prisutne bakterije koje su se mogle razviti tijekom stajanja hrane.

ISKORISTITE OSTATKE HRANE

     Umjesto bacanja hrane, ostatke treba iskoristiti za večeru ili sutrašnji ručak ili ih zamrznuti.

Od omekšalog voća možete napraviti pekmez, kompot, sok ili ga upotrijebiti za neki kolač. Manje svježe povrće može se upotrijebiti za juhu ili neko varivo.

VODITE RAČUNA O SVOM PRORAČUNU

     Bacanje i rasipanje hrane je bacanje vašeg novca. Zbrojite koliko je koštalo sve što ste bacili i vidjet ćete za koliko ste umanjili svoje prihode.

PRETVORITE OSTATKE HRANE U GNOJIVO

     Ako ste u mogućnosti odlagati hranu u komposter, imat ćete nakon nekoliko mjeseci bogat i dragocjen kompost za svoje biljke, bilo vrtne, bilo sobne. Time ćete doprinijeti i za­štiti okoliša.

Ana Knežević

 

 

PRAVA PRI SNIŽENJU

Imate pravo zamijeniti proizvod na akciji

    Kupila sam nekoliko komada odjeće na sezon­skom sniženju. Na jednoj vesti sam primijetila poderotinu te sam se odmah s računom vratila u trgovinu. No, trgovkinja mi je odbila zamijeniti maji­cu zbog toga što sam ju kupila na sniženju. Imam li pravo zamijeniti robu kupljenu na sniženju?

(A.B., Split)

     Bez obzira na to što ste proizvod kupili na sniženju, rasprodaji ili akciji, imate pravo na zamjenu artikla kao da ste ga kupili po redovnoj cijeni. Ako se proizvod prodaje po nižoj cijeni od redovne zbog toga što ima grešku i fizički je odvojen od ostalih proizvoda te ako je trgovac na jasan, vidljiv i čitljiv način upozorio u čemu se sastoji greška na proizvodu, tada ne možete uputiti prigovor vezan uz nedostatak koji je trgovac naznačio na prodajnom mjestu ili na proizvodu.